vizualnikolegijzbornik/reader— StephenZepke— CesareCasarino— AlexanderHorwath— AkiraMizutaLippit

multimedijalniinstitut

ViKo_14.indd 1 1/21/08 3:03:58 PM

vizualnizbornik

ViKo_14.indd 2 1/21/08 3:03:58 PM

kolegij /reader

vizualnizbornik

ViKo_14.indd 3 1/21/08 3:03:58 PM

urednička napomena

Vizualni kolegij je projekt kojeg smo započeli 2004. godine sa namjerom da otvorimo nova diskurzivna polja u teoriji vizualnog. Program kolegija sastoji se od kontinuiranih projekcija u net.kulturnom klubu MaMa, organizacije serije predavanja te objavljivanja relevantnih tekstova. Zbornik koji držite u rukama predstavlja izbor iz dosadašnjih zagrebačkih predavanja Vizualnog kolegija, te je ujedno druga obimnija publikacija nakon monografije o Viscontiju AlexanderaGarcia-Düttmanna. Nadamo se da će ovo biti samo prvi u nizu zbornika Vizualnog kolegija.

Tanja Vrvilo i Petar Milat

ViKo_14.indd 4 1/21/08 3:03:58 PM

editors’ note

Vizualni kolegij [Visual Collegium] has be initiated in 2004 with a purpose to open up new discursive domains within the field of visual studies in Croatia. Main activities are regular screenings in net.culture club MaMa in Zagreb, a continous multi-annual lecture-series and publication of theoretical texts. This present Reader is a second major publication of Vizualni kolegij, after Alexander Garcia-Düttmann’s monograph on Visconti, and only a first in series to follow.

Tanja Vrvilo & Petar Milat

ViKo_14.indd 5 1/21/08 3:03:59 PM

12 —s t e p h e n z e p k e 2001:Odisejausvemiru:predigra∫lozo∫ji

budućnosti preveoVedranPavlić

68 —c e sa r e c a sa r i n o Problemontološkepovijestivremena; ili,ometodistudije∫lmaGillesaDeleuzea preveoVedranPavlić

124 —a l e x a n d e r h o rwat h SingingintheRain/Pjevanjenakiši Superkinematogra∫jaPeteraTscherkasskyja prevelaTanjaVrvilo

184 —a k i r a m i z u ta l i p p i t Usredištuizvanjskog: japanskakinematogra∫janigdje prevelaTanjaVrvilo

ViKo_14.indd 6 1/21/08 3:03:59 PM

13 —s t e p h e n z e p k e 2001:ASpaceOdyssey,PreludetoaPhilosophyof

theFuture

69 —c e sa r e c a sa r i n o TheProblemofanOntologicalHistoryofTime;

or,OntheMethodofGillesDeleuze’sStudyoftheCinema

125 —a l e x a n d e r h o rwat h SingingintheRain/ SupercinematographybyPeterTscherkassky

185 —a k i r a m i z u ta l i p p i t IntheCenteroftheOutside: JapaneseCinemaNowhere

ViKo_14.indd 7 1/21/08 3:03:59 PM

ViKo_14.indd 8 1/21/08 3:03:59 PM

vizualnikolegijzbornik/reader— StephenZepke— CesareCasarino— AlexanderHorwath— AkiraMizutaLippit

multimedijalniinstitut

ViKo_14.indd 9 1/21/08 3:03:59 PM

Stephen Zepke je rođen na Novom Zelandu, doktorirao je na Sveučilištu u Sydneyu. Trenutno predaje estetiku i teoriju filma na Akademie der bildenden Künste u Beču. Routledge je objavio njegovu knjigu Art as Abstract Machine - Ontology and Aesthetics in Deleuze and Guattari.

ViKo_14.indd 10 1/21/08 3:03:59 PM

Stephen Zepke was born in New Zealand and completed his Phd at Sydney University, Australia. He currently teaches aesthetics and film theory at the Akademie der bildenden Künste Wien. His monograph Art as Abstract Machine, Ontology and Aesthetics in Deleuze and Guattari was published by Routledge.

ViKo_14.indd 11 1/21/08 3:04:00 PM

12 Vizualni kolegij

2001: Odiseja u svemiruzapočinjeizlazećimSuncem.Uzpratnjubučne,prepoznatljiveglazbenetemeTako je govorio ZaratustraRichardaStraussa,∫lm

nudivizijukojaslijediNietzscheoveriječi:

Zaratustrapostadezreo,došaojemojtrenutak!“Ovojemojejutro,mojseuzdižedan:Gore sad! Uspni se ti veliko Podne!” (str.292)

2001.jezoranovebudućnostijernjezinkozmičkilukprojicirasvekojigaiskuseunužnostinašegsvladavanja.Stoga,2001.nijesamo∫lm“o”Nietzscheovompodnevu,ongaostvaruje.Time2001.znanstvenojfantasticinudinovuontologijubudućnosti,budućnostikojajeistinskinovajerjeostvarenanajradikalnijomrevolucijom:2001.nasodvodiubudućnostkojavišenijeljudska.

s t e p h e n z e p k e

2001:Odisejausvemiru:predigra∫lozo∫ji

budućnosti

ViKo_14.indd 12 1/21/08 3:04:00 PM

13 Stephen Zepke

2001: A Space Odysseybeginswiththerisingsun.Accompaniedbyitsboomingsignaturetheme,RichardStrauss’sAlso Sprach Zarathustra, the∫lm

givesavisionthat echoesNietzsche’swords:

Zarathustrahasbecomeripe,myhourhascome!‘Thisismymorning,mydaybegins:rise up now, rise up, great noontide!’(Nietzsche,1961,336)

2001isthedawnofanewfuture,foritscosmicarcpro­jectsallwhoexperienceitintothenecessityofourover­coming.2001isnotjust“about”Nietzsche’snoontidethen,itachievesit.Indoingso2001offersScienceFictionanewontologyofthefuture,afuturethatistrulynewbecauseitisbeenachievedthroughthemostradicalofrevolutions:2001 takesusintoafuturethatisnolongerhuman.

s t e p h e n z e p k e

2001:ASpaceOdyssey,PreludetoaPhilosophyof

theFuture

ViKo_14.indd 13 1/21/08 3:04:00 PM

14 Vizualni kolegij

Dabitoučinio,Kubrickkrećeodpočetka,odrođenjačovjeka.Filmzapočinjesnašimprecima,majmunima.Živebijednimživotomnarubusmrtiisvakijekadarispu­njenkostima.Međutim,majmunisunesvjesnismrti,anjihovopostojanjejošnijepostaloupitno.Svećesetoubrzoizmijeniti.Novazoraotkrivacrnimonolit,potpunostraninepoznat,uspravanpredmajmunimakaonemo­gućnost∞čistoproturječje∞prolazpremapostojanjukojesejošnemoževidjeti.Majmuniistražuju,amonolitnebježinitinapada,monolitse∞atojesamabitnjegovestranepojave∞nepomiče,njegovacrnaupornostignorirabezgraničansvjetovniritamborbeibijega,noćiidana,životaismrti.Majmunidotičuikušajuimirišumonolit,iskušavajućineštonovoinepoznato.Majmunijošnisupočelimisliti,alisuprisiljenisuočitisesonimizvansebe,ipritomeseizmeđupercepcijeire(akcije)pojavljujeunu­tarnjiprostor.Pojavamonolitauzrokovalajere∫eksiju.Iztogaserađasvijest,dokmajmunbivasvladanizlaženjemizsvojegživotinjskogtijelaiprelaskomuumčovjeka.

Kubricknamtajprocespokazujevrloprecizno:upotrazizahranommajmunprevrćekosturtapira.Zaus­tavljase,podižepogled,ugledaprizormonolitaporavna­togsasuncemimjesecom.Tojesubjektivnikadarnovogkrajolika,sjećanja.Majmunzbunjenopogledompretražu­jekosti.Podižejednuipuštajedapadnejošjednomikostbacapremanamate,sasveglasnijimtimpanimairogovi­maStraussovogZaratustrekojijošjednomdosežuvrhu­nac,napokonshvaćainjomesnažnoudaraposredtapiro­velubanje.Izsjećanjanamonolitmajmunpočinjemislitiobudućnosti,kojuvidimodvaput,doktapirmrtavpadanazemlju.Pojavilasesamosvijestpovezanasasvojim

ViKo_14.indd 14 1/21/08 3:04:00 PM

15 Stephen Zepke

InordertodosoKubrickstartsfromthebeginning,fromman’sbirth.The∫lmopenswithourancestorstheapes.Theyliveameagrelifeontheprecipiceofdeath,andeveryshotis∫lledwithbones.Buttheapesareoblivioustodeath,andtheirexistencehasnotyetturnedintoaquestion.Allthisisabouttochange.Anewdawnrevealsablackmonolith,utterlyincongruousandalien,standingbeforetheapesastheimpossible∞apuredisjunction∞adoorwaytoanexistencethatcannotyetbeseen.Theapesinvestigate,andthemonolithneitherrunsawaynorat­tacks,themonolith∞andthisistheveryessenceofitsal­ienappearance∞doesnotmove,itsblackinsistenceig­norestheworld’sin∫niterhythmof∫ghtor∫ight,ofnightandday,oflifeanddeath.Theapestouchandtasteandsmellthemonolith,evaluatingthisnewunknown.Theapeshavenotyetbeguntothink,buttheyhavebeenforcedtoconfronttheiroutside,andindoingsoaninter­nalspacehasappearedbetweenperceptionand(re)acti­on.Theappearanceofthemonolithhascausedre∫ection.Fromthisconsciousnessisborn,andtheapeisovercomeinsteppingbeyonditsanimalbodyandintothemindofman.

Kubrickshowsusthisprocessveryprecisely:Anapescuffsintotheskeletonofatapir,lookingforfood.Itstops,itlooksup,itseestheimageofthemonolithinalignmentwithsunandmoon.Thisisapoint­of­viewshotontoanewlandscape,thatofmemory.Theapelooksaroundatthebones,distracted.Hepicksoneupandletsitfall,againandaboneispropelledspirallingtowardsus,andwiththerisingkettledrumsandhornsofStrauss’sZarathustraoncemorepeakinghefullygraspstheidea

ViKo_14.indd 15 1/21/08 3:04:00 PM

16 Vizualni kolegij

nužnimuvjetom,sviješćuosmrti.Stvorenječovjek,itojestvaranjenerazdvojivoodrazaranja:“Atkomorabitistva­ralacudobruizlu,tajmoraprvobitirušitelj.”(str.103)Čovječanstvojerođeno,pokazujenamKubrick,utrenut­kustjecanjamoćizaubijanje.

Izmeđurođenjaismrti,izmeđunjihovogprijeiposli­je,pojavilasemisaokaovrijeme.Čovječanstvojespojiloprošlostibudućnost,svladavajućinesvjesnikrugživotaismrtikakobičovjekaučinilonjegovimgospodarom.DolazakmonolitanaZemljuuvodigenetikuizvanakaomoćkreacijestvarajućineštonovo.Ljudskonasiljeutjelo­vljujetumoćradikalnogprekidaukazujućinanovuzoru,novubudućnostčovjeka,budućnostsuvišeljudsku.Monolitjeutomsmisluimanentnavanjštinaživota,onounutar­nje­vanjskokojejepreduvjetprevladavanja.PremaNietz­scheu,monolitkaokreativnadisjunkcijapredstavljavoljuzamoć,moćkojučovjeksadrži,razvijaipotvrđuje(aliokojojmujetolikoteškorazmišljati),svedokpoputizlaze­ćegSuncanedosegnesvojepodneiprevladasamogasebe.ZaNietzscheaizaKubrickaprevladaničovjekvratitćesekaonedužnodijete.

Umeđuvremenu,upreostalomdijelu∫lma,nitko,čakninaškasnijijunakDaveBowman,nemaninajmanjupredodžbuotomeštomonolitobjavljuje.Monolitćezačovječanstvoostati,dacitiramdr.HeywoodaFloyda,“pot­punamisterija”.Monolit,kaoivoljazamoćkojuoslobađa,ostajestranljudskojmisli.Međutim,nepomišljena,voljazamoćkojuutjelovljujemonolitostajeaktivna,abuduć­nostčovjekadolaziunatočnjegovimracionalnimnapreza­njima.Doista,tekćesvladavanjemljudskesvjesneracio­nalnosti∞eksponencijalnorazvijeneuračunaluHAL∞

ViKo_14.indd 16 1/21/08 3:04:01 PM

17 Stephen Zepke

andbringsthebonesmashingdowninthemiddleofthetapirskull.Fromthememoryofthemonoliththeapehasmovedtoathoughtofthefuture,oneweseetwice,asata­pirfallsdeadtotheground.Self­consciousnesshasemer­gedentwinedwithitsnecessarycondition,aconscious­nessofdeath.Manhasbeencreated,andthiscreationisinseparablefromdestruction:“Hewhohastobeacreatoralwayshastodestroy.”(Nietzsche,1961,85)Humanityisborn,Kubrickshowsus,whenheattainsthepowertokill.

Andbetweenbirthanddeath,betweentheirbeforeandafter,thoughthasemergedas time.Humanityhasconnectedpastandfuture,overcomingtheunconsciouscycleoflifeanddeathtomakemanitsmaster.Themono­lith’sarrivalonearthintroducesageneticoutsideasthepowerofcreation,anditcreatessomethingnew.Man’svi­olenceembodiesthispowerofradicaldisruption,andsignalsanewdawn,anewfuture,thatofthehuman,alltoohuman.Themonolithisinthissenselife’simmanentexterior,aninternaloutsidethatistheconditionofover­coming.Themonolithascreativedisjunctionis,inNi­etzsche’sterms,thewilltopower,apowermancontains,elaboratesandaf∫rms(but∫ndssohardtothink),untilliketherisingsunhereacheshisnoontideandovercomeshimself.ForNietzscheandforKubrickmanovercomewillreturnasaninnocentchild.

Butmeanwhile,andfortherestofthe∫lm,noone,notevenoureventualheroDaveBowman,hasthefaintestideaofwhatthemonolithannounces.Themonolithwillremainforhumanity,toquoteDr.HeywoodFloyd,“atotalmystery.”Themonolith,likethewilltopoweritunleash­

ViKo_14.indd 17 1/21/08 3:04:01 PM

18 Vizualni kolegij

čovjekDaveBowmanpostatinovazora.Kakoćetoostva­ritičovjek,najracionalnijaživotinja?ZaNietzscheatoćebitiputemtijela,dokKubrick,kaoštoćemovidjeti,stavljatijeloupoložajprotivsvijestiuakcijskojsceninaklimak­su∫lma,izkojetijeloizlazikaopobjednikodlazećionkrajbeskonačnosti.

Ubilješciiz1887.­88.Nietzscheobjašnjavatajsukobtijelaisvijestikojaizgledapoputbilješkescenarijaza2001:

Uloga “svijesti”∞Bitno jenepromašitigledeuloge“svijesti”:ono što ju je razvilo naš je odnos s “vanjskim svijetom”. Direkcijanaprotiv,odnosnonadzoribrižnostupogleduskup­neigretjelesnihfunkcija,neulazinamusvijest;takoniduhov­nouskladištavanje:dazatopostojinekavrhovnainstancija,otomenesmijebitidvojbe:nekavrstavodećegkomiteta,gdjerazneglavnežudnjeiznosesvojglasisvojumoć.“Slast”,“neve­selost”,znacisuiztesfere:...istotakočinvolje.Istotakoideje.In summa:onočegasebivasvjestanpodkauzalnimjeodnosi­makojisunamposveuskraćeni;∞slijedmisli,osjećaja,idejausvijestinekazujeništaotomedajetajslijedkauzalnislijed:naizgledjemeđutimtako,unajvišemstupnju.Natojsmopri­vidnostimiutemeljiličitavunašu predodžbu duhu,umu,logici,itd.(asvetonepostoji:∫ngiranesutosintezeijedinstva)...Anjihsmoopetprojiciraliustvari,izastvari!Običnosesamasvijestuzimazasveukupnisenzorijizavrhov­nuinstancu:onajetekmeđutimsredstvopriopćivosti,razvilasedruštvenimmeđuodnosom∞pod“međuodnosom”seov­djesmatrajuutjecajivanjskogsvijetaireakcijakojeoniizaziva­jukodnas,kaoinašutjecajnavanjskisvijet.Onanijevodstvo,negoorganvodstva.(str.256)

ViKo_14.indd 18 1/21/08 3:04:01 PM

19 Stephen Zepke

es,remainsalientohumanthought.Butastheunthoughtthewilltopowerembodiedbythemonolithremainsac­tive,andman’sfuturearrivesinspiteofhisrationalexer­tions.Indeed,itwillonlybebyovercomingman’scon­sciousrationality∞exponentiallydevelopedintothecom­puterHAL∞thatDaveBowman,aman,becomesanewdawn.Howwillman,themostrationalofanimalsachievethis?ForNietzscheitwillbethroughthebody,andasweshallsee,Kubrickpitsthebodyagainstconsciousnessin2001’sclimacticactionscene,fromwhichthebodyemerg­esvictorioustostepbeyondin∫nity.

Inanotefrom1887­88Nietzschegivesanexplanationofthiscon∫ictofthebodyandconsciousnessthatcouldbeascriptnotefrom2001:

The role of “consciousness.” — Itisessentialthatoneshouldnotmakeamistakeovertheroleof“consciousness”:itisourrela­tionwiththe“outerworld”thatevolvedit.Ontheotherhand,thedirectionorprotectionandcareinrespectoftheco­ordi­nationofthebodilyfunctionsdoesnotenterourconscious­ness, any more than spiritual accumulation: that a highercourtrulesoverthesethingscannotbedoubted∞akindofdi­recting committee on which the various chief desires maketheirvotesandpowerfelt.“Pleasure,”“displeasure”arehintsfromthissphere,alsotheactofwill,alsoideas.In summa:Thatwhichbecomesconsciousisinvolvedincaus­alrelationswhichareentirelywithheldfromus∞thesequen­ceofthoughts,feelings,ideasinconsciousnessdoesnotsigni­fythatthissequenceisacausalsequence,butapparentlyitisso,tothehighestdegree.Uponthisappearancewehavefound­edourwholeideaofspirit,reason,logic,etc.(∞noneofthese

ViKo_14.indd 19 1/21/08 3:04:02 PM

20 Vizualni kolegij

Svijestmajmuna­ljudiiz2001.nastalajeiznjihovogodnosasonimštoimjeizvanjsko,smonolitom.Među­tim,“društvenarazmjena”kojuonioslobađajubrutalnajeikratka,sobziromdamoćubijanjakoristekakobiorgani­ziraliDržavuukojojsu“gospodari”.Majmuni­ljudi,sadanaoružaniiopasni,djelujućikaovojnapostrojbasilomza­posjedajuPrirodu(njihovopojilo).Ovdjedjelujupoputslavnog“čoporaplavihzvijeri”izNietzscheoveGenealogi­je (str.84),kojiubijanjemslavivoljuzamoć.Ubojstvopo­krećesvetkovinu.Nakrajuborbekodpojilamajmun­čov­jekbacasvojukostpremanebuuvrištećemslavlju.Nietz­schejevidiotaj∫lm...

Gledatikakonetkopati∞toprija,ajošvišeprijačinitidanet­ko pati: ovo je okrutna tvrdnja, ali i drevno, moćno, ljudsko,previšeljudskonačelokojebiuostalomvećmoždaimajmunipotpisali: jer se priča da oni u izmišljanju bizarnih surovostivećuvelikonajavljujučovjekaidasu,takoreći,njegova“predig­ra”. Bez surovosti nema svečanosti: tako nas uči najstarije inajdužerazdobljeuljudskojpovijesti.(str.63)

Međutim,svetkovinajekratkogvijeka,jerstvaranjemDržave“gospodari”ujednostvarajuisvojegneprijatelja,svladane.Svladanisu“dobri”ljudikojisebraneodbaciva­njemnasiljasvojihgospodara.TamoralnaosudapremaNietzscheude∫niračovjeka,jerjenjomevoljazamoć“po­tisnuta,povučena,okrenutaunutrašnjostiinakrajuseras­terećujeiiskaljujejošjedinonasamojsebi.”(Nietzsche,Genealogija,str.84).Tojepočetakljudske“lošesavjesti”,njegovoguzdizanjameta∫zičkogonostranogkojenjegovonasiljeokrećepremasebisamomupokušajudamuse

ViKo_14.indd 20 1/21/08 3:04:02 PM

21 Stephen Zepke

exist:theyare∫ctitioussynthesesandunities),andprojectedintothesethingsandbehindthings!Usually,onetakesconsciousnessitselfasthegeneralsensori­um and Supreme Court, nonetheless, it is only a means ofcommunication:itisevolvedthroughsocialintercourse∞“In­tercourse” here understood to include the in∫uences of theouter world and the reactions they compel on our side, alsooureffectupontheouterworld.Itisnotthedirectingagent,butanorganofthedirectingagent.(Nietzsche,1967,284)

Theconsciousnessoftheape­menof2001hasemer­gedthroughtheirrelationshiptotheiroutside,themono­lith.Butthe“socialintercourse”thisgivesrisetoisbothbrutalandshort,astheyusethepowertokilltoorganiseaStateinwhichtheyare“master”.Theape­men,nowarmedanddangerous,andoperatingasamilitaryunit,takepossessionofNature(theirwater­hole)byforce.Heretheyactlikethefamed“blondbeastsofprey”fromNietzsche’sGenealogy(Nietzsche,1967a,40,86),whoinkillingcelebratewilltopower.Murdergivesrisetothefestival.Attheendofthe∫ghtatthewaterholetheape­manlauncheshisboneskywardinscreamingjubilation.Nietzschehasseenthemovie...

Toseeotherssufferdoesonegood,tomakeotherssufferevenmore:thisisahardsayingbutanancient,mighty,human,all­too­humanprincipletowhicheventheapesmightsubscribe,forithasbeensaidthatindevisingbizarrecrueltiestheyanti­cipatemanandare,asitwere,his“prelude.”Withoutcrueltythereisnofestival:thusthelongestandmostancientpartofhumanhistoryteaches.(Nietzsche,1967a,67)

ViKo_14.indd 21 1/21/08 3:04:02 PM

22 Vizualni kolegij

uskrativoljazamoć.Nihilizamjerođen.Genealogija“dob­rog”čovjekastogazaNietzscheapredstavlja“opasnost,is­kušenje,otrov,narkotikpomoćukojihjesadašnjostmož­daživjelana račun budućnosti”.(Nietzsche,Genealogija,str.13).Čovjek,previšeljudski,negiravoljuzamoćibu­dućnostsvladavanjakojuonadonosi,timeštosavjestshva­ćakaonizpostupaka,atepostupkeocjenjujepremameta­∫zičkojmoralnostidobraizla.Neubij.

Utomtrenutkuzavršavapredigra2001.ičovjeka.Poz­natimmontažnimprijelazomkojipreskačemilijunegodi­nasvetkovinakrviiznenadapostajevalcer.GotovokaodajeNietzschepisaootojsekvenci∞pojavljujesemoderničovjek“nasilnimodvajanjemodživotinjskeprošlosti,sko­komitakorećipadomunovusredinu,unoveživotneuvje­te”.(Nietzsche,Genealogija,str.83).Unatočumirujućojljepotiiznenadnepojaveletausvemir,tajebudućnostrođenautrenutkukadjemajmun­čovjekokrenuooružjepremasebi.VrtoglavabrzinaKubrickovogrezaskostinasvemirskibrododvelanasjeodljudskeekstazeunasilju,dohladne,proračunatesvijestisvemirskognaoružanjako­jesadakružiokoZemlje∞naoružanjausvojojautonomnojitehnološkojveličini.Kubrickovrezstoganamdajekraj­njesažetugenealogijučovječanstva.Otkrivaiporijeklobudućnostidokmajmun­čovjekposežezaoružjemislavinasilje,kaoipogrešansmjerkojimjetajrazvitakkrenuo,svemirskibrodkojipresrećeputanjukosti.Kaoštonam∫lmsadapokazuje,instinktivnestrastimajmunapretvorilesuseuhladnuznanstvenuracionalnost,prekiduljudskojinstinktivnojvoljizamoćkojasesadaokrećeprotivnjegauljudskom nihilizmu.ProtivtakvemržnjeKubricknudiistorješenjekaoiNietzsche:čovjekatrebaprevladati.

ViKo_14.indd 22 1/21/08 3:04:02 PM

23 Stephen Zepke

Butthefestivalisshort­lived,forincreatingtheStatethe“masters”alsocreatetheirenemy,thevanquished.Thevanquishedare“good”menwhoprotectthemselvesbydenouncingtheviolenceoftheirmasters.Thismoraljudgementde∫nesthehumanforNietzsche,forthroughitwilltopoweris“punchedbackandrepressed,incarcer­atedwithinand∫nallyabletodischargeandventitselfonlyonitself.”(Nietzsche,1967a,87)Thisisthebegin­ningofman’s“badconsciousness,”ofhiserectionofametaphysicalbeyondthatturnshisviolenceagainsthim­selfintryingtodenyhisownwilltopower.Nihilismisborn.Thegenealogyofthe“good”manthereforerepre­sentsforNietzsche,“adanger,aseduction,apoison,anar­cotic,throughwhichthepresentwaspossiblylivingat the expense of the future.”(Nietzsche,1967a,20)Thehuman,alltoohumanseekstonegatethewilltopowerandthefu­tureofovercomingitbringsbyunderstandingconscious­nessasthecauseofactions,andbyjudgingthoseactionsaccordingtoametaphysicalmoralityofgoodandevil.Thoushaltnotkill.

Atthispointthepreludeends.For2001andforman.Thefestivalofbloodhassuddenlybecome∞inthefamo­useditthatspansmillionsofyears∞awaltz.Modernmanhasemerged∞itisalmostasifNietzschewaswritingaboutthissequence∞through“aforciblesunderingfromhisanimalpast,asifitwerealeapandplungeintonewsurroundingsandconditionsofexistence.”(Nietzsche,1967a,85)Despitethelanguidbeautyofthesuddenap­pearanceofspace∫ight,itisfromthemomentwhentheape­manturnedtheweapononhimselfthatthisfuturehasbeenborn.ThedizzyingvelocityofKubrick’scut

ViKo_14.indd 23 1/21/08 3:04:03 PM

24 Vizualni kolegij

Nihilizam,objašnjavaNietzscheuGenealogiji morala,de∫niračovjekaunjegovomnajslabijemsmislu,jermeta­∫zičkojmoralnostipridajevećuvrijednostodgrabežljiveiinstinktivnesnagenašeživotinjsketjelesnosti.Do2001.godine,tvrdiKubrick,strojevićepostatimehanizmitenihilističkevolje.Pojavanovogislavljenjevoljezamoćrođeneuprvomkontaktumonolitaimajmunapretvorilaseutehno­znanstvenuvolju­za­istinukojajekosttrans­formiralausvemirskibrod.Takvatransformacijaimaisvojucijenu,jerunutarbesprijekornogspojaznanostiimultinacionalnogbogatstva∞nakojeu∫lmuukazujeistaknutaprisutnostlogaPanAm­a,IBM­aiBell­a∞unu­tartogstrojazaproizvodnjunovca,čovjekspava.Svisuinstinktivnipostupcisadapodređenivlastitomtehno­ekonomskomipolitičkomulogu.Odprvihriječikojeu∫lmuizgovarajudr.Floydistjuardesadonjegovogkasni­jegrazgovoraskćeri,odnjegovogsukobasRusimadoizlaganjakojedržinaMjesecu,međuljudskeodnoseodre­đujemoćnovcaiDržave.Nietzschejepredvidiotukapi­talizacijuljudskihvrijednostikojade∫niradanašnjeCar­stvo,todobane­budućnosti,tvrdećida,iakokapitalizamitehno­znanostmoguojačati,tomoguučinitiisključivonegiranjemvoljezamoć,testoganemogustvoritiništaistinskinovo.Ipak,tajnagonzaučinkovitošću,aovdjeseNietzscheiKubrickjošjednomslažu,podićićečovječan­stvonajošjednurazinuspajanjemčovjekaistroja.

Ubilješciiz1888.Nietzschepiše:

Imamo li tek ono sveukupno gospodarsko upravljanje Zem­ljomštonamneizbježivopredstoji,tadčovječanstvokaomaši­nerija najbolji svoj smisao može naći u njezinoj službi: kao

ViKo_14.indd 24 1/21/08 3:04:03 PM

25 Stephen Zepke

frombonetospaceshiphastakenusfromman’secstasyinviolence,tothecold,calculatingconsciousnessofthespace­weaponsnowcirclingtheearth∞theweaponinitsautonomousandtechnologicalampli∫cation.Kubrick’scutthereforegivesusanutterlycondensedgenealogyofhumanity.Itrevealsboththeoriginofthefutureastheape­mangraspstheweaponandcelebratesitsviolence,andthewrongdirectionthisdevelopmenthastaken,thespaceshipthatinterruptsthetrajectoryofthebone.Asthe∫lmnowgoesontoshow,theinstinctualpassionsoftheapehaveturnedintoacoldscienti∫crationality,aninter­ruptioninman’sinstinctualwilltopowerthatnowturnsbackagainsthimselfinhuman nihilism.Againstsuchabo­minationKubrickpositsthesamesolutionasNietzsche,manmustbeovercome.

Nihilism,NietzscheexplainsinOn the Genealogy of Morals,de∫nesthehumaninitsweakestsense,foritva­luesametaphysicalmoralityoverthepredatoryandin­stinctualstrengthofouranimalphysicality.By2001,Ku­brickargues,machineshavebecomethemechanismsofthisnihilisticwill.Theemergenceofthenewandthecele­brationofwilltopowerborninthe∫rstcontactofmono­lithandapeshasturnedintoatechno­scienti∫cwill­to­truththathastransformedtheboneintoaspaceship.Thistransformationhascomeataprice,forwithintheseam­lessblendofscienceandmulti­nationalwealth∞indicat­edinthe∫lmbytheprominenceofthelogosofPanAm,IBM,andBelltelephones∞insidethismoney­machine,manisasleep.Everyinstinctualactionhasnowbecomeovercodedbyitstechno­economicandpoliticalinvest­ments.Fromthe∫lms∫rstwordsbetweenDr.Floydand

ViKo_14.indd 25 1/21/08 3:04:03 PM

26 Vizualni kolegij

golemimehanizamsvemanjih,sve∫nije“prilagođenih”zup­čanika;kaosvevećaivećasuvišnostsvihdominantnihizapo­vjedničkihelemenata;kaocjelinagolemesnage,ukojojpoje­dinidijelovipredstavljajuminimalne sile,minimalne vrijednosti.Nasuprottomsmanjivanjuiprilagođavanjuljudikakvojspe­cijaliziranojkorisnostipotrebnojeobratnokretanje∞stvara­nje sintetičnog, zbrojidbenog, opravdavajućeg čovjeka, za čiji jeopstanaktopretvaranječovjekaustrojpreduvjet,kaoosnovanakojojonmožeiznaći viši oblik postojanja.(str.419)

Tajječovjekdr.Floyd∞čovjekznanosti∞kojićeuzetiuruketumoćekonomskogupravljanjaipreraditiještokreativnije;upotrijebitćejedastvorivišioblikpostojanja,konačnogčovjeka­stroja,HAL­a.Floydželiznatitajnumonolita,ionznadatrebaprevladatičovjekaakodonježelidoći.

Dr.FloydpristižeumjesečevubazuClaviusiodmahodlazinasastanak.Njegovaseulogaodmahotkrivaikaoznanstvenaikaovojna.Sjednestrane,čestitapublicinanjihovom“otkriću”,kojebise,kaže,“moglopokazatijednimodnajvažnijihupovijestiznanosti”.Međutim,sdrugestrane,naglašavapotrebuza“apsolutnomdiskreci­jomuovompitanju”dabiseizbjegla“iznimnoozbiljnamogućnostkulturnogšokaidruštvenedezorijentacijekojusadržitrenutnasituacija,kadbisečinjeniceiznenadajavnoobjavilebezodgovarajućepripremeiuvjeta.Usva­komslučaju,tojemišljenjeVijeća.”Floydovaulogajepri­premiti“izvještaj”otomekadabi“naposljetku”trebaloobjavitituinformacijunakon,nesumnjivo,odgovarajućekoličinepranjamozga.“Oh”,dodajeFloydiznenadakaodasetogateksadasjetio,Vijećeje“zatražiloformalnu

ViKo_14.indd 26 1/21/08 3:04:04 PM

27 Stephen Zepke

thestewardesstohislaterconversationwithhisdaugh­ter,fromhisconfrontationwiththeRussianstothebrie­∫nghegivesonthemoon,inter­personalrelationsarede­terminedbythepowerofmoneyandtheState.Nietzscheforesawthiscapitalizationofhumanvaluesde∫ningtheEmpireoftoday,thiseraofno­future,arguingthatwhilecapitalismandtechno­sciencecanincreasethemselves,theydosoonlybynegatingwilltopower,andsocannotproduceanythingtrulynew.Neverthelessthisdriveforef∫ciency,andhereNietzscheandKubrickoncemorecometogether,isgoingtolifthumanitytoanotherlevelthroughthemergeofmanandmachine.

Inanotefrom1888Nietzschewrites:

Oncewepossessthatcommoneconomicmanagementoftheearth that will soon be inevitable, mankind will be able to∫nditsbestmeaningasamachineintheserviceofthisecono­my∞asatremendousclockwork,composedofevermoresub­tly“adapted”gears;asanever­growingsuper∫uityofalldomi­natingandcommandingelements;asawholeoftremendousforce,whoseindividualfactorsrepresentminimal forces, mini­mal values.Inoppositiontothisdwar∫ngandadaptationofmantoaspe­cialized utility, a reverse movement is needed ∞ the produc­tionofasynthetic, summarizing, justifyingmanforwhoseexist­encethistransformationofmankindintoamachineisapre­condition,asabaseonwhichhecaninventhishigher form of being.(Nietzsche,1967,463­4)

ThismanisDr.Floyd∞amanofscience∞whowilltakethispowerofeconomicmanagementandturnitas

ViKo_14.indd 27 1/21/08 3:04:04 PM

28 Vizualni kolegij

prisegutajnosti”odsvihkoji“znajuneštooovomdogađa­ju”.Tajčovjek,dr.Floyd,radizavladu,tehno­vojnumješa­vinudržavnemoćiiprivatnognovcakojazahtijevaapso­lutnuimehaničkuposlušnost,atamogdjeprisegenećedjelovati,društvenokondicioniranjehoće.Svetkovinana­siljamajmunaupotpunostijeinternalizirana,isadaizazi­vaposlušnost.Kontrolaumajesvladalatijelo,zadržalagalebdećegusvemiru,dokjesvijestkrenuladalje,stvarajućisvojehladne,strogeplanove.

Dr.FloydisamodlazipogledatimonolitkojisesadapojavionaMjesecu.Dramunjihovogsusretadočaravasek­vencaskameromizrukekojaslijediskupinuljudinizram­pupremaarheološkomnalazištugdjesuiskopalisvojubudućnost.Ljudiopreznokružeokomonolita,azatimFloydpružarukuidodirujegapokretomkojiprizivapok­retmajmunaspočetka.Napozornicisejošjednompojav­ljujemonolit,jošjejednomokruženonimakojigaispitu­ju,ijošjednomdajeznakkojićesepogrešnorazumjeti,alićegaipakslijediti.Ljudisenamještajuzafotogra∫ranjeis­predsvojegotkrića:ponosniarheolozi.Blaženisunezna­jućidajeonoštosmatrajudrevnomprošlošćuzakojuni­kadnisuznaliikojusuteksadiskopali,zapravoonoštoihjedovelotamo,gdjećesepojavitijošjednomdareaktiviranjihovubudućnost.NakondugelunarnenoćiizlaziSunce,idoknjegovezrakedotičumonolit,jošjednomporavnatsaSuncemiZemljom,vidimosvemirkojiseotvara,probi­jenvisokimzvukomkojibolnoodjekuje.Monolitsevra­tio,iopetsepojavljujekaogrubasmetnja.Floydinjegoviljudipokušavajupokritiuši,štoizgledakomičnosasvemir­skomkacigom,prijenegoštoseekranzacrni,amibivamobačeniutminukojaprethodijošjednojnovojzori.

ViKo_14.indd 28 1/21/08 3:04:04 PM

29 Stephen Zepke

creativeashecan;hewillemployittoproduceahigherformofbeing,theultimateman­machineHAL.Floydwantstoknowthesecretofthemonolith,andheatleastunderstandsthatmanmustbeovercomeifheistodoso.

Dr.FloydarrivesattheClaviusmoonbaseandgoesstraighttoabrie∫ngmeeting.Hisfunctionisimmediate­lyrevealedasbothscienti∫candmilitary.Ontheonehand,hecongratulatestheaudienceontheir“discovery”,which,hesays,“maywellprovetobeoneofthemostsigni∫cantinthehistoryofscience.”Butontheotherheassertstheneedfor“absolutesecrecyinthismatter”inordertoavoid,asheputsit,the“extremelygravepoten­tialforculturalshockandsocialdisorientationcontainedinthispresentsituation,ifthefactsweresuddenlymadepublicwithoutadequatepreparationandconditioning.Anyway,thisistheviewoftheCouncil.”Floyd’sfunctionistopreparea“report”onwhento“eventually”releasetheinformation,after,nodoubt,theappropriateamountofbrain­washing.“Oh”Floydaddsseeminglyasanafter­thought,theCouncilhas“requested”“formalsecurityoaths”fromanyonewith“anyknowledgeofthisevent”.Thisman,Dr.Floyd,isworkingforagovernment,atech­no­militaryamalgamofstatepowerandprivate∫nancethatdemandsanabsoluteandmechanicalservitude,andwhereoathsdon’twork,socialconditioningwill.Thefes­tiveviolenceoftheapeshasbeentotallyinternalised,andnowcompelsobedience.Mindcontrolhasconqueredthebody,con∫nedit∞∫oating∞inspace,whileconscious­nesshasthrustforward,hatchingitscoldhardplans.

Dr.Floydgoestoseethemonolithforhimself,whichhasnowappearedonthemoon.Thedramaoftheiren­

ViKo_14.indd 29 1/21/08 3:04:04 PM

30 Vizualni kolegij

Osamnaestmjesecikasnije,doknamsepredočimapojavljujejošjedanlebdećisvemirskibrod,stvariseispr­vainečinetolikodrukčijima.Međutim,ovajjedoistagolem,uskladusasvojomudvostručenompojavom,toč­nodvostrukovećomodljudske.Jošjejednompojavamo­nolitaukonjunkcijisaZemljom,MjesecomiSuncemoslo­bodilanovo; ÜbermaschinečijijenazivHAL,iskojimćemoseuskoroupoznati.Međutim,prvojepotrebnoistaknutiHAL­ovonejasnoporijeklo,sobziromdamujeočinstvoosporeno.Sjednestrane,većpoznajemogenerirajućuvaž­nostmonolita,njegovumoćstvaranja,anjegovaponovnapojavanaMjesecuzasigurnonijeslučajna.Međutim,sdrugestrane,ljudskaprojekcijausvemirnaleđimaHAL­aostvarenajetehno­znanstvenomnegacijomvoljezamoć.Istinskoznačenjemonolitaostajetajnom,anjegovootkri­ćesamojepoticajdasetehno­znanostinovacreproduci­rajuuvišemobliku.VećtadapredosjećamodaćetamisijanaJupitersuprotstavitikreativnumoćmonolitakreativ­nojmoćiljudi,ivoljuzamoćmeta∫zičkimidealimakojeječovjekpodigaoumjestonjega.

VidimoFrankaPooleakakoprolazikružnomunutraš­njošćuvelikogbrodananačinkojiseprotivigravitaciji,moždačakilogici.UbrzosezapovjednikmisijeDaveBow­manpojavljujeusredištutogprostora,gdjePoolesadasje­diijedeiznadBowmana,kojise“spušta”ljestvamaikora­čadonjega.Utomsvijetunemanigorenidolje,akameračinisveštomožekakobinasneprestanopodsjećalanatučinjenicu.“Gore”i“dolje”izgubilisusvojsmisao;postalisurelativnipojmovikojiupotpunostioviseonečijojper­spektivi.Ipak,utomsvijetupostojiarbitarznačenja,“duhgravitacije”kojistvarimadajetežinuinosiihunutarsebe:HAL.

ViKo_14.indd 30 1/21/08 3:04:05 PM

31 Stephen Zepke

counterisgivenbyahand­heldcamerasequencethatfol­lowsagroupofmendowntherampandintothearchaeo­logicalsitewheretheyhavebeenexcavatingtheirfuture.Themencirclethemonolithwarily,beforeFloydextendshishandandtouchesitinagesturethatechoesthatoftheapeatthebeginning.Oncemorethemonolithappearsonastage,oncemoreitissurroundedbythosewhotestit,andoncemoreitgivesasignthatwillbemisunderstood,butneverthelessfollowed.Themenlineupforaphoto­graphinfrontoftheirdiscovery,proudarchaeologists.Theyarehappilyunawarethatwhattheytaketobethepast,anancientpasttheyneverknewandhaveonlynowunearthed,issomethingthatinfactbroughtthemhere,whereitwouldappearoncemoretore­activatetheirfu­ture.Emergingfromitslonglunarnightthesunrises,andasthesun’sraystouchthemonolith,oncemoreinalign­mentwithitandtheearth,weseethecosmosopenup,sunderedbyahigh­pitchedtoneresoundingpainfully.Themonolithhasreturned,andagainitappearsasabru­taldisjunction.Floydandhismentrytocovertheirears,acomicalexercisewhenwearingaspace­helmet,beforethescreengoesblack,andweareplungedintothedark­nessprecedinganothernewdawn.

At∫rst,18monthslater,thingsdon’tlooksodifferent,asanotherspaceship∫oatsintoview.Butthisoneistrulyhuge,be∫ttingitsdoubledgestation,exactlytwiceaslongasahuman’s.Oncemorethemonolith’sappearanceinconjunctionwithearth,moonandsunhasgivenrisetothenew;anÜbermaschine whosenameisHAL,andtowhomwewillsoonbeintroduced.But∫rstwemustnoteHAL’sambiguousorigins,ashispaternityappearsdisput­

ViKo_14.indd 31 1/21/08 3:04:05 PM

32 Vizualni kolegij

AstronautigledajusvojintervjuemisijiBBC­akojinampružapozadinunjihovemisije,tenasupoznajesHAL­om,“najnovijimdostignućeminteligencijestroja”,kojimože,kakonamgovorivoditelj,“reproducirati∞iakonekistručnjacijošuvijekviševolekoristitiriječ‘oponaša­ti’∞većinuaktivnostiljudskogmozga,itodalekobržeipouzdanije”.Tarečenicasadržitrivrlobitnetočke.1)HALje“inteligencijastroja”,takombinacijariječivećukazujenanovihibridstroja­čovjeka.2)On“reproducira”,turiječvoditeljiznenađujućeostavljanedorečenomčimesugeriradasustrojevitureproduktivnumoćmoždauzelizasebe.3)Unastavku,doznajemodaHAL“reproducira”ili“opona­ša”“većinu”funkcijaljudskogmozga.TodovodidopitanjajeliHALčovjek,iliakojest,ukojojmjeri.Toćepitanjebitiodključnevažnostizadogađajenabrodu,isastojiseoddvaelementa.Prvo,imaliHALemocije?Idrugo,osjećalitajstroj,štonasjošjednomuvodinapodručjetjelesnostiinjenogodnosasracionalnimmišljenjem.

Idućejepitanjekonkretnije.HAL­apitaju:“Imategole­muodgovornostnaovojmisiji,amoždainajvećuodgovor­nostodsvih.Vistemozakisredišnjiživčanisustavbroda,ameđuvašimodgovornostimajeinadgledanjeljudiuhi­bernaciji.Osjećatelizbogtogamanjaksamopouzdanja?”Ta“odgovornost”zaposadusugeriraljudskeosjećaje∞imogućeslabosti∞nesamousamopouzdanju,većiubrizi,sućutiiempatiji.ČujemoHAL­ovmekanimelodičanglas:“Dozvolitemidatoovakokažem”,odgovara,“računa­lo9000jenajpouzdanijeikadnapravljenoračunalo,nijed­noračunalo9000nijenikadpogriješiloiliiskriviloinfor­maciju.”HALnapitanjeoljudskimosobinamaodgovaraisključivokvantitativno,atakvotumačenjeuznemiruje,

ViKo_14.indd 32 1/21/08 3:04:05 PM

33 Stephen Zepke

ed.Ontheonehandwealreadyknowthegenerativesig­ni∫canceofthemonolith,itspowerofcreation,anditsre­appearanceonthemoonissurelynoaccident.Butontheother,man’sprojectionintospaceonHAL’sbackhasbeenachievedbyatechno­scienti∫cnegationofwilltopower.Thetruemeaningofthemonolithremainsase­cret,anditsdiscoveryismerelythespurfortechno­sci­enceandmoneytoreproduceitselfinahigherform.Wecanalreadysensethen,thatthismissiontoJupiterwillpitthecreativepowerofthemonolithagainstthatofman,andthewilltopoweragainstthemetaphysicalidealsthatmanhaserectedinitsplace.

WeseeFrankPooleshadow­boxinghiswayaroundthegreatship’sinteriorcircumferenceinawaythatde∫esgravity,ifnotlogic.SoonmissioncommanderDaveBow­manemergesintothecentreofthisspace,wherePooleisnowseatedandeatingaboveBowman,who“descends”aladderandwalksaroundtohim.Thereisnoupordowninthisworld,andthecamerawilldoallitcantocontinu­allyremindusofthisfact.“Up”and“down”havelosttheirbearings;theyhavebecomepurelyrelativetermsthatdependentirelyonone’sperspective.Neverthelesstheredoesexistanarbiterofmeaninginthisworld,a“SpiritofGravity”thatbothgivesthingsweight,andbearsthemwithinitself:HAL.

TheastronautswatchthemselvesbeinginterviewedonaBBCprogramthatgivesusthebackgroundtotheirmission,andintroducesustoHAL,“thelatestresultinmachineintelligence,”whocan,theinterviewertellsus,“reproduce∞althoughsomeexpertsstillprefertousetheword“mimic”∞mostoftheactivitiesofthehumanbrain,

ViKo_14.indd 33 1/21/08 3:04:06 PM

34 Vizualni kolegij

štosepotvrđujerezomsnjegovacrvenogokanakadarsHAL­ovetočkegledištakoji,snimljenribljimokom,poka­zujedasuDaveiFrank,nesvjesnitogaiusredvečere,podprismotrom:čistaprijetećatehnologija.PrikazujenamseneskladizmeđuHAL­ovihumirujućihriječiinjegovogpogledanasvijet,zaštitničkogmentaliteta,prepunogparanoidnihstrahovakojisenalazeodmahispodpovrši­ne,nasiljaupotrazizaizgovorom.Međutim,površinaje,zasad,neprobijenaiHALbezbrižnonastavlja:“Mismosvi,praktičkigovoreći,bezgrešniinepogrešivi.”HALgovoriuime“nas”,uimemnožine,uime∞asadaimamoznačenjeriječivećkorištenihuintervjuu∞“novegenera­cije”.Ljudskatehnološkautopija,njezinasavršenofunk­cionalnaučinkovitostineosporanautoritetstvorilisunašegnovoggospodara.

Čovjekjeproizveoonoštoćeganadvladati,atojeHAL:super­čovjekkaostroj,homo machinus,savršenastroj­nainteligencija,tesečinidavoditeljosjećadasmosvimi,sdrugestrane,samoljudi.“HAL­u”sepostavljapitanje:“unatočvašemgolemomintelektu,frustriralivasikadčinjenicadapridjelovanjuovisiteoljudima?”Počinjemosepribližavatibitistvari,tjelesnostiinjezinimafektima.PrezireliHALljudskotijeloimoždanatajnačinprelazigranicuizmeđuhladnogstrojaiusplamtjelihemocija?“Ne,ninajmanje”,mirnoodgovaraHAL,onuživaraditisljudima.Zapravo,“neprestanojezaposlen”te,zadovoljnoobjašnjava,“želimbitiodnajvećemogućekoristi,amis­limdajetokonačnanadasvakogsvjesnogbića”.Jošjed­nomHALpreuzimaznačajkuljudskosti,netimeštoosje­ćaemocije,većekonomskimiznanstvenimkriterijimaiskoristivosti.

ViKo_14.indd 34 1/21/08 3:04:06 PM

35 Stephen Zepke

andwithincalculablygreaterspeedandreliability.”Thislinemakesthreeimportantpoints.1)HALisa“machineintelligence,”thiscombinationofwordsalreadyindicat­ingthenewhybridofmachine­man.2)He“reproduces,”awordleftstrangelyhangingbytheinterviewertosug­gestareproductivepowermachinesmayhaveclaimedfortheirown.3)Oncethequestionresumes,welearnthatHAL“reproduces”or“mimics”“most”functionsofthehumanbrain.ThisintroducesthequestionastowhetherHALishuman,oratleasttowhatextent.Thisquestionwillbecentraltotheactiononboard,andhastwoele­ments.First,doesHALhaveemotions?Andsecond,doesthismachinefeel,aquestionthrustingusintotherealmofcorporealityoncemore,anditsrelationtorationalthought.

Thenextquestionismorespeci∫c.HALisasked:“Youhaveanenormousresponsibilityonthismission,inmanywaysperhapsthegreatestresponsibilityofanysinglemis­sionelement.You’rethebrainandcentralnervoussystemoftheshipandyourresponsibilitiesincludewatchingoverthemeninhibernation.Doesthisevercauseyouanylackofcon∫dence?”This“responsibility”forthecrewsuggestshumanfeelings∞andpossiblefailings∞notonlyofcon∫dence,butalsoofcare,compassionandempathy.WehearHAL’ssoftandmelodiousvoice:“Letmeputitthisway,”hereplies,“the9000computeristhemostrelia­blecomputerevermade,no9000computerhasevermadeamistakeordistortedinformation.”HAL’sreplyanswersaquestionabouthumanqualitiesinpurelyquantitativeterms,anunsettlinginterpretationthatiscon∫rmedbyacutfromashotofhisredeyetoHAL’spoint­of­view,that

ViKo_14.indd 35 1/21/08 3:04:06 PM

36 Vizualni kolegij

HAL­ovosvladavanječovjekaprizivaNietzscheovuvizijuznanostikaonajmodernijeverzije“asketskogidea­la”.AsketskiidealpojavljujeseutrećemesejuGenealogije moralakaoocjenjivanjestvaripremanematerijalnom“iza”.Kaotakav,asketskiidealjekonačnoiskrivljavanjevoljezamoć,odbacivanjetijelaunihilističkojvoljizaniš­tavilo.“Srozatitjelesnostnailuziju;[…]Nevjerovatiusvo­jeja,sebiopovrgavatisvoju“realnost”∞kakavtrijumf!”(Nietzsche,Genealogija,str.120).Štobitoodbacivanjetije­lauime“istinskogsvijeta”značilo,pitaNietzsche,atojepitanjenakojeaseksualniHALsavršenoodgovara:“Zartonebiznačilokastriratiintelekt?”(Nietzsche,Genealogija,str.121)..Asketskiidealtemeljisenameta∫zici“istinskogsvijeta”,aunatočtomeštojepočeokaovjeraureligijsku“onostranost”,novujeformupronašaouznanstvenojvo­lji­za­istinom.Znanost,tvrdiNietzsche,preživljava“dob­robezBoga,onostranostiivrlinaopovrgavanja”,jeronanijealternativaasketskomidealu,“većjenjegovanajnovi­ja i najplemenitija forma”(Nietzsche,Genealogija,str.149).Znanostjejednostavnoprodužetakvjersko­∫lozofskihodbacivanjatijelauimeistine.“[Znanstvenici]jošdugonećebitislobodni duhovi”,pišeNietzsche,“jer i dalje vjeru­ju u istinu”(Nietzsche,Genealogija,str.151).

HAL­ovaznanstvenasavršenost,njegovainteligencijastroja,stogajeposljednjafazaljudskognihilizma,njegovenegacijevoljezamoć.Međutim,unatočsavršenostiljud­skogznanstvenogplaniranja,unatočnesmiljenostinjego­venihilističkesamonegacije,voljazaništavilojejošuvi­jekvoljajer,“čovjekćeprijehtjetiništavilo,negoštoćeselišitisvakoghtijenja”.(Nietzsche,Genealogija,str.163).Volja,želećidabudesvladana,jošuvijekpostoji.Kaopos­

ViKo_14.indd 36 1/21/08 3:04:06 PM

37 Stephen Zepke

ofa∫sh­eyecamerawhichhasDaveandFrank,obliviousandeatingtheirdinner,undersurveillance:puremenac­ingtechnology.WeareshownthedisjunctionbetweenHAL’scomfortingwordsandhisworld­view,asecurityguard’smentality,∫lledwithparanoidfearslurkingjustbelowthesurface,violencelookingforanexcuse.Butthesurfaceis,fornow,unbrokenandHALblithelycontinues:“Weareall,byanypracticalde∫nitionofthewords,fool­proofandincapableoferror.”HALspeaksthen,fora“we,”foraplural,for∞andnowwehavethemeaningofthewordsalreadyusedintheinterview∞a“newgeneration.”Man’stechnologicalutopia,itsperfectlyfunctionalef∫ci­encyandunquestionedauthorityhasgivenbirthtothis,ournewmaster.

Manhasproducedhisovercoming,andhisnameisHAL.HAListhesuper­manasmachine,homo machinus, aperfectmachineintelligence,andtheinterviewerseemstosensehowweareall,incomparison,merelyhuman.“HAL,”heasks,“despiteyourenormousintellectareyoueverfrustratedbyyourdependenceonpeopletocarryoutactions?”Wearestartingtogetatthemeatofthematterhere,atcorporealityanditsaffects.DoesHALre­sentman’sbodyandperhapsinthiswaycrossthelinebe­tweenbeingacoldmachineandhavingaheatedemo­tion?“Notintheslightestbit,”HALcalmlyresponds,heenjoysworkingwithpeople.Infact,heis“constantlyoc­cupied,”andis,hecontentedlyexplains,“puttingmyselftothefullestpossibleuse,whichisallIthinkthatanyconsciousentitycaneverhopetodo.”Oncemore,HALclaimshumanitynotonthebasisofhavingemotionsbutthroughtheeconomicandscienti∫ccriteriaofutility.

ViKo_14.indd 37 1/21/08 3:04:07 PM

38 Vizualni kolegij

ljedicatoga,HAL­ovavolja­za­istinomnemožeuskratitivlastituvoljuzamoćinjegovnihilizamnužnodovodidosvladavanjasamogsebe,štopredstavljaiparadokszna­nosti.Nietzscheovzaključakjekategoričan:“što znači sva volja za istinu?...Unamatavoljazaistinupostajesvjesnasebekaoproblema”.(Nietzsche,Genealogija,str.162).Apostajućisvjesnasebesamekao problema,znanostističesvojudubljuvolju,svojutajnuvoljukojajujecijelovrije­mepokretala,svojuvoljuzamoć:“Svevelikestvariuniš­tavajusamesebečinomsamosvladavanja:takoželizakonživota.”(Nietzsche,Genealogija,str.161).

HALjekaokonačniizrazvoljezaistinomkrenuonasvojumisiju,dajednomzauvijekotkrijeznačenjeonogizvanjskog,značenječovjekovogonostranog,istinuostra­nommonolitu.Aiakoseprisutnostčovjekanatojmisijidoimasuvišnom,njegovose∫zičkopostojanjeipakmoraodbacitiiuništiti.Jer,kaoštoističeFredricJameson:“ljudijošuvijekimajumoćisključitistrojeve,a[HAL­ov]novi“instinkt”samoočuvanjazahtijevadauništituopasnost,ivjerojatnosveštobisemoglorazvitiunju,daklesamorganskiživot.”(Jameson,114).HALgovoriDaveutijekomnjihovogmeksičkogokršaja:“Ovajemisijaprevažnadabimidozvoljavaladatepustimdajeugroziš.”Tojestogalogičankrajznanstvenevolje­za­istinuinjezinognihiliz­ma,njenaprevažnažudnjazaznanjemnakrajumorabitinauštrbživota.NočinisedaonoštosedogađanaDiscove­ryjunadilaziJamesonovoobjašnjenjestečenog“instinkta”zasamoočuvanjem,jerHAL­ovnespretniplanubojstvaposadeprethodiprotuplanuDaveaiFranka.OvdjeseHAL­ovaznanstvenavoljazaistinompojavljujekaopro­blem,jersenjegovasketskiidealizamzapravomoraokre­

ViKo_14.indd 38 1/21/08 3:04:07 PM

39 Stephen Zepke

HAL’sovercomingofmanechoesNietzsche’svisionofscienceasthemostmodernversionofthe“asceticide­al.”TheasceticidealemergesinthethirdessayofOn the Genealogy of Moralsastheevaluationofthingsaccordingtoanimmaterial“beyond.”Assuchtheasceticidealisthe∫nalperversionofthewilltopower,andrenouncesthebodyinanihilisticwilltonothingness.To“downgradephysicalitytoanillusion;[…]Torenouncebeliefinone’sego,todenyone’sown“reality”∞whatatriumph!”Whatwouldthisrenunciationofthebodyinthenameofa“trueworld”mean,Nietzscheasks,anditisaquestionthattheasexualHALanswersperfectly,“buttocastrate theintellect?”(Nietzsche,1967a,119)Theasceticidealisbaseduponametaphysicsofthe“trueworld,”andde­spitebeginningasafaithinareligious“beyond,”ithasfoundanewforminthescienti∫cwill­to­truth.Science,Nietzscheargues,survives“wellenoughwithoutGod,thebeyond,andthevirtuesofdenial,”foritisnotanal­ternativetotheasceticideal,“butratherthe latest and no­blest form of it.”(Nietzsche,1967a,147)Scienceissimplytheperpetuationofthereligio­philosophicrenunciationsofthebodyinthenameoftruth.“[Scientists]arefarfrombeingfreespirits:”Nietzschewrites,“for they still have faith in truth.”(Nietzsche,1967a,150)

HAL’sscienti∫cperfection,hismachineintelligence,isthereforethelateststageofman’snihilism,ofhisnega­tionofthewilltopower.Butdespitetheperfectionofman’sscienti∫cplanning,despitetherigourofhisnihilis­ticself­negation,towillnothingnessisstilltowillbe­cause,“manwouldratherwillnothingnessthannotwill.”(Nietzsche,1967a,163)Thewill,inwillingtobeover­

ViKo_14.indd 39 1/21/08 3:04:07 PM

40 Vizualni kolegij

nutiprotivsebesamog,okrenutiprotivposljednjihtrago­vavoljezamoć,HAL­ovesamevoljezaništavilom.

Međutim,svladavanjeHAL­azahtijevamehanizam,jersemožepretpostavitidanjegovprogramsprečavasamouništenje.ToštojetajmehanizamBowmanovotije­lojednajeodnajvažnijih∫lozofskihtvrdnjiu2001.,jerusvojeposljediceuključujeinaskaogledatelje.Poistovje­ćujemosesDaveomBowmanom,nesamokaosjunakom∫lma,većisnjegovimtijelomkojepredstavljanašurefe­rentnutočkuunutardezorijentirajućegbestežinskogsta­njanjegovog∫lmskogprostora.Natajnačin2001.nepred­stavljatajtemeljnisukobizmeđutijelaiuma,većgautje­lovljuje.Doista,2001.jeneprekidnaa∫rmacija∫lmsketje­lesnosti,∫lmuživa∞kakojetouvjerljivoustvrdilaAnne­tteMichelson∞“uznanjukojejemesnato”.(Michelson,63).Michelsontvrdida2001.istražujesvojim“postupcimapremještanja,neprestanimiintenzivnimponovnimotkri­vanjemmogućnosti∫lmskeneposrednosti,strukturalnemogućnostihaptičkedezorijentiranostikaoagentaspo­znaje.”(Michelson,57.)Drugimriječima,“dezorijenta­cija”izazvanaefektombestežinskogstanjadajenamkaogledateljimanovuvrstuznanja.Tonovoiskustvotijelaotkrivanovuvrstumisli,uvodinas,kakoonapreciznonavodi,u“genetičkuepistemologiju”(Michelson,59).

Bestežinskotijelokojesepojavljuje“ispod”∫lmskepričestvaraonoštoMichelsonnaziva“restrukturiranjemstvarnog”,fokusirajućinasna“tjelesneapriornostikoječinenašsenzorno­motorniaparat”(Michelson,60).Toomogućujepojavuonogaštoje,premanjoj,temeljniele­ment∫lma,njegovatjelesnare∫eksivnost:“Intenziviranaisveintimnijasvijestovlastitojtjelesnosti”koja“dajenaz­

ViKo_14.indd 40 1/21/08 3:04:08 PM

41 Stephen Zepke

come,stillwills.Asaresult,HAL’swill­to­truthcannotdenyit’sownwilltopowerand∞thisistheparadoxofscience∞itsnihilismnecessarilyleadstoitovercomingit­self.Nietzsche’sconclusioniscategorical:“what is the meaning of all will to truth?”heasks,“inusthewilltotruthbecomesconsciousofitselfasaproblem.”(Nietzsche,1967a,161)Andinbecomingconsciousofitselfas a prob­lemscienceenactsitsdeeperwill,itssecretwillwhichhasbeenanimatingitallalong,itswilltopower:“Allgreatthingsbringabouttheirowndestructionthroughanactofself­overcoming:thusthelawoflifewillhaveit.”(Ni­etzsche,1967a,161)

HAL,astheultimateexpressionofthewilltotruth,hassetoutonitsmission,todiscover,onceandforall,themeaningoftheoutside,themeaningofman’sbeyond,thetruthofthealienmonolith.Andalthoughman’spres­enceonthismissionseemsredundant,hisphysicalitymustneverthelessberenouncedanddestroyed.For,asFredricJamesonpointsout:“thehumansstillhavethepowertoturnthemachineryoff,and[HAL’s]new“in­stinct”ofself­preservationrequiresittodestroythatdan­ger,andpresumablyanythingthatmightevolvebackintoit,namelyorganiclifeitself.”(Jameson114)AsHALtellsDaveduringtheirMexicanstand­off:“Thismissionistooimportanttoallowmetoletyoujeopardiseit.”Thisthenisthelogicalendofthescienti∫cwill­to­truth,andofitsnihilism,itsover­ridingdesireforknowledgemusteven­tuallybeattheexpenseoflife.ButwhathappensonboardtheDiscoveryseemstoexceedJameson’sexplana­tionofanacquiredself­preservation“instinct”,becauseHAL’sclumsyplantokillthecrewprecedesDaveand

ViKo_14.indd 41 1/21/08 3:04:08 PM

42 Vizualni kolegij

nakutetjelesnostikaotemeljasvijesti”.(Michelson,61.)Međutim,njezinaanaliza,unatočsvojojbriljantnosti,ostajeograničenafenomenološkimpretpostavkamaoživomtijelu,aonenemoguobjasnitiZvjezdanavrata,ionoštosedogađakasnije,štogotovoinespominje.IzafenomenološkogtijelaiprekoZvjezdanihvratapojavljujesedrugotijelokojeostavljaizasebe“senzorno­motorniaparat”isvojujošuvijekljudskutjelesnusvijestkakobipotvrdilosvojekozmičkedimenzije,svojgenetičkipuls,svojvječnipovratakuništavanja­stvaranja.

Totijelonijedakletolikotjelesnosvjesno,kolikopro­tu­svjesno,tijeloukojesemisao“ubacuje”,kaoštotoDeleuzegovori,“kakobidosegnulanepomišljenokojeježivot”(Deleuze,1989,189).Bowmanovotijelojeorganvoljezamoć,aiakojenjegovapobjedanadHAL­ompo­bjedatijela(uHAL­ovotijelo/mozakulazikrozmanualnuzračnukomoru,HAL­a“ubija”isključivanjemvišihfunk­cijanjegovog“mozga”),tojetekpreduvjetzamogućnostdaljnjegsvladavanja,ovajputnjegovogvlastitog.Bowma­novosvladavanjeHAL­azapravoimajošjedanpreduvjet,jednakonužanzapričui∫lozo∫ju∫lma,atojepriglupaneprimjerenostHAL­ovogsmrtonosnogplana.KakosuHAL­ovisavršeniizračunimoglizaboravitinazračnukomoru?JedinimogućiodgovorjedajeBowmanovotije­lomehanizamkojimHALuništavasamogsebe,(ne)logi­čanzaključakHAL­ovogde∫nirajućegparadoksa;voljazaništavilojejošuvijekvolja.Avoljazamoćneznačiništaosimdasenjeziniizrazimorajusvladati.

SBowmanomseljudskonasiljejošjednompokazujekaoautomatiziraniizrazvoljezamoćkojipokrećeunutar­nji­drugikojegpoznajemokaomonolit.KadaBowman

ViKo_14.indd 42 1/21/08 3:04:08 PM

43 Stephen Zepke

Frank’scounter­plotagainsthim.Herethen,HAL’sscien­ti∫cwill­to­truthemergesasaproblem,forhisasceticidealismmustinfactturnagainstitself,turnagainstitslastvestigesofwilltopower,HAL’sownwilltonothingness.

ButHAL’sovercomingrequiresamechanism,forpre­sumablyhisprogrammingpreventshimfromself­de­structing.ThatthismechanismisBowman’sbodyisoneof2001’smostimportantphilosophicalassertions,becauseitincludesusasviewersinitsconsequences.WeidentifywithDaveBowman,notjustastheheroofthe∫lm,butasitsbody,abodywhichactsasourownreferencepointwithinthedisorientingweightlessnessofitscinematicspace.Inthisway2001doesnotrepresentsthisfundamen­talcon∫ictbetweenbodyandmindbutembodiesit.In­deed,2001isaconstantaf∫rmationofcinema’scorpo­real­ity,itrevels∞asAnnetteMichelsonhaspersuasivelyputit∞“inaknowledgewhichiscarnal.”(Michelson63)Michel­sonarguesthat2001exploresinits“tacticsofdisplace­ment,throughaconstantandintensivere­inventionofthepossibilitiesofcinematicimmediacy,thestructuralpotentialitiesofhapticdisorientationasagentofcogni­tion.”(Michelson57)Inotherwords,the“disorientation”introducedintothoughtbytheeffectofweightlessnessgivesus∞thespectators∞anewkindofknowledge.Thisnewexperienceofthebodyrevealsanewkindofthought,itthrustsus∞Michelson’sphraseisprecise∞intoa“genet­icepistemology.”(Michelson59)

Theweightlessbodythatemerges‘beneath’the∫lm’snarrative,producewhatMichelsoncallsa“restructuringofthereal,”byfocussingusupon“thecorporeala­prioris

ViKo_14.indd 43 1/21/08 3:04:08 PM

44 Vizualni kolegij

svladaHAL­anjegovosezdravo,prirodnoivitalnotijelopojavljujeizsvladanestrvineznanostispremnodaopetbudesvladano.Svladavanjemljudskognihilizmautjelo­vljenoguHAL­u,DavejeostvariodruguodtriZaratustri­nepreobrazbe,pajedevu(HAL­akojinositeškobreme)naslijedioBowman(lav)(Nietzsche,1961).

Onoštopreostajeištojetaprvapreobrazbaučinilamogućim,jestdaljnjatransformacijaukojojsesvladavajuposljednjitragovijunačkesubjektivnosti.Bowmansadamoraproćikrozzavršnupreobrazbu,teseiznovaroditikaoZvjezdanodijete.

BowmanuzimaposljednjipreostalibrodislijedidrugimonolitkrozZvjezdanavrata.Zvjezdanavrataoznačujuoštriprekidu∫lmskojteksturi2001.,sobziromdase“rea­lizam”povlačipredapstraktnomnavalomsvjetla.OvdjejetradicionalnaSFpirotehnikauzdignutadokozmičkogvatrenogkruga,požaraizkojegćeseBowmanpojavitispremandabudeiznovarođen.DojmljiveefekteZvjezda­nihvrataizpostupakaeksperimentalnih∫lmovaprilago­diojeDonaldTrumbullteoninasličannačinizazivajuosjećaj∫zičkogpremještanjakojesesuprotstavljanarativ­nojlogicii“realizmu”Hollywooda.2001stogapotvrđujeanti­kulturalnutradicijuameričkogavangardnog∫lmakojisezanimazamističnastapanjaoslobođenogosjetil­nogtijela.BeskrajnozumiranjeZvjezdanihvrataotkrivanepoznatisvemir,našenovotijelozvijezda.Zvjezdanavratasuvizijakojanekalkulira,odvodinasizasvijestiiljudskog,odvišeljudskog.

Taistinskinietzscheovskaambicijaostvarenajehalu­cinatornimobilježjemZvjezdanihvrata,injihovimpod­sjećanjemnaučinkepsihodeličnihdroga.IakojeKubrick

ViKo_14.indd 44 1/21/08 3:04:09 PM

45 Stephen Zepke

whichcomposeoursensorymotorapparatus.”(Michel­son60)Thisallowswhatis,forMichelson,the∫lmsfun­damentalelementtoemerge,itscorpo­re∫exivity:“Theintensi∫edandprogressivelyintimateconsciousnessofone’sphysicality”that“providestheintimationofthatphysicalityasthegroundofconsciousness.”(Michelson61)ButMichelson’sanalysis,forallitsbrilliance,remainscaughtintheirphenomenologicalassumptionsofalivedbody,andthesecannotaccountfortheStarGate,andwhathappensafter,whichshehardlymentions.Beyondthephenomenologicalbody,andthroughtheStarGate,anotherbodyemerges,onethatleavesthe“sensory­mo­torapparatus”anditsstillhumancorpo­consciousnessbehindtoaf∫rmitsowncosmicdimension,itsgeneticpulse,itseternalreturnofdestruction­creation.

Thisbodyisnotsomuchacorpo­consciousnessthen,asacounter­consciousness,abodythatthought“plungesinto”,asDeleuzeputsit,“inordertoreachtheunthought,thatislife.”(Deleuze,1989,189) Bowman’sbodyisanor­ganofthewilltopower,andalthoughhisdefeatofHALisavictoryofthebody(hegainsentrytoHAL’sbody/brainthroughthemanual airlock,he“kills”HALbyunplugginghishigher“brain”functions),thisismerelytheconditionofpossibilityforafurtherovercoming,thistimehisown.InfactBowman’sovercomingofHALhasafurthercondi­tion,onejustasnecessarytothe∫lm’snarrativeandphi­losophy,andthatistheratherstupidinadequacyofHAL’shomicidalplan.HowcouldHAL’sperfectcalculationsnothavebeenawareoftheair­lock?TheonlypossibleansweristhatBowman’sbodyisthemechanismbywhichHALself­destructs,the(il)logicalconclusiontoHAL’sde∫ning

ViKo_14.indd 45 1/21/08 3:04:09 PM

46 Vizualni kolegij

tvrdiokakosamnikadnijeeksperimentiraosLSD­om,nijeporicaotuvezusasekvencomZvjezdanihvrata,ineiznenađujedajedrugafazareklamnekampanje∫lm2001.nazivala“ultimativnimtripom”.Psihodeličnavizija2001.injezindugeksperimentalnom∫lmupredstavljaju“poli­tikuekstaze”ukojojZvjezdanavrataprotu­svijest∫lmasmještajuprotiv čovjeka.ToepizodusaZvjezdanimvrati­mačinipolitičkimstajalištemkojejeprikladnosvomvre­menu,inajzanimljivijimelementomKubrickoveinterpre­tacijeNietzschea.Zvjezdanavratapreuzimajuciljamerič­kogavangardnog∫lmaouništenjusamogsebeipretvara­jutounužanuvjetzapojavunečegnovog,zapojavubuduć­nostikaotakve.Nakonštosmodobilibitkustehno­znan­stvenimdruštvomkontrole,inakonštosmoporazilitajsuicidalnistroj∞togjednodimenzionalnogčovjeka∞može­mopočetiistraživatitkominismo,iotićitamogdjeljudinikadranijenisuotišli.2001.jestogaaktualiziranjeNietz­scheau60­timgodinamaprošlogstoljeća,zadržavajućinjegovozagovaranjepolitičkerevolucijeradikalnomsub­jektivnomtransformacijom,istovremenoistražujućisuv­remenepostupkeosobnedezintegracije.

BowmanulazikrozZvjezdanavrataizapočinjeubrza­vatiutunelusvjetla.Dokseintenzitetibrzinapovećava­ju,mirezomprelazimonakadarreakcijeBowmanovogli­ca,sočimaširomotvorenimzbogšokaizapanjenosti,ok­rećućiglavuubolnomgrčuupokušajudaizbjegnenemo­guće.Tajesekvencajošuvijeku“realnomvremenu”,kojeostajenedirnutodokkameraspajaBowmanovsubjektiv­nikadarZvjezdanihvratainjegovureakcijuukadru­pro­tukadru.Međutim,ovdjesmonarubuBowmanoveizdrž­ljivosti,aidućijekadarnjegovoliceukočenoodstraha,

ViKo_14.indd 46 1/21/08 3:04:09 PM

47 Stephen Zepke

paradox;towillnothingnessisstilltowill.Andthewilltopowermeansnothingbutthatitsexpressionsmustbeovercome.

WithBowmanman’sviolenceoncemoreappearsastheautomatedexpressionofwilltopower,animatedbyaninternal­otherweknowasthemonolith.WhenBow­manovercomesHALhishealthy,spontaneous,andvitalbodyemergesfromtheovercomecarcassofsciencereadytooncemorebeovercome.Inovercomingman’snihilism,embodiedinHAL,DavehasachievedthesecondofZar­athustra’sthreemetamorphoses,andthecamel∞HAL,thegreatbearerofweights∞hasbeensupersededbyBow­man∞thelion.(Nietzsche,1961,‘OftheThreeMetamor­phoses’)Whatremains,andwhatthis∫rstmetamorpho­sishasmadepossible,isafurthertransformationinwhichthelastvestigesofheroicsubjectivityareoverco­me.Bowmanmustnowundergothe∫nalmetamorpho­sis,andberebornastheStarChild.

Bowmantakesthelastremainingpodandfollowsan­othermonolithintotheStarGate.TheStarGatemarksasharpbreakinthe∫lmictextureof2001,as“realism”giveswaytoanabstractrushingoflight.Heretraditionalsci­∫pyrotechnicsareelevatedtoacosmicringof∫re,acon∫a­grationfromwhichBowmanwillemergereadytobere­born.TheremarkableStarGateeffectswereadaptedbyDonaldTrumbullfromexperimental∫lmtechniques,andsimilarlyproduceadislocatingphysicalexperiencethatworksagainstthenarrativelogicand“realism”ofHollywood.2001thereforeaf∫rmsthecounter­culturaltraditionofAmericanavant­garde∫lminterestedinthemysticalmergeoftheunleashedsensualbody.Thenever­

ViKo_14.indd 47 1/21/08 3:04:10 PM

48 Vizualni kolegij

očajničkipokušavajućipobjećivizijikojaočiglednonadi­lazinjegovusposobnostrazumijevanja.Tačetirizamrz­nutakadrauklanjajuonoštoje“viđeno”izBowmanovesubjektivnetočkegledanjaisobjektivnoggledištakame­re,dokpercepcijagubisvojuprostornuivremenskusmis­lenost.PsihodeličnaZvjezdanavratasadasučistahaluci­nacija.Lišenipoložajaskojegmožemorazmislitioono­muštovidimo,nismoumogućnostidjelovati,aizasvihljudskihkoordinata,čakiizanašegvlastitogtijela,svepostajekozmičkavizija.

Zvjezdanavratasuvrhunac∫lmskogistraživanjanašeprotusvijesti,alizarazlikuodslobodnolebdećeprostorne∫uidnostibestežinskogstanja,Zvjezdanavratasuvišeod∫zičkedezorijentacije.Tojesubjektivnadezintegracija,jervišeneznamoodaklegledamo,nitištodoživljavamo;nemožemolociratištosubjektivnoiliobjektivnovidimo;činisedanekikadroviprikazujurađanjegalaksija,drugimikroskopskebiološkedogađaje.Mismonegdjeinigdje,našetijeloisvijestzamijeniojeosjećajkaosa;mismočistovizionarskoiskustvooslobođenoodJa,iskustvoKanto­voguzvišenog,iskustvoprikojemje,kaoštotokažeDele­uze,“Mojacijelastrukturapercepcijeuprocesueksplozi­je.”Kanttvrdida,

uonomeštomiuprirodiobičnonazivamouzvišenimnenala­ziseapsolutnoništaštobidovodilodonaročitihobjektivnihprincipa i onih formi prirode koje odgovaraju tim objektiv­nim principima, tako da, naprotiv, priroda najčešće izazivaidejeuzvišenogusvomekaosuiliusvojemnajdivljijem,naj­nepravilnijemnereduipustošenju,akosesamomoguunjojsagledativeličinaisnaga.(str.134)

ViKo_14.indd 48 1/21/08 3:04:10 PM

49 Stephen Zepke

endingzoomoftheStarGaterevealstheunknownuni­verse,ournewbodyofstars.TheStarGateisavisionthatdoesnotcompute,ittakesusbeyondconsciousnessandthehuman,alltoohuman.

ThisthoroughlyNietzscheanambitionisachievedbythehallucinatoryqualityoftheStarGate,anditsevoca­tionoftheeffectsofpsychedelicdrugs.AlthoughKubrickclaimednevertohaveexperimentedwithLSDhimself,hedidn’tdenytheconnectiontotheStarGatesequence,anditisnosurprisethatthesecondphaseofthe∫lm’spublici­tyreferredto2001as“theultimatetrip.”2001’spsychedelicvisionanditsdebttoexperimental∫lmconstitutea“poli­ticsofecstasy”inwhichtheStarGateaimsthecounter­consciousnessofcinemaagainst the human.ThismakestheStarGateepisodeapoliticalstatementthatisbothentirelyofitstime,andthemostinterestingelementofKubrick’sinterpretationofNietzsche.TheStarGatetakesAmericanavant­gardecinema’saimofpulverisingtheselfandma­kesitthenecessaryconditionfortheemergenceofsome­thingnew,fortheemergenceofthefutureassuch.Afterourbattlewithatechno­scienti∫csocietyofcontrolhasbeenwon,andwehavedefeatedthissuicide­machine∞thisone­dimensional man∞wecanbeginexploringwhowearen’t,andgowherenohumanhasgonebefore.2001there­foreupdatesNietzscheforthesixties,retaininghisadvo­cacyofpoliticalrevolutionthroughradicalsubjectivetransformation,whileexploringcontemporarytechniqu­esofpersonaldisintegration.

BowmanenterstheStarGateandbeginsacceleratingintoacorridoroflight.Astheintensityandvelocityin­creaseswecuttoareactionshotofBowman’sfaceashe

ViKo_14.indd 49 1/21/08 3:04:10 PM

50 Vizualni kolegij

Međutim,zaKantajetokaotičnouzvišenopotvrdilopostojanjevišegsvijetaIdeja,otkrilojesvijetidealneisti­ne,božanstvenoiza.Ovdje,zapisujeNietzscheusvojojpoznatojkriticiromantizma(kojajeujednoisamokriti­ka),imamo“uobičajeniromantički∫nale∞prijelom,slom,povratakiporazpredstaromvjerom,predstarimbogom”.RomantizaminjegovauzvišenaestetikanisuzaNietzscheabiliništavišeod“starevjere”,prerušeneu“novuumjetnostmeta∫zičkeutjehe”.(Nietzsche,Rođe­njetragedije,str.20­21)

Međutim,ništauDaveovojpojaviusobiRegencyneukazujenanjegovorazumijevanjebeskonačnoginepro­mjenjivogmeta∫zičkogsvijeta.ZaKubrickadakle,uzvi­šenoiskustvoZvjezdanihvrataneodvodinasizatijela,većtijelooslobađaodnihilizmaistine,odnjezinihposl­jednjihpreostalihiluzija:prirodnepercepcijefenome­nološkog“mesa”organiziranogokotranscendentalnogidealizma(Michelsonine“tjelesneapriornosti”).Možemorazumjetinužnostte“uzvišene”transformacijeuskladusNietzscheovetripreobrazbečovjeka.SvladavajućiHAL­aBowmanječovječanstvopretvorioizdeveulava.HALjebioultimativnadevakojaječovjekanosilapremanihilis­tičkojbudućnostiupustinjisvemira.“Međutim”,pišeNietzsche,“unajsamotnijojpustinjidogađasedrugapre­obrazba:duhovdjepostajelavom;želidasedograbislo­bodeibudegospodaruvlastitojpustinji.”(Nietzsche,Zaratustra,str.23­24.)DaveBowmanjelavkojiasketskeidealedevemijenjasvojimvlastitim“Jahoću!”Međutim,upravoto“ja”ostajezaNietzscheaproblem,jerpodrazu­mijevasubjektivnuvoljukojazaustavljabeskonačnoineograničenopostajanjesamogživota.UpravozatoKub­

ViKo_14.indd 50 1/21/08 3:04:10 PM

51 Stephen Zepke

holdshiseyeswideinshockandawe,twistinghisheadinatorturedsquintattemptingtoevadetheimpossible.Thissequenceisstillin“realtime,”whichremainsintactasthecameraconnectsBowman’spointofviewoftheStarGateandhisreactioninashot­counter­shot.ButhereweareatthelimitofBowman’sendurance,andthenextshotofhisfaceisfrozeninhorror,desperatelytryingtoescapeavisionthatclearlyexceedshisabilitytocompre­hendit.Thesefreeze­frameshots∞therearefourofthem∞removewhatis“seen”fromBowman’ssubjectivepointofview,andfromthecamera’sobjectivevision,asper­ceptionlosesitsspatialandtemporalcoherence.ThepsychedelicStarGateisnowapurehallucination.Deniedapositionfromwhichtore∫ectonwhatwesee,weareunabletoact,andbeyondallhumanco­ordinates,beyondevenourownbody,everythingbecomescosmicvision.

TheStarGateistheclimaxofthe∫lm’sexplorationofourcounter­consciousness,butunlikethefree∫oatingspatial∫uiditiesofweightlessnesstheStarGateismorethanaphysicaldis­orientation.Thisissubjectivedis­in­tegration,forwenolongerknowfromwherewesee,norwhatweexperience,wecannotlocatewhatweseesub­jectivelyorobjectively;someshotsseemtoshowthebirthofgalaxies,othersmicroscopicbiologicalevents.Wearesomewhereandnowhere,ourbodyandconscious­nessreplacedbyasensationofchaos;weareapurevisio­naryexperiencecutloosefromtheI,anexperienceofKant’ssublime,anexperiencewhere,asDeleuzeputsit:“Mywholestructureofperceptionisintheprocessofexploding.”Kantarguesthat,

ViKo_14.indd 51 1/21/08 3:04:11 PM

52 Vizualni kolegij

rickuzvišenomsekvencomZvjezdanihvratauništavainašiBowmanovsubjektivniintegritet,atojeuništenjenužnozastvaranjenovog.Nietzschetojednostavnokaže:“Lavnemožejošstvoritinovevrijednosti:alimožesebistvoritisloboduzanovostvaranje∞tomožesnagalava.”(Nietzsche,Zaratustra,str.24)

Nakonprevladavanjalavainjegovog“jahoću”,voljazamoćizlaziizsvojezavršnepreobrazbe:“Ovoje,naime,tajnaduše:tekkadjujenapustioheroj,približavajojseusnu∞nad­heroj.”(Nietzsche,Zaratustra,str.106)Tajjenad­heroj,izaNietzscheaizaKubricka,dijete.Iznovarođeničovjek.Nietzschepiše:

Dijete je nevinost i zaborav, stalno otpočinjanje, igra, kotač,kojiseizsamogsebeokreće,prvipokret,svetokazivanjeDa.Doista,zaigrujestvaranja,braćomoja,potrebnosvetokazi­vanjeDa:svojuvoljuhoćesadduh,svojuvoljuzadobivaonajkojijeusvijetuizgubljen.”(Nietzsche,Zaratustra,str.24)

BowmanizZvjezdanihvrataulaziusvojvlastitisvijet.Svijetodvojen,činise,odsvihdrugihsvjetova.NakonuništenjasvojesubjektivnesvijestiBowmandolaziusobuRegencypotresenirastrojen.Prostorijajepotpunoneskladna,jednakorazdornapojavakaoimonolitnapo­četku∫lma.Bowmanulaziukupaonicu,jošuvijekodje­venusvemirskoodijelo,ičujemokakomuodjekujedisa­nje.Pogledauogledaloidoživijošjedanšok.Znatnojeostarioimožemosamozaključitidajevrijemejošuvijekozbiljnopomaknuto.Utrenutkukadnamseučinidasmosevratilidijegetskomprostoruprimjećujemokakojenje­govavremenskalogikajošjednomporemećena.Ovajput

ViKo_14.indd 52 1/21/08 3:04:11 PM

53 Stephen Zepke

inwhatweusuallycallsublimeinnaturethereissuchanut­terlackofanythingleadingtoparticularobjectiveprinciplesandtoformsofnatureconformingtothem,thatitisratherinitschaosthatnaturemostarousesourideasofthesublime,orinitswildestandmostrulelessdisarrayanddevastation,pro­videditdisplaysmagnitudeandmight.(Kant99­100)

ForKanthowever,thischaoticsublimecon∫rmedtheexistenceofahigherfacultyofIdeas,itrevealedarealmofidealtruth,adivinebeyond.Here,Nietzschewritesinhiswell­knowncritiqueofRomanticism(whichisalsoaself­critique),wehavethe“familiarromantic∫nale∞break,breakdown,returnandcollapsebeforeanoldfaith,beforethe oldgod.”RomanticismanditssublimeaestheticwereforNietzsche,nothingbutthe“oldfaith”dressedupas“anewartofmetaphysicalconsolation.”(Nietzsche,1994)

ButnothinginDave’semergenceintotheRegencyroomimplieshiscomprehensionofanin∫niteandun­changingmetaphysicalrealm.ForKubrickthen,thesub­limeexperienceoftheStarGatedoesnottakeusbeyondthebody,butliberatesthebodyfromthenihilismoftruth,fromitslastremainingillusion:thenaturalpercep­tionofthephenomenological“∫esh”organisedaroundatranscendentalidealism(Michelson’s“corporeala pri­oris).Wecanunderstandthenecessityofthis“sublime”transformationintermsofNietzsche’sthreemetamor­phosesofman.InovercomingHALBowmanhaschangedhumanityfromacamelintoalion.HALwastheultimatecamelcarryingmantowardsanihilisticfutureinthedesertofspace.“But,”Nietzschewrites,“intheloneliestdesertthesecondmetamorphosisoccurs:thespirithere

ViKo_14.indd 53 1/21/08 3:04:11 PM

54 Vizualni kolegij

neizvana,uzvišenimučincimaZvjezdanihvrata,većiznutra,disjunkcijomuvremenu.

Bowmančujezvukoveizdrugeprostorije,nekuvrstublagogmetalnogzveckanja.Provirujeizaugla,iusubjek­tivnomkadruugledasebe,opetstarijeg,ivrloelegantnoodjevenogusvečanocrnoodijelo,kakovečerasleđimaokrenutimpremavratima.Bowmankojijedepolaganoseokreće,kaodajeiončuonekizvuk,adokgagledamoka­koseokrećedogodiseneštoiznimno:zvukdisanjasezaustavlja,amisenađemounemogućojsituacijidagle­damoBowmanovimočima,alidavišenismounjegovomtijelu.Drugimriječima,promatramovlastitinestanak.SubjektivnouništenjedokojegjedovelakozmičkavizijaZvjezdanihvrataporemetilojevrijeme,navodećiBowma­nadauđeunizubrzanihtransformacija.

Bowmanpromatraiproživljavatobrzostarenjeunizurezovakojimnjegovpogledrastvaravrijeme.Bowmanavišenepokrećeneštostrano,onjepostaokotačkojisamsebepokreće,aupravojeBowmanovavoljaonakojateživlastitomsvladavanju,∫lmskavoljakojasadaskokovitopravirezoveunjegovomživotu.BowmanovživotusobiRegencylišenjeanegdotalnihprizora,zanimanja,pačakidogađaja,osimvlastitogzaborava.ABowmansvetopri­hvaćajerjepostaosvetoDA.

Bowmansadajedejedinipristojanobrokucijelom∫lmu.Tojenjegovaposljednjavečera.Zatimslučajnogur­nečašuvinanapod,čašuvinaučijemjeokusuupravobiotakootvorenouživao.Pogledapremadolje,mividimode­taljrazbijenečaše,azatimBowmanakakonetremicezuriukrhotine.Odmahponovnočujemodisanje,aBowmanpodignepoglediugledanjegovizvor,vrijemejošjednom

ViKo_14.indd 54 1/21/08 3:04:12 PM

55 Stephen Zepke

becomesalion;itwantstocapturefreedomandbelordinitsowndesert.”(Nietzsche,1961,54)DaveBowmanisthelionwhoreplacestheasceticidealsofthecamelwithhisown“Iwill!”Butitispreciselythis“I”whichremainsaproblemforNietzsche,foritimpliesasubjectivewillthatblockstheunendingandunlimitedbecomingoflifeit­self.ThisiswhyKubrickusesthesublimeStarGatese­quencetodestroybothourown,andBowman’ssubjec­tiveintegrity,adestructionnecessaryforthecreationofthenew.Nietzscheputsitsimply:“Tocreatenewvalues∞eventhelionisincapableofthat:buttocreateitselffree­domfornewcreation∞thatthemightofthelioncando.”(Nietzsche,1961,55)Oncethelionandits“Iwill”havebeenovercomethewilltopoweremergesfromits∫nalmetamorphosis:“Thisindeedisthesecretofthesoul:onlywhentheherohasdesertedthesouldoesthereapproachitindreams∞thesuperhero.”(Nietzsche,1961,141)Thissuperherois,forbothNietzscheandKubrick,thechild.Manreborn.Nietzschewrites:

Thechildisinnocenceandforgetfulness,anewbeginning,asport,aself­propellingwheel,a∫rstmotion,asacredYes.Yes,asacredYesisneeded,mybrothers,forthesportofcrea­tion:thespiritnowwillsits own will,thespiritsunderedfromtheworldnowwinsits ownworld.(Nietzsche,1961,55)

BowmanemergesfromtheStarGateintohisownworld.Aworldsundereditseems,fromanyotherworld.AfterthepulverisationofhissubjectiveconsciousnessBowmanarrivesintheRegencyroomshaking,shattered.Theroomisutterlyincongruous,asabsolutelydisjunctive

ViKo_14.indd 55 1/21/08 3:04:12 PM

56 Vizualni kolegij

preskoči,aBowmanležiukrevetu,starinasamrti.Staracnudiposljednjipodsjetniknaprvotnumajmunskuznati­željuipodižeslabašnurukupremamonolitunakrajukre­veta.Muškaracjepretvorenufetus,čijisubjektivnikadaropetugledamodoksekrećekrozmonolitiodlaziusvemir.

Filmdaklezavršavatimtrenutkomvraćanja,dokdije­telebdikrozmonolitinatragdoZemlje,zatvarajućigole­miljudskikrugpreobrazbe.Međutim,tu∫guruvraćanjaKubrickjevećponudiokadromrazbijenečašekojapred­stavljazavršetaklukakostikojumajmunuzanosubacavisokouzrak.Prisjećamosedajetajradosniletprekinutsvemirskimbrodom,ljudskimtehno­znanstvenimambi­cijamainihilističkomobiješćunjegoveinteligencije.Me­đutim,svejetosvladanoiBowmannasjejošjednomvra­tiopostankuljudi,tajnimonolita,njegovojvoljizamoć.Prvipoticajkojijeuzrokovaomonolitbiojepoticajodva­janja,aonojepokazalodaćepojavanovoguvijekuključi­vatiirazbijanjeonogaštosadrži.Takojemajmunrazbioživotinjskulubanjupostavšičovjek,takojeBowmanuniš­tioHAL­a,takoseičovjekovu(samo)svijestmorakonač­nouništitidabiseonponovnorodiokaoZvjezdanodijeteteZemljivrationedužnost.Svakomsvladavanjuprethodimonolit,vječnipovratakprekida,razlikeustvaranjune­čegnovog.Drugimriječima,monolitjebudućnostneuvje­tovanaprošlošćuilisadašnjošćujerihodbacujeistovreme­nodokjeonistvaraju.Nemilosrdnokretanjepremanapri­jedu2001nudiistu∫guru;svakopitanjekojepostavljapre­obrazbasvojodgovornalaziuapsolutnojpotvrdinečegno­vog.OvdjejeKubrickblizakGillesuDeleuzeuinjegovučitanjuvječnogvraćanja,takođeriz1968.godine:

ViKo_14.indd 56 1/21/08 3:04:12 PM

57 Stephen Zepke

astheappearanceofthemonolithatthebeginningofthe∫lm.Bowmangoesintothebathroom,stillwearinghisspacesuitandwehearhisbreathresonatinginourears.Helooksinamirrorandhegetsanothershock.Hehasagedconsiderablyandwecanonlyconcludethattimeisstillseverelyoutofjoint.Atthemomentweseemtohavearrivedbackindiegeticspaceweimmediatelyexperienceitstemporallogiconcemoredisturbed.Notthistimefromwithout,bythesublimeeffectsoftheStarGate,butfromwithin,fromadisjunctionintime.

Bowmanhearssomenoisecomingfromtheotherroom,asoftmetallicclinking.Hepeersaroundthecor­ner,andinapoint­of­viewshotheseeshimself,oncemoreolder,andveryelegantlyclothedinafull­lengthblackdressinggown,withhisbacktothedooreatingdin­ner.TheeatingBowmanslowlyturnsaround,asifhetoohadheardanoise,andaswewatchhimturnaremarkablethinghappens:thesoundofbreathingstopsandweareintheimpossiblepositionofseeingwithBowman’seyes,butnolongerbeinginhisbody.Wearewatching,inotherwords,ourowndisappearance.Thesubjectivepulverisa­tionin∫ictedbytheStarGate’scosmicvisionhasunhin­gedtime,causingBowmantoenterintoaseriesofacce­leratedtransformations.

Bowmanobservesandundergoeshisrapidaginginaseriesofcutsbywhichhisgazedissolvestime.Bowmanisnolongeranimatedbysomethingalien,hehasbecomeaself­propellingwheel,anditisBowman’swillthatwillsitsownovercoming,acinematicwillthatnowjumpcutsthroughhislife.Bowman’slifeintheRegencyroomisdevoidofanecdotalincident,interestorevenevent,other

ViKo_14.indd 57 1/21/08 3:04:12 PM

58 Vizualni kolegij

[Vječnovraćanje]seispravnonazivavjerabudućnosti,vjeraubudućnost.Vječnovraćanjeodnosisesamonanovo,naonoštosestvarapodpretpostavljenimuvjetimaiuzposredništvopreobrazbe.Međutim,nedovodidopovratkaniuvjetaniagen­ta:upravosuprotno,onoihodbacujeteizbacujesvojomcentri­fugalnomsilom.[...]Onojenovo,potpunanovost.(Deleuze,1994,90)

Monolitjenašabudućnost,onjeVječnovraćanjevoljezamoćkaotakve,moćikojateživlastitomsvladavanju.Međutim,monolitionoštojenastaloodčovjekastapajuseuzavršnojsekvenci∫lmakadobojebivajusvladaniikadserađaZvjezdanodijete.“Ikažemvam:moračovjekusebinositikaos,dabimogaoroditiplešućuzvijezdu.”(Nietzsche,Zaratustra,str.13)Tojeobjavarazbijenečaše:nijeslučajnodajetojedinabitnaslučajnostkojasedogađautakonevjerojatnopromišljenom∫lmu.Razbijenačašaoznačavapovratakneobjašnjivog,slučaja,nasilnograski­dasvladavanjakojeremetinajpromišljenije,najsjajnijeiunajvećojmjerinihilističkeljudskemisli.OnadovodinascenuZvjezdanodijetekaonedužnostizaboravpostaja­nja,kaozavršnoutjelovljenjevoljezamoć,pričemunje­goveispupčeneočinaglašavajuveličanstvenostnjegovevizije.Tojevizijakojusustvoriliprotusvijestčovjekaiprazninamonolita,vizijakojunisumoglisadržati.Genea­logijajepotpuna,čovjekjeprevladanijošjednomjepodne.

KakoZvjezdanodijetevraćabudućnostZemlji,takoKubrickvraćabudućnostinama,ovajputprevrednovanu.2001.znanstvenoj­fantasticinudinovuontologijubuduć­

ViKo_14.indd 58 1/21/08 3:04:13 PM

59 Stephen Zepke

thanitsownforgetting.AndBowmanacceptsitallbecau­sehehasbecomeasacredYES.

Bowmannoweatstheonlydecentmealoftheentiremovie.Itishislastsupper.Thenheaccidentallyknockshisglassofwineonthe∫oor,theglassofwinewhosetastehehadjustsodeliberatelysavoured.Helooksdown,wegetaclose­upofthesmashedglassandthenweseeBowmanstaringintentlyatthepieces.Immediatelywehearbreathingoncemore,andBowmanlooksupandovertoitssource,timeoncemoreskipsabeat,andBow­manislyinginbed,oldanddying.Theoldmanoffersthe∫nalechooftheape’sinitialcuriosityandraisesafeeblearmtowardsthemonolithattheendofhisbed.Themanistransformedintoafoetus,whosepointofviewweoncemoretakeasitmovesthroughthemonolithandoutintothecosmos.

Thusthe∫lmendswiththismomentofreturn,asthechild∫oatsthroughthemonolithandbacktoearth,com­pletingman’senormouscycleofmetamorphosis.Butinfactthis∫gureofreturnhasalreadybeenofferedbyKu­brickintheshotofthesmashingglass,whichisthecom­pletionofthearcofthejaw­bonecasthighinexultationbytheape.Thisjoyful∫ightwasinterrupted,weremem­ber,bythespaceship,byman’stechno­scienti∫cambi­tionsandthenihilistichubrisofhisintelligence.Butallthishasbeenovercome,andBowmanhasreturnedusoncemoretoman’sgenesis,tothesecretofthemonolith,itswilltopower.Theinitialimpetusthemonolithintro­ducedwasthatofdisjunction,andthisdisjunctiontaughtthattheemergenceofthenewwillalwaysinvolvethesmashingofitscontainers.Sotheapesmashedanani­

ViKo_14.indd 59 1/21/08 3:04:13 PM

60 Vizualni kolegij

nostikojupronalaziuNietzscheuikojuaktualiziraušez­desetimanaglašavajućinjezinnajvažnijiaspekt:subjek­tivnurevolucijuputemsubjektivnograzrješenja.Sobzi­romnato,2001.jejedanodonihpredivnihplodova`68.či­jenasljeđetektrebamoiskusiti.Tojerevolucijakaoprevla­davanjenašihtijelanadtehno­znanstvenimnihilizmom,našihinstinktivnihpostupakanadsviješćui,naposljetku,vječnogvraćanjaprevladavanjakaopravehalucinacijekojapostojisonustranuprostoraivremena.

c i t i r a n a d j e l a :

— GillesDeleuze(1989),Cinema 2 TheTime­Image.Prijevod:H.TomlinsoniR.Galeta.(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress)

— GillesDeleuze(1994),Difference and Repetition.Prijevod:P.Patton.(NewYork:ColumbiaUniversityPress)

— FredricJameson(2005),Archaeologies of the Future, The Desire Called Utopia and Other Science Fictions.(LondonandNewYork:Verso)

— ImmanuelKant,Critique of Judgement.Prijevod:WernerS.Pluhar.(Indianapolis:HackettPublishingCompany,1987

— AnnetteMichelson(1969),‘BodiesinSpace,Filmas“CarnalKnowledge”’,u:Artforum,no.6.

— FriedrichNietzsche(1961),Thus Spoke Zarathustra.Prijevod:R.Hollingdale.(London:Penguin)

— FriedrichNietzsche(1967),The Will to Power. Prijevod:W.KaufmaniR.Hollingdale.(NewYork:Vintage)

ViKo_14.indd 60 1/21/08 3:04:13 PM

61 Stephen Zepke

mal’sskullinbecomingaman,soBowmansmashedHAL,andsoman’s(self)consciousnessmust∫nallybesmashedifheistoberebornaStarChild,andreturninnocencetoearth.Eachovercomingisusheredinbythemonolith,bytheeternalreturnofaninterruption,ofadifferencecreat­ingsomethingnew.Themonolith,inotherwords,isthefuture,afutureunconditionedbythepastorthepresentbecauseitrepudiatesthematthesametimeastheypro­duceit.Therelentlessforwardmomentumof2001offersthesame∫gure;everyquestionposedbymetamorphosis∫ndsitsanswerinanabsoluteaf∫rmationofsomethingnew.HereKubrickisclosetoGillesDeleuze’sreadingoftheeternalreturn,alsomadein1968:

[Eternalreturn]isproperlycalledabeliefofthefuture,abe­liefinthefuture.Eternalreturnaffectsonlythenew,whatisproducedundertheconditionofdefaultandbytheinterme­diaryofmetamorphosis.However,itcausesneitherthecondi­tionnortheagenttoreturn:onthecontraryitrepudiatestheseandexpelsthemwithallitscentrifugalforce.[...]Itisitselfthenew,completenovelty.(Deleuze,1994,90)

Themonolithisourfuture,itistheEternalReturnofwilltopowerassuch,thewillthatwillsitsownovercom­ing.Butthemonolithandwhathasbecomeofmanmergeinthe∫nalsequenceofthe∫lmasbothareovercomeandtheStarChildisborn.“Itellyou:onemusthavechaosinone,togivebirthtoadancingstar.”(Nietzsche,1961,46)Thisistheannouncementofthebrokenglass:itwasnoaccidentthatitwastheonlysigni∫cantaccidenttooccurina∫lmsoincrediblydeliberate.Thesmashedglassrings

ViKo_14.indd 61 1/21/08 3:04:13 PM

62 Vizualni kolegij

— FriedrichNietzsche(1967a),On the Genealogy of Morals.Prijevod:W.Kaufmann.(NewYork:Vintage)

— FriedrichNietzsche(1968),The Antichrist.Prijevod:R.Hollingdale.(London:Penguin,)

— FriedrichNietzsche(1994),The Birth of Tragedy.Prijevod:R.Hollingdale.(London:Penguin)

pri prijevodu je korištena sljedeća literatura:

— FriedrichNietzsche,Tako je govorio Zaratustra,Filozofskabiblioteka,IKNaprijed,Zagreb,1991.,preveoDankoGrlić

— FriedrichNietzsche,Genealogija morala,BibliotekaHorizonti,Grafos,Beograd,1983.,preveoBožidarZec

— FriedrichNietzsche,Rođenje tragedije,BibliotekaParnas,MaticaHrvatska,Zagreb,1997.,prevelaVeraČičin­Šain

— FriedrichNietzsche,Volja za moć,Mladost,Zagreb,1988.,preveoAnteStamać

— ImanuelKant,Kritika moći suđenja,Beogradskiizdavačko­gra∫čkizavod,Beograd,1975.,preveoNikolaPopović

(preveoVedranPavlić)

ViKo_14.indd 62 1/21/08 3:04:14 PM

63 Stephen Zepke

thereturnoftheunaccountable,ofchance,oftheviolentdisjunctionofovercomingthatdisturbsman’smostde­liberate,mostbrilliant,andmostnihilisticthoughts.ItushersonstagetheStarChildastheinnocenceandfor­getfulnessofbecoming,asthe∫nalembodimentofwilltopower,it’sbulgingeyesemphasisingthemajestyofitsvision.Thisisthevisionthecounter­consciousnessofmanandthevoidofthemonolithgavebirthto,avisiontheycouldnevercontain.Thegenealogyiscomplete,thehumanhasbeenovercomeanditisNoontideoncemore.

AstheStarchildreturnsthefuturetotheearth,soKubrickreturnsthefuturetous,revalued.2001offerstoScience­Fictionanewontologyofthefuture,oneit∫ndsinNietzsche,andupdatestothe60sbyemphasisingitsmostimportantaspect:subjectiverevolutionthroughsub­jectivedissolution.Assuch2001isoneofthosebeautifulfruitsof1968whoseinheritanceweareyettotaste.Itisrevolutionastheaf∫rmationofourbodiesovertechno­sci­enti∫cnihilism,ofourinstinctualactionsoverconscious­ness,and∫nallyoftheeternalreturnofovercomingasatrue­hallucinationexistingbeyondtimeandspace.

wo r k s c i t e d :

— GillesDeleuze(1989),Cinema 2 TheTime­Image.TranslatedbyH.TomlinsonandR.Galeta.(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress)

— GillesDeleuze(1994),Difference and Repetition.TranslatedbyP.Patton.(NewYork:ColumbiaUniversityPress)

ViKo_14.indd 63 1/21/08 3:04:14 PM

64 Vizualni kolegij

ViKo_14.indd 64 1/21/08 3:04:14 PM

65 Stephen Zepke

— FredricJameson(2005),Archaeologies of the Future, The Desire Called Utopia and Other Science Fictions.(LondonandNewYork:Verso)

— ImmanuelKant,Critique of Judgement.TranslatedbyWernerS.Pluhar.(Indianapolis:HackettPublishingCompany,1987

— AnnetteMichelson(1969),‘BodiesinSpace,Filmas“CarnalKnowledge”’,inArtforum,no.6.

— FriedrichNietzsche(1961),Thus Spoke Zarathustra.TranslatedbyR.Hollingdale.(London:Penguin)

— FriedrichNietzsche(1967),The Will to Power. TranslatedbyW.KaufmanandR.Hollingdale.

(NewYork:Vintage)— FriedrichNietzsche(1967a),On the Genealogy of Mor­

als.TranslatedbyW.Kaufmann.(NewYork:Vintage)— FriedrichNietzsche(1968),The Antichrist.Translated

byR.Hollingdale.(London:Penguin,)— FriedrichNietzsche(1994),The Birth of Tragedy.

TranslatedbyR.Hollingdale.(London:Penguin)

ViKo_14.indd 65 1/21/08 3:04:14 PM

Cesare Casarino je profesor na Sveučilištu u Minnesoti, na Odsjeku za kulturalne studije i komparativnu književnost. Područja kojima se bavi uključuju povijest zapadnjačke filozofije (posebice odnos estetičkog i političkog mišljenja u modernoj i postmodernoj epohi) anglo-američke i evropske književnosti 19. i 20. stoljeća (posebno književne kulture modernizma), kao i kino te filmsku teoriju (evropski film nakon 2. svjetskog rata). Te različite teme Casarino čita s naglašenim fokusom na kategorije seksualnosti i roda, kao i s neprestanim interesom za diskurse i prakse historijskog materijalizma. Trenutačno se bavi istraživanjem literarnih i vizualnih kultura SIDA-e. Cesare Casarino je autor iznimno inspirativne studije Modernity at Sea (2002.), su-urednik je zbornika Marxism Beyond Marxism (1996.), te prevoditelj Agambenove knjige Sredstva bez svrhe na engleski.

ViKo_14.indd 66 1/21/08 3:04:14 PM

Cesare Casarino is an Associate Professor in the Cultural Studies and Comparative Literature department at the University of Minnesota. His main areas of interest include the history of Western philosophy (especially the relations between aesthetic and political thought in the modern and postmodern periods), nineteenth-century and twentieth-century Anglo-American and European literatures (especially the literary cultures of modernism), as well as cinema and film theory (especially post-WWII European cinema). These different areas are analyzed and related to each other through an overarching attentiveness to the development and deployment of categories of sexuality and gender as well as through an ongoing interest in the discourses and practices of historical materialism. At present, he is also doing research on the literary and visual cultures of AIDS. Books: Modernity at Sea: Melville, Marx, Conrad in Crisis (Minneapolis: University of Minnesota Press, 2002), Marxism Beyond Marxism, co-edited with Saree Makdisi and Rebecca Karl (New York: Routledge, 1996).

ViKo_14.indd 67 1/21/08 3:04:15 PM

68 Vizualni kolegij

i

MichelFoucaultjeznaokakotrebainterferirati.Znaojekakopisati,razmišljati,interferirati.KakojetoGillesDeleuzenapisaouFilmu 2

nedugonakonnjegovesmrti,znaojedase“stvarizbivajunaraziniinterferencijemnogihpraksi:bivanja,slike,kon­cepti,raznevrstedogađaja”idastogasvakupraksu“trebaocijenitiuodnosunadrugeprakseskojimainterferira”.02Foucaultjeznaoikojesuopasnostibivanja­u­interferen­

c e sa r e c a sa r i n o

Problemontološkepovijestivremena;ili,ometodi

studije∫lmaGillesaDeleuzea01

01 OvajesejpredstavljadioširegprojektaoDeleuzeu,Spinozii∫lmu.ŽeliobihzahvalitiEleanorKaufmanzbogpoticajnih,pohvalnih,kritičkihikliničkihriječikojejenapisalaoprvojverzijiovogeseja,kaoiPetruMilatuiTomisla­vuMedakuzbogtogaštosumepozvalida jednuranijuverzijuovogesejapredstavimuMultimedijalnominstitutuuZagrebuulipnju2004.godine.

02 Deleuze,Gilles;Film 2. The Time­Image(Minneapolis:UniversityofMinneso­taPress,1988),preveliHughTomlinsoniRobertGaleta,str.280.Prijevodpri­lagođen.Film 2. L’image­temps(Paris:LesÉditionsdeminuit,1985),str.365.

ViKo_14.indd 68 1/21/08 3:04:15 PM

69 Cesare Casarino

i

MichelFoucaultknewhowtointerfere.Heknewhowtowrite,think,beininterference.Heknewthat∞asGillesDeleuzewouldwrite

shortlyafterhisdeathinCinema 2∞it“isattheleveloftheinterferenceofmanypracticesthatthingshappen,beings,images,concepts,alltypesofevents,”andhencethatanypractice“mustbeevaluatedintermsoftheotherpracticeswithwhichitinterferes.”02AndFoucaultalsoknewthe

c e sa r e c a sa r i n o

TheProblemofanOntologicalHistoryof

Time;or,OntheMethodofGillesDeleuze’sStudyofthe

Cinema01

01 ThisessayispartofalargerprojectonDeleuze,Spinoza,andthecinema.Iwould like to thank Eleanor Kaufman for the encouraging, encomiastic,critical,andclinicalwordsshewroteonthe∫rstdraftofthisessay,aswellasPetarMilatandTomislavMedakforhavinginvitedmetopresentanearlierversionofthisessayattheMultimedijalniInstitutinZagreb,June2004.

02 Deleuze,Gilles;Cinema 2. The Time­Image(Minneapolis:UniversityofMin­nesota Press, 1988), trans. Hugh Tomlinson and Robert Galeta, p. 280.Translationmodi∫ed.Cinéma 2. L’image­temps(Paris:LesÉditionsdeminu­it,1985),p.365.

ViKo_14.indd 69 1/21/08 3:04:15 PM

70 Vizualni kolegij

ciji:znaojedainterferencijauvijekdonosirizikdavaspo­grešnorazumiju,pogrešnoprepoznaju.Znaojedanikadnećebitikrajazatakavmeconnaissance:Jestelivi∫lozof?Jestelipovjesničar?Možetelise,molimvas,identi∫cirati,ustati,davasocijenimo?Neizbježno,radijenebi.Višejevolionepriznati∞čakiakojetopovremenoznačilonepisati.SličnoBartlebyju,pisaojeipisaoinastavljaopisati∞dabizatimjednogdanaiznenadaprestao.Međutim,zarazlikuodBartlebyja,ponovnojepočeopisati.Prvastvarkojujenapisaonakonosamgodinašutnjebilajepotresnameditacijaopitanjuinterferencije,“Uvod”uUpotrebi uži­taka∞drugidioPovijesti seksualnosti,kojijeslavnooznačiopotpunupromjenusmjeracijelogprojekta.03Unjojprikri­venimislilacpar excellence,kojibisekategoričkiodbioiden­ti∫ciratiilipredstaviti,preuzimanekarakterističan∞testo­gaodmahjošivišeočaravajućiidirljiviji∞ispovjedničkitonkojimpiše:“Aonimakojimajenaporanrad,noviinovipočetci,pokušajiigreške,vraćanjeiprerađivanjesveodpočetkadokraja∞ukratko,svimonimakojimajeradusrednesigurnostiistrepnjejednakneuspjehu,sveštoimmogurećijestda,očigledno,nismosisteplanete.”04Planetasko­jeteriječidolazejeonanakojojmetodanapredujeinterfe­rencijominakojojpovijesti∫lozo∫jashvaćenekaopraksemišljenjauvijekvećmeđusobnointerferiraju,gdjesuukonačnicizasebne,aliihsenemožerazlučiti.

Međutim,štojeinterferencija?UsvojojknjiziNedou­mice moderne,pokušavamodgovoritinatopitanjeposuđu­

03 Ovažnostitepromjene,vidiDeleuzeovodjeloFoucault(Minneapolis:Uni­versityofMinnesotaPress,1998),preveoSeanHand,str.94­96.

04 Foucault,Michel:The Use of Pleasure. The History of Sexuality, Volume 2(NewYork:VintageBooks,1990),preveoRobertHurley,str.7.

ViKo_14.indd 70 1/21/08 3:04:15 PM

71 Cesare Casarino

dangersofbeing­in­interference:heknewthattointerfe­reisalwaystoruntheriskofbeingmisunderstood,mis­recognized.Heknewtherewouldneverbeanendtosuchmeconnaissance:Areyouaphilosopher?Areyouahistori­an?Couldyoupleaseidentifyyourself,standup,andbejudged?Inevitably,hewouldprefernotto.Hepreferrednottoconfess∞evenifthatmeantnottowriteattimes.NotunlikeBartleby,hewroteandwroteandkeptonwri­ting∞andthenonedayhesuddenlystopped.UnlikeBart­leby,however,hestartedwritingagain.Andthe∫rstthingheproducedaftereightyearsofsilencewasapoignantmeditationonthequestionofinterference,namely,the“Introduction”toThe Use of Pleasure ∞thatsecondvolumeofThe History of Sexualitywhichfamouslymarkedacom­pletereorientationofthewholeproject.03Here,themas­kedthinkerpar excellence,whowouldrefusecategoricallytoidentifyorrepresenthimself,adoptsanuncharacteris­tic∞andhenceatonceallthemorearrestingandallthemoremoving∞confessionaltone,aswhenhewrites:“Astothoseforwhomtoworkhard,tobeginandbeginagain,toattemptandbemistaken,togobackandreworkevery­thingfromtoptobottom∞astothose,inshort,forwhomtoworkinthemidstofuncertaintyandapprehensionistantamounttofailure,allIcansayisthatclearlywearenotfromthesameplanet.”04Theplanetfromwhichthesewordshailisoneinwhichmethodproceedsbyinterfe­renceandinwhichhistoryandphilosophyunderstoodas

03 Onthesigni∫canceofthisshift,seeDeleuze’sFoucault(Minneapolis:Uni­versityofMinnesotaPress,1988)trans.SeánHand,pp.94­96.

04 Foucault,Michel;The Use of Pleasure. The History of Sexuality, Volume 2(NewYork:VintageBooks,1990),trans.RobertHurley,p.7.

ViKo_14.indd 71 1/21/08 3:04:16 PM

72 Vizualni kolegij

jućiizraz“interferencija”odDeleuzeaipretvarajućigausvojkoncept,kakobihformuliraokoncepcijubivanjakojunazivam“ontologijominterferencije”ikojabivanjesmje­štaupostajanje.05OvdjebihsamoželioustvrditidajeinterferencijakodDeleuzeaterminološkizanemariva,akonceptualnoključna:istovremenojemarginalniizraznakojiserijetkonailaziunjegovimdjelima,alijeisredišnjikonceptkojinijesamodjelatanuglavnininjegovihrado­va,negojemoždaiorganizirajućiprincipnjegovemisli.IakoDeleuzeinterferencijunikadaeksplicitnonerazvijaupravikoncept,jasnojeizposljednjestraniceFilma 2∞kaoiizposljednjihtrijustranicaknjigeŠto je ∫lozo∫ja?∞dainterferencijaposjedujeinherentanontološkismisaoidaza∫lozo∫jupredstavljade∫nicijskiproblem:“stvarisezbivajunarazinisučeljavanjamnogihpraksi:bivanja,sli­ke,koncepti,raznevrstedogađaja”.Upravosenaimanen­tnomplatouinterferencijesvezbiva;upravosenamjestumeđusobnoginterferiranjaraznihpraksirađajusvefor­me,bivanjesamodolaziupostojanje.Takvajedakleonto­logijainterferencije:koncepcijabivanjakaoaktualizira­nogiusađenoguinterferencijskeodnosepraksi,koncep­cijabivanjakaobivanjeuinterferenciji.Zatakvuontolo­giju,stoga,pitanjebivanjajeneposrednopolitičkopita­nje:rećidajebivanjebitiuinterferencijiznačirećidasebivanjeaktivnostvaraupraksi:“avant l’être, il y a la poli­tique.”“Prijebivanjapostojipolitika”∞kaoštoDeleuzei

05 Casarino,Cesare;“Philopoesis:ATheoretico­MethodologicalManifesto.”Boundary 2,29,br.1(proljeće2002.),str.65­96.Malodrukčijaverzijaovogeseja pojavljuje se i kao predgovor mojoj knjizi Modernity at Sea Melville, Marx, Conrad in Crisis(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,2002),str.xiii­xli.

ViKo_14.indd 72 1/21/08 3:04:16 PM

73 Cesare Casarino

practicesofthoughtarealwaysalreadyinterferingwitheachother,areultimatelydistinctyetindiscerniblefromoneanother.

Butwhatisinterference?InmybookModernity at Sea,Iattempttoanswerthisquestionbyborrowingtheterm“interference”fromDeleuzeandbyturningitintomyownconcept,soastoformulateaconceptionofbeingwhichIrefertoas“interferentialontology”andwhichpositsbeinginbecoming.05Here,IwouldliketosuggestsimplythatinterferenceinDeleuzeisterminologicallynegligibleandconceptuallycrucial:itisatonceamargi­naltermthatisrarelyfoundinhisworksaswellasthecentralconceptthatisnotonlyoperativeinmostofhisworksbutalsoperhapstheorganizingprincipleofhisthought.EventhoughDeleuzeneverexplicitlydevelopsinterferenceintoafull­∫edgedconcept,itisclearfromthelastpageofCinema 2∞aswellasfromthelastthreepagesofWhat Is Philosophy?∞thatinterferencehasaninherentlyontologicalimportandthatitconstitutesade∫nitionalproblemforphilosophy:“[It]isattheleveloftheinterferenceofmanypracticesthatthingshappen,beings,images,concepts,alltypesofevents.”Itisontheimmanentplateauofinterferencethateverythingtakesplace;itisatthepointinwhichdifferentpracticesinter­ferewithoneanotherthatallformscomeintoexistence,thatbeingitselfcomesintobeing.Suchthenisinterfe­

05 Casarino,Cesare;“Philopoesis:ATheoretico­MethodologicalManifesto.”Boundary 2,29,no.1(Spring2002),pp.65­96.AslightlydifferentversionofthisessayalsoappearsastheprefacetomyModernity at Sea: Melville, Marx, Conrad in Crisis (Minneapolis: University of Minnesota Press, 2002), pp.xiii­xli.

ViKo_14.indd 73 1/21/08 3:04:16 PM

74 Vizualni kolegij

GuattaritvrdeuTisuću platoa.06“Prije”uovojrečenicioz­načavalogički,anevremenskiodnos:metamor∫čkaagi­tacijasvijetaprakseprethodibivanjulogički,anevremen­ski,usmisludasenijednaformabivanjanemožeobjasni­tibezpozivanjanajednakoprvobitanpolitičkiprocesstva­ranja,usmisludabivanjeostajenerazumljivoineshvatlji­vobezpozivanjanapolitičkupretpostavku.07

Dozvolitemidasesadavratimna“Uvod”uUpotrebi užitaka.Utomiznimnomtekstukojipredstavljasvjedo­čanstvobezpresedanaotežinimišljenja,odnosnoona­pornomradurazotkrivanja“ukojojmjeritruddaseraz­mišljaovlastitojpovijestimožeosloboditimisaoodono­gaštoonautišinimisli,itakojojomogućitidamislidruk­čije”,08Foucaultobjašnjavakakoje,tijekomsvojedugešut­nje,došaodoponovnogosmišljavanjacijelogprojektaPo­vijesti seksualnosti.Želiobihukazatinatodautomdoku­mentuFoucaultsvojprojektpovijestiseksualnostikarak­teriziraupravokaoontološkupovijest,naime,kaopraksumišljenjakojaoznačavainterferencijuizmeđupovijestii∫lozo∫je.Tojepraksakojastvarakonceptekojiodgovara­jupovijesnimformamakojimabivanjeprestajebitičistoponavljanjeidentičnog,kojimaonopostajeneštodrugonegoštojest.Tosuformekojeimajupovijest,aopetseodnjeokreću,kojesurođeneizpovijesti,anjojnepripadaju,kojesunužandiopovijesti,aopetseodvajajuodpovijesti

06 Deleuze,Gilles,iGuattari,Felix;A Thousand Plateaus Capitalism and Schizo­phrenia (Minneapolis: University of Minnesota Press, 1987), preveo BrianMassumi,str.203.Prijevodprilagođen.

07 Zapunuverzijuovihrasprava,vidi:Modernity at Sea,str.xiv­xxvi,apogoto­vostr.xvii­xviii.

08 The Use of Pleasure,str.9.

ViKo_14.indd 74 1/21/08 3:04:17 PM

75 Cesare Casarino

rentialontology:aconceptionofbeingasthatwhichisactualizedandembeddedintheinterferentialrelationsofpractices,aconceptionofbeingasbeing­in­interference.Forsuchanontology,thus,thequestionofbeingisanimmediatelypoliticalquestion:tosaythatbeingisbeing­in­interferenceistosaythatbeingisactivelyproducedinpraxis,istosaythat“avantl’être,ilyalapolitique.”“Befo­rebeingthereispolitics”∞asDeleuzeandGauttariexc­laiminA Thousand Plateaus.06The“before”inthissenten­cemarksalogicalratherthanatemporalrelation:themetamorphicagitationoftheworldofpraxisislogicallyratherthantemporallypriortobeinginthesensethatnoformofbeingcanbeexplainedwithoutappealingtotheequiprimordialpoliticalprocessofitsproduction,inthesensethatbeingremainsunintelligibleandincom­prehensiblewithoutreferencetoapoliticalpostulate.07

Letmereturnnowtothe“Introduction”toThe Use of Pleasure.Inthisremarkabledocument∞whichconstitu­tesanunparalleledtestimonytothedif∫cultyofthought,thatis,totheexactinglaborofascertaining“towhatextenttheefforttothinkone’sownhistorycanfreethoughtfromwhatitsilentlythinks,andsoenableittothinkdifferently”08∞Foucaultexplainshow,duringhislongsilence,hecametoreconceptualizethewholeproje­ctofThe History of Sexuality.Iwouldliketosuggestthatin

06 Deleuze, Gilles, and Guattari, Félix; A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia (Minneapolis: University of Minnesota Press, 1987) trans.BrianMassumi,p.203.Translationmodi∫ed.

07 Forthefullversionofthesearguments,seeModernity at Sea,pp.xiv­xxviandespeciallypp.xvii­xviii.

08 The Use of Pleasure,p.9.

ViKo_14.indd 75 1/21/08 3:04:17 PM

76 Vizualni kolegij

kaostatus quo:ukratko,onesuonoštoideuzdlakupovije­sti,štobivanjuomogućujedaprođedubokemetamorfoze,onoštomisleopovijestivlastitogbivanjakakobirazmiš­ljaleibiledrukčije.09NakonštojenekolikoputaponoviodaPovijest seksualnostinijepovijestponašanja,ideologijailireprezentacija,većpovijestmišljenja,10Foucaultpišedasetajprojektsastojiod“analiziranja...problematizacijakrozkojesebivanjenudidanužnobudemisao∞ipraksinatemeljukojihseteproblematizacijestvaraju”.11Kaoštosamvećustvrdio,bivanjestvarajuinterferirajućiodnosipraksi,onojeaktualiziranoiusađenouprakse.Problema­tizirajućeprakseokojimaFoucaultovdjegovori,među­tim,nesamodaaktualizirajubivanjevećgaičinesposob­nimdabudemišljeno:tosupraksekojestvarajuproble­meikojeukonačnicibivanjepretvarajuuproblemzamiš­ljenje.Podpritiskomtakvihpraksi,bivanjesenudidabu­demišljeno:onojezamotanousebeupokušajudabudemišljeno,presavijenojestolikonabora∞utolikomnogo

09 Ove formulacije djelomično su nadahnute ponovnim elaboracijama tezaDelezea i Guattarija o konceptu nepovijesnog Friedricha Nietzschea. UdjeluŠto je ∫lozo∫ja?,pišu:“Postajanja...nepripadajupovijestičakniakoseunju vraćaju... Povijest danas još uvijek određuje samo skup uvjeta, kolikogodnovionibili,odkojiseokrećemokakobismopostali,drugimriječima,kakobismostvorilineštonovo...Kakobineštomoglodoćiizpovijesti?Bezpovijesti,postajanjebiostaloneodređenoineuvjetovano,alipostajanjeni­jepovijesno...Samdogađajtrebapostajanjekaonepovijesnielement.Nepo­vijesno, kaže Nietzsche, “jest poput atmosfere s kojom sam život moženastatiisčijimrazaranjemmoranestati.”Tojepoputtrenutkamilosti;“zaštobičovjekbiosposobandanijeprvoušaouneopipljivopodručjenepo­vijesnog?”Deleuze,GillesiGuattari,Felix;What Is Philosophy?(NewYork:ColumbiaUniversityPress,1994),preveliHughTomlinsoniGrahamBur­chell,str.96,alividiistr.110­113.

10 Vidi,naprimjer,The Use of Pleasure,str.3,10i11.

11 The Use of Pleasure,str.11.

ViKo_14.indd 76 1/21/08 3:04:17 PM

77 Cesare Casarino

thisdocumentFoucaultcharacterizeshisprojectofahis­toryofsexualitypreciselyasanontologicalhistory,name­ly,asapracticeofthoughtmarkingtheinterferencebet­weenhistoryandphilosophy.Thisisapracticethatpro­ducestheconceptscorrespondingtothehistoricalformsthroughwhichbeingceasestobesheerrepetitionoftheidentical,throughwhichbeingbecomesotherthanwhatitis.Theseareformsthathaveahistoryandyetturnawayfromit,thatarebornofhistoryandyetdonotbelongtoit,thatarepartandparcelofhistoryandyetpartwithhisto­ryasstatusquo:inshort,theyarethatwhichbrusheshis­toryagainstthegraintherebyenablingbeingtoundergoprofoundmetamorphoses,thatwhichthinksthehistoryofitsownbeingsoastothinkandbeotherwise.09AfterhavingrepeatedseveraltimesthatThe History of Sexualityisnotahistoryofbehaviors,ideologies,orrepresentati­onsbutahistoryofthought,10Foucaultwritesthatthisprojectconsistsof“analyzing...theproblematizationsth­

09 TheseformulationsareinpartinspiredbyDeleuzeandGuattari’sre­elabo­rationsofFriedrichNietzsche’sconceptoftheunhistorical.InWhat Is Phi­losophy?,theywrite:“[B]ecomings...donotbelongtohistoryeveniftheyfallbackintoit...Historytodaystilldesignatesonlythesetofconditions,how­ever recent they may be, from which one turns away in order to become,thatistosay,inordertocreatesomethingnew...Howcouldsomethingcomefromhistory?Withouthistory,becomingwouldremainindeterminateandunconditioned, but becoming is not historical...The event itself needs be­comingasanunhistoricalelement.Theunhistorical,Nietzschesays,‘islikeanatmospherewithwhichalonelifecangerminateandwiththedestruc­tionofwhichitmustvanish.’Itislikeamomentofgrace;andwhat‘deedwouldmanbecapableofifhehadnot∫rstenteredintothatvaporousregionoftheunhistorical?’”Deleuze,GillesandGuattari,Félix;What Is Philosophy?(NewYork:ColumbiaUniversityPress,1994),trans.HughTomlinsonandGrahamBurchell,p.96,butseealsopp.110­113.

10 See,forexample,The Use of Pleasure,pp.3,10,and11.

ViKo_14.indd 77 1/21/08 3:04:18 PM

78 Vizualni kolegij

formiproblematiziranjailiproblematskihformibivanja∞dapredstavljapostajanje­drugim.Takavvrtlogbivanjapredstavljapodručjeontološkepovijesti:stvorenaizinter­ferencijepovijestii∫lozo∫je,ontološkapovijestpromišljatajvrtlogistvarakonceptepraksipresavijanjakaoiproble­matskihnaborakojimabivanjepostajedrugonegoštojest.12Ontološkapovijestbaviseproblemima.

Međutim,štojeproblem?Foucaultopetovanorazliku­jepovijestmišljenjaodpovijestiponašanja,ideologijailireprezentacija∞naime,ontološkupovijestodreprezenta­cijskepovijesti∞aopetjesuzdržanupogledurazlikeme­đunjima:sveštomožemopretpostavitijedasedrugabavipraksamaiformamareprezentacijedokseprvabaviprak­samakojestvarajuproblemeisproblematskimformama.Razlogzaštojetarazlikatakovažnaležiusamojprirodiproblema,drugimriječima,uosobitomnačinurazumije­vanjaproblemakaorazmjenasonimeštoFoucaultinačenazivaizvanjskim.13NijeslučajnodaDeleuze,kadtrebaobjasnitikakonekiproblemfunkcionira,implicitnopri­zivaFoucaultovkonceptizvanjskog.UFilmu 2pišeda“problemuvodidogađajizizvanjskog”idaseto“izvanj­skoproblemanemožesvestinaeksteriornost∫zičkogsvijetaništavišenegonapsihološkuinteriornostmisle­

12 Aphrodisia, chresisienkrateia,naprimjer,predstavljajuprimjeretakvihkon­cepata u djelu Upotreba užitaka ∞ a i sama je seksualnost, naravno, upravotakavkonceptuPovijesti seksualnosti.

13 OvdjegovorimoFoucautovomogleduoMauriceuBlanchotu∞“Lapensédudehors”∞koji je iznimnoutjecaonaDeleuzea(vidiosobitoCinema 2 iWhat Is Philosophy?)ikojijepostaoključnitekstzaDeleuzeovuinterpreta­cijucjelokupnogFoucaultovog∫lozofskogprojekta(vidi:Foucault,pogoto­vostr.43,86­87,96­97,110,118­120i,općenitije,94­123).

ViKo_14.indd 78 1/21/08 3:04:18 PM

79 Cesare Casarino

roughwhichbeingoffersitselftobe,necessarily,thought∞andthepracticesonthebasisofwhichtheseproblemati­zationsareformed.”11AsIsuggestedearlier,beingispro­ducedbytheinterferentialrelationsofpractices,isactua­lizedandembeddedinpractices.TheproblematizingpracticestowhichFoucaultrefershere,however,notonlyactualizebeingbutalsoenablebeingtobethought:thesearepracticesthatmakeproblems,andthatultimatelyturnbeingintoaproblemforthought.Underthepressureofsuchpractices,beingoffersitselftobethought:itisfol­dedbackontoitselfinanefforttobethought,itistwistedintosomanyfolds∞intosomanyformsofproblematiza­tionorproblematicformsofbeing∞thatconstituteabecoming­other.Suchatorqueofbeingconstitutesthedomainofanontologicalhistory:bornfromtheinterfe­renceofhistoryandphilosophy,ontologicalhistorythinksthistorqueandproducestheconceptsoftheprac­ticesofenfoldingaswellasoftheproblematicfoldsth­roughwhichbeingbecomesotherthanwhatitis.12Onto­logicalhistorydealswithproblems.

Butwhatisaproblem?Foucaultrepeatedlydifferenti­atesahistoryofthoughtfromahistoryofbehaviors,ide­ologies,orrepresentations∞namely,ontologicalhistoryfromrepresentationalhistory∞andyetisreticentwithregardstothedifferencebetweenthetwo:allonecaninferisthatthelatterdealswithpracticesandformsofrepresentationwhiletheformerdealswithpracticesthat

11 The Use of Pleasure,p.11.

12 Aphrodisia, chresis, and enkrateia, for example, all constitute instances ofsuchconceptsinThe Use of Pleasure∞andsexualityitself,ofcourse,ispre­ciselysuchaconceptthroughoutThe History of Sexuality.

ViKo_14.indd 79 1/21/08 3:04:18 PM

80 Vizualni kolegij

ćegega”.14Sdanašnjeggledišta,tetvrdnjepredstavljajuzametakistraživanjakojeDeleuzeupotpunostipoduzi­magodinudanaposlijeusvojojknjizioFoucaultu:

Moramo razlikovati eksteriornost i izvanjsko. Eksteriornostjejošuvijekforma...čakdvijeformekojesuesteriornejednadrugoj,sobziromdaznanjenastajeizdvaokruženjasvjetlaijezika, viđenja i govorenja. Međutim, izvanjsko se tiče sile:ako je sila uvijek u odnosu s drugim silama, sila se nužnoodnosinaizvanjskokojesenemožereduciratiikojevišečaknema ni formu te se sastoji od udaljenosti koje se ne mogusmanjiti,auzpomoćkojihjednasiladjelujenadruguilinanjudjelujedruga...Stogadolazidopojavesilakojaostajerazličitaodpovijestiformi,sobziromdadjelujeudrugojdimenziji.Tojeizvanjsko koje je daljenegobilokojivanjskisvijet,pačakiodbilo koje forme eksteriornosti, koja od tog trenutka postajebeskrajnobliža...[T]ransformacijasenedogađapovijesnim...sastavnicama,većsastavnimsilama,kadaoneuđuuodnossdrugimsilamakojesudošleizvana...Pojava,promjenaimuta­cijautječunasastavnesile,anenasastavljeneforme.15

Izvanjskojeovdjeinigdjedrugdje.Ili:tamogdjeposto­jeformeeksteriornosti∞dakle,riječiistvari∞postojiiiz­vanjsko,dodirujućiihlaganoiliihčvrstopresavijajući,iličakprolazećikroznjih,aliuvijekvećdijelećibeskonačnedodirnetočkesnjima.Danebibilizavedeniukonačnicineprimjerenomprostornomterminologijomprisutnom

14 Teseprimjedbepojavljujuukontekstudiskusije∫lmaTeoremaPieraPaolaPasolinija,kojojćusevratiti.Cinema 2,str.174­175.Cinema 2,str.227­228.

15 Foucault,str.86­87.

ViKo_14.indd 80 1/21/08 3:04:19 PM

81 Cesare Casarino

makeproblemsandwithproblematicforms.Thereasonwhythisdifferencemakesallthedifferencehingesontheverynatureofproblems,thatis,onaparticularwayofun­derstandingproblemsastransactionswithwhatFoucaultelsewherecallstheoutside.13ItisnotacoincidencethatwhenDeleuzeneedstoexplainhowaproblemfunctions,heimplicitlyinvokesFoucault’sconceptoftheoutside.InCinema 2,hewritesthat“theproblemintroducesaneventfromtheoutside”andthatthis“outsideoftheproblemisnotreducibletotheexteriorityofthephysicalworldanymorethantothepsychologicalinteriorityofathinkingego.”14Inretrospect,theseremarksstandastheembryo­nicelementsofaninvestigationthatDeleuzefullyunder­takesoneyearlaterinhisbookonFoucault:

We must distinguish between exteriority and the outside.Exteriorityisstillaform…∞eventwoformswhichareexteri­ortooneanother,sinceknowledgeismadefromthetwoen­vironments of light and language, seeing and speaking. Buttheoutsideconcernsforce:ifforceisalwaysinrelationwithotherforces,forcenecessarilyreferstoanirreducibleoutsidewhichnolongerevenhasanyformandismadeupofdistanc­esthatcannotbebrokendownthroughwhichoneforceactsuponanotherorisacteduponbyanother...Thereistherefore

13 IamreferringheretoFoucault’sessayonMauriceBlanchot∞“Lapenséedudehors”∞whichexertedanimmensein∫uenceonDeleuze(seeespeciallyCinema 2andWhat Is Philosophy?),andwhichbecameacrucialtextforDe­leuze’s interpretation of Foucault’s overall philosophical project (seeFoucault, especially pp. 43, 86­87, 96­97, 110, 118­120, and, more generally,94­123).

14 TheseremarksappearinthecontextofadiscussionofPierPaoloPasolini’sTeorema,towhichIwillreturn.Cinema 2,pp.174­175.Cinéma 2,pp.227­228.

ViKo_14.indd 81 1/21/08 3:04:19 PM

82 Vizualni kolegij

uovomodjeljku,trebanaglasitidasudvijerazličitedimen­zijenakojeseovdjepoziva∞naime,prostoreksteriornos­tiiprostorizvanjskog,svijetpovijesnihformiisvijetsilabezformi∞strogomeđusobnoimanentne:silepostojejedinodokobuhvaćaju,prolazeipomičuforme,apojavaiutjecajsilamožeseosjetitiprekoformi,upokretuformi,kaoontološkidrhtajformi.Onesumeđusobnonesvodi­ve,aopetmeđusobnoinherentnedimenzijeistogsvijeta,anjihoveinterferencijepredstavljajujedinisvijetkojipostoji.Nepostojitočkaukojojsetakveinterferencijenedogađaju∞međutim,potrebanjeproblemdabisetakveinterferencijeizmiješaleipostaleneizbježnezamišljenje.Rećidaproblem“uvodidogađajizvanjskoga”značirećidaproblemuvodiprovalusilausvijetformikojiuništavaistvara,kojirazbijastatus quoistvaraiznova.Problemomo­gućujepreoblikovanjeodnosasilatakodanisileniriječiistvarinikadvišenećebitiiste:onomogućavatransforma­cijuumodalitetimainterferencijeizmeđupovijesnihfor­miisilabezformi,izmeđupredstavljivoginepredstavlji­vog,izmeđudiskurzivnoginediskurzivnog,izmeđupovi­jesnoginepovijesnog,ukratko,izmeđubivanjaipostaja­nja.Onatransakcijasizvanjskimkojajeproblemuvijekjeindeksprocesaproizvodnjeistvaranjaformi,indekspos­tajanja.Takvajedaklerazlikaizmeđuontološkepovijestiireprezentacijskepovijesti:bavećiseproblematizirajućimpraksamaiproblematskimformama,ontološkapovijestbavisenepredstavljivimizvanjskiminjegovimproizvod­nimikonstitutivnimsnagama,tesestogapremapovijes­nimformamaodnosikaopremarješenjimazaproblem;fokusiranjemnaprakseiformereprezentacije,reprezen­tacijskapovijestbaviseready­madepovijesnimformama,

ViKo_14.indd 82 1/21/08 3:04:19 PM

83 Cesare Casarino

anemergenceofforceswhichremainsdistinctfromthehis­toryofforms,sinceitoperatesinadifferentdimension.Itisan outside which is farther away than any external world andevenfromanyformofexteriority,whichhenceforthbecomesin∫nitelycloser…[T]hetransformationoccursnottothehis­torical…compositionbuttothecomposingforces,whenthelatterenterintoarelationwithotherforceswhichhavecomefromoutside…Emergence,changeandmutationaffectcom­posingforces,notcomposedforms.15

Theoutsideishereandnowhereelse.Or,therewherethereareformsofexteriority∞thatis,wordsandthings∞thereistheoutside,touchingthemlightlyorenfoldingthemtightlyorevenshootingthroughthem,butalwaysalreadysharingin∫nitepointsofcontactwiththem.Lestonebemisledbytheultimatelyinadequatespatialtermi­nologyatworkinthispassage,itshouldbestressedthatthetwodifferentdimensionsinvokedhere∞namely,thespaceofexteriorityandthespaceoftheoutside,therealmofhistoricalformsandtherealmofformlessforces∞arestrictlyimmanenttooneanother:forcesexistonlyastheyenvelop,shootthrough,andmoveforms∞andtheemergenceandimpactofforcescanatallbefeltthroughforms,inthemovementofforms,astheontologicaltre­morofforms.Thesearemutuallyirreducibleyetmutual­lyinherentdimensionsofthesameworld∞andtheirinterferencesconstitutetheonlyworldthereis.Thereisnopointatwhichsuchinterferencesarenottakingplace∞butittakesaproblemforsuchinterferencestobereshu­

15 Foucault,pp.86­87.

ViKo_14.indd 83 1/21/08 3:04:20 PM

84 Vizualni kolegij

čimeodbacujeprocesproizvodnjeikonstitucijekojimsuteformenastale,naime,njihovpolitičko­ontološkiraison d’être.Drugimriječima,ontološkupovijestireprezenta­cijskupovijestpokrećudrukčijekoncepcijebivanja,ajedi­nosepravaontološkapovijestnezaustavljanarazinire­prezentacije,pastogamožeodgovoritinapitanjepostaja­nja,dakle,namodalitetepovijesnepromjene.OntološkapovijestpružilajeFoucaultuproblematizirajućupraksumišljenjakojajeistovremenohistoricizampretvorilauproblemizanjegapronašlarješenje.

Međutim,akojeciljFoucaultovekritikeu“Uvodu”uUpotrebi užitakaodređenareprezentacijskaihistoricistič­katendencijaupovijesti,drugastranatakvekritikesastojiseodupozorenjauodnosunaodređenuontološkuten­dencijuiu∫lozo∫ji.KaoštotopriznajuDeleuzeiGuattariuŠto je ∫lozo∫ja?,iako“postajanjenijepovijesno”,“bezpo­vijestibipostajanjeostaloneodređenoineuvjetovano”.16

Ukratko,ontološkoistraživanjebivanjakaopostajanjako­jejednostavnozanemarujepovijesneformebivanjakaoodrednicepostajanjaostatćepotpunonedovoljnoinepri­mjereno,dakle,pretvoritćepostajanjeutranscendentniivitalističkiprincip,umjestodasepremanjemuodnosikaopremanečemuštojeimanentnouvlastitimodredni­cama.Postajanjejeistovremenoiproizvodnjaikonstitu­cija.Filozo∫jaipovijestkaopraksemišljenjapotrebnesujednadrugojkakobizahvatileibivanjeuprocesupostaja­njaipostajanjekakvojekonstituiranoubivanju,pajeFou­caultupravozatomislioipisaosastajalištanjihovemeđu­sobneureknuteinterferencije.AakojeFoucaultznaoza

16 What Is Philosophy?,str.96.

ViKo_14.indd 84 1/21/08 3:04:20 PM

85 Cesare Casarino

f∫edandtobecomeunavoidableforthought.Tosaythataproblem“introducesaneventoftheoutside”istosaythataproblemintroducesanirruptionofforcesintotherealmofformsthatdestroysandcreates,thatrendsthestatusquoandconstitutesanew.Aproblemallowsarecon∫gura­tionofforcerelationssuchthatneitherforcesnorwordsandthingswilleverbethesameagain:itenablesatrans­formationinthemodalitiesofinterferencebetweenhis­toricalformsandformlessforces,betweentherepresen­tableandtheunrepresentable,betweenthediscursiveandthenon­discursive,betweenthehistoricalandtheunhistorical,inshort,betweenbeingandbecoming.Thattransactionwiththeoutsidethatistheproblemalwaysistheindexofaprocessofproductionandconstitutionofforms,anindexofbecoming.Suchthenisthedifferencebetweenontologicalhistoryandrepresentationalhistory:indealingwithproblematizingpracticesandproblematicforms,ontologicalhistoryengageswithanunrepresenta­bleoutsideandwithitsproductiveandconstitutivepowers,andhencetreatshistoricalformsassolutionstoaproblem;infocusingonpracticesandformsofrepresen­tation,representationalhistorydealswithready­madehistoricalforms,therebyforeclosingtheprocessofpro­ductionandconstitutionthroughwhichtheseformsca­meintobeing,namely,theirpolitical­ontologicalraisond’être.Thisistosaythatontologicalhistoryandrepresen­tationalhistoryaredrivenbydifferentconceptionsofbeing,andthatonlyaproperlyontologicalhistorydoesnotstopatthelevelofrepresentationandhencecanacco­untforthequestionofbecoming,thatis,forthemodaliti­esofhistoricalchange.Ontologicalhistoryprovided

ViKo_14.indd 85 1/21/08 3:04:20 PM

86 Vizualni kolegij

opasnostibivanja­u­interferenciji,znaojeizauzbuđujućezadovoljstvotakvogbivanja∞zadovoljstvogubljenjanapraguizvanjskog,zadovoljstvopronalaskasebetamodrukčijegodonogaštojesi.

i iFoucaultovalekcijapredstavljadragocjenupolaznu

točkuzarazumijevanjemetodekojajeDeleuzeuomogu­ćiladasebavipraksamaiformama∫lmausvojojdvodije­lnojstudiji∫lma.AkoFilm 2završavasbritkompotvrdominterferencijasvihpraksi,Film 1započinjecijelustudijukategoričkomnegacijombilokakvemogućeinterferenci­jespoviješću:“Cette étude n’est pas une histoire du cinéma.”“Ovastudijanijepovijest∫lma.”17Postojebaremtrirazli­čitanačinačitanjatejedinstveneprverečenice.

Tubisetvrdnjumoglopročitatiad litteram.Naposljet­ku,akoDeleuzezapočinjegovorećičitateljuštotastudijanije,ipakubrzoodređuještotastudijajest,činećitood­mahuidućojrečenici:“Ovojetaksonomija,pokušajklasi­∫ciranjaslikaiznakova.”18Čakjeiletimičanpogleddovo­ljandaseutvrdikakotadvodijelnastudijatkavelikutak­sonomijskutapiseriju∫lmskihrazličitostislike­pokretaislike­vremena.Istitajpovršnipogled,međutim,pokazujekakojetajsinkronijskiprikaz∫lmapovremenopresijecanraznimdijakronijskimprikazima.Čakćeičitateljsklondoslovnomčitanjuprverečenicemoratipriznatidatakoambicioznataksonomijaunajmanjurukusadržisvenuž­

17 Deleuze,Gilles,Cinema 1. The Movement­Image(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,1986),preveliHughTomlinsoniBarbaraHabberjam,str.xiv.Cinema 1. L’image­mouvement(Pariz:LesEditionsdeminuit,1983),str.7.

18 Cinema 1,str.xiv.Cinema 1,str.7.

ViKo_14.indd 86 1/21/08 3:04:20 PM

87 Cesare Casarino

Foucaultwithaproblematizingpracticeofthoughtthatatonceturnedhistoricismintoaproblemandfoundasolutionforit.

ButifthetargetofFoucault’scritiqueinthe“Introdu­ction”toThe Use of Pleasureisacertainrepresentationalistandhistoricisttendencyinhistory,thereversesideofsuchacritiqueconsistsofacautionarynotewithregardstoacertainontologisttendencyinphilosophyaswell.AsDeleuzeandGuattariadmitinWhat Is Philosophy?,eventhough“becomingisnothistorical,”“withouthistorybecomingwouldremainindeterminateandunconditio­ned.”16Inshort,anontologicalinvestigationofbeingasbecomingthatsimplyignoreshistoricalformsofbeingasdeterminationsofbecomingwillremainaltogetherinsuf∫cientandinadequate,thatis,willturnbecomingintoatranscendentandvitalisticprincipleratherthantreatingitasimmanentinitsowndeterminations.Beco­mingisatonceproductionandconstitution.Philosophyandhistoryintendedaspracticesofthoughtneedeachotherinordertocapturebothbeingintheprocessofbecomingandbecomingasconstitutedinbeing∞whichiswhyFoucaultthoughtandwroteatthespellboundinterferencebetweenthetwo.AndifFoucaultknewthedangersofbeing­in­interference,healsoknewtheexhi­laratingjoyofbeingthus∞thejoyofgettinglostonthethresholdoftheoutside,thejoyof∫ndingoneselfthereotherthanwhatoneis.

16 What Is Philosophy?,p.96.

ViKo_14.indd 87 1/21/08 3:04:21 PM

88 Vizualni kolegij

neelementezajedanjednakoambiciozanpovijesninara­tivkojipratirazvoj∫lmskihpraksiiformiodnjihovognastankadosadašnjosti∞ionkrajtoga.Sjednestrane,ta­kavnarativjerelativnoneuobičajenprikazpovijesti∫lma:tojeprimjericenarativukojempojavazvukaigrazanema­rivuuloguuusporedbisonimeštoDeleuzesmatraključ­nompromjenomdokojejedošloraspadomsenzorno­po­kretačkeveze,sistovremenomkrizomslike­pokretaunjezinojspeci∫čnojverzijislike­akcije,ispojavompotpu­nonovogtipa∫lmskeslike:naime,slike­vremenanakonDrugogasvjetskograta.19Sdrugestrane,akojetajnarativrelativnoneuobičajendokrazmatramopričukojunamiz­nosio∫lmu,moždainijetakoneuobičajenkadarazmot­rimonačinnakojiorganiziratupriču:iakonijeteleološka,strukturatognarativaipakjepriličnotradicionalna,sobzi­romdaimajasanpočetak,sagrađenajeokotemeljnogras­kida(kojisepodudarasDrugimsvjetskimratom)testogadvasveskasmještaprijeiposlijetepresudnepovijesnerazdjelnice.Usvakomslučaju,činisedajejedanodproble­maskojimaseDeleuzesuočavaobioupravotajkakoispri­čatipričuo∫lmu,pastogadoslovnočitanjeprverečenicetestudijejednostavnonijeodrživo.

Dakle,tastudijačitateljumoždapružadovoljnoteme­ljazačitanjeteprverečenicenajedansasvimdrukčijina­čin,naime,zadonošenjezaključkadaDeleuzejednostav­nokrivoprocjenjujevlastitiradidaje,bezobziraštota

19 Nakonštojepokratkompostupkuuvođenjezvukaodbaciokaonekivažni­jidogađajurazvoju∫lmauFilmu 1,Deleuzesevraćaspeci∫čnimrazlikamaizmeđunijemogizvučnog∫lmapremakrajuknjigeFilm 2,alisamokakobipripremioterenzadetaljnuanalizuzvukakaokomponente∫lmskeslike.Vidi:Cinema 1,str.ix­x,iCinema 2,str.225­234,Cinema 2,str.292­303.

ViKo_14.indd 88 1/21/08 3:04:21 PM

89 Cesare Casarino

i iFoucault’slessonprovidesaninvaluablepointofde­

partureforunderstandingthemethodthatenabledDele­uzetoengagewiththepracticesandformsofthecinemainhistwo­volumestudyofthecinema.IfCinema 2conclu­deswithatrenchantaf∫rmationoftheinterferenceofallpractices,Cinema 1beginsthewholestudywithacatego­ricalnegationofanypossibleinterferencewithhistory:“Cetteétuden’estpasunehistoireducinéma.”“Thisstu­dyisnotahistoryofthecinema.”17Thereareatleastthreedifferentwaysofreadingthissingularopeningsentence.

Onecouldreadthisstatementad litteram.Afterall,ifDeleuzebeginsbytellingthereaderwhatthisstudyisnot,heisnonethelessquickinspecifyingwhatthisstudyisanddoesintheimmediatelyfollowingsentence:“Itisataxonomy,anattemptattheclassi∫cationofimagesandsigns.”18Evenacursoryglancesuf∫cestoascertainthatthetwovolumesweaveagrandtaxonomicaltapestryofthecinematicvarietiesofthemovement­imageandofthetime­image.Thesamecursoryglance,however,showsthatthissynchronicaccountofthecinemaisinter­mittentlyshotthroughwithavarietyofdiachronicacco­unts.Eventhereadermostcommittedtoaliteralreadingofthisopeningsentencewillhavetoadmitthatsuchanambitioustaxonomyattheveryleastcontainsallthenecessaryelementsforanequallyambitioushistoricalnarrativethattracesthedevelopmentofcinematicpracti­

17 Deleuze,Gilles;Cinema 1. The Movement­Image(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,1986),trans.HughTomlinsonandBarbaraHabberjam,p.xiv.Cinéma 1. L’image­mouvement(Paris:LesÉditionsdeminuit,1983),p.7.

18 Cinema 1,p.xiv.Cinéma 1,p.7.

ViKo_14.indd 89 1/21/08 3:04:21 PM

90 Vizualni kolegij

studijajest,onajeujednoipovijest∫lma,ili,unajmanjuruku,dau njojpostojipovijest∫lma;doista,nekatumače­njanaginjutomrješenju.20Takvomogućerješenje,među­tim,jošuvijekmnogeproblemeostavljaneriješenima.Akojeistinadaje∞neuzimajućiuobzirsveDeleuzeoveprigovoreukojimatvrdisuprotno∞tastudijaujednoipovijest∫lma,kakoseonimogushvatitibezdaihsejed­nostavnotrivijalizirakaonekeskromneogradeilikaočis­tebesmislice?Trebaistaknuti,naposljetku,dataprvarečenicapredstavljapočetnurečenicubezpresedanazaDeleuzea,kojijepoznatpotomeštomnogeodsvojihradovazapočinjein medias res,bezdačitateljukažeštotajradjestiličimesebavi,akamolištonijeičimesenebavi.Nadalje,čimsedođedozaključkadajetastudijaujednoipovijest∫lma,suočavamosesnezgodnimproblemomdamoramouzetiuobzirčinjenicudaDeleuzeopetovano

20 Vidi,naprimjer,D.N.RodowickuGilles Deleuze’s Time Machine(Durham,N.C.:DukeUniversityPress,1997),str.5,kaoiRichardDienst,koji∞nakonštojeistaknuodaDeleuzeovastudijanijenipovijest∫lmaniteorija∫lma,dakle“interpretativniokvirzaanalizu∫lmskogteksta”∞piše:“Ipak,Deleu­zenemožepobjeći iskušenjimanipovijestiniteorije∫lma,kojisuušliudvoranuisjelinasvojemjestoprijenegoštojeonstigao.Kaoiuvijek,njego­va je naklonost uključiva: Deleuze pronalazi načina da u svoje strpljive∫lozofskepripremeuključinajrazličitijimaterijal,djelujućipoputprijatelj­skog domaćina koji potajice odlučuje da sve što dotakne bude po njego­vom.”UvelikeseslažemnesamosDienstovomocjenomDeleuzeovihteo­retsko­metodoloških naklonosti, već i s onime što shvaćam kao konačnuimplikacijutakveocjene,naime,ilizbogonogaštonaziva“iskušenjima”ilizbogonogaštonazivamkulturnomnavikom,nemožemoneperiodiziratiinemožemoneinterpretirati∞štoneznačirećidajetosveštosemožeitre­ba učiniti, a znači reći, radije, da bi netko, poput Foucaulta ili Deleuzea,trebaodozvolitidabudeuznemireninterferencijomizmeđu,sjednestra­ne,historiografskihihermeneutičkihimpulsai,sdrugestrane,ontološkihimpulsa.Vidi:RichardDienst,Still Life In Real Time Theory After Television(Durham,N.C.:DukeUniversityPress,1994),str.144­145.

ViKo_14.indd 90 1/21/08 3:04:22 PM

91 Cesare Casarino

cesandformsfromtheirinceptiontothepresent∞andbeyond.Ontheonehand,suchanarrativeisarelativelyunorthodoxaccountofthehistoryofthecinema:thisisanarrative,forexample,inwhichtheadventofsoundplaysanegligiblerolewhencomparedtowhatDeleuzeseesasthecrucialshiftoccurringwiththeshatteringofthesensory­motorlink,withtheconcurrentcrisisofthemovement­imageinitsspeci∫cvarietyoftheaction­ima­ge,andwiththeemergenceofawholenewtypeofcine­maticimage∞namely,thetime­image∞afterWorldWarII.19Ontheotherhand,ifthisnarrativeisrelativelyunort­hodoxwhenconsideringthestoryitrelatesabouttheci­nema,itisperhapsnotsounorthodoxwhenconsideringthewayinwhichitorganizesthisstory:eventhoughitisnotteleological,thestructureofthisnarrativenonethe­lessisfairlytraditional,sinceitdoeshaveaclearbegin­ning,iscenteredaroundafundamentalbreak∞coinci­dingwithWorldWarII∞andhenceframeseachofthetwovolumesasthebeforeandtheafterofamomentoushistoricaldivide.Itseems,inanycase,thatoneofthepro­blemsfacedbyDeleuzewaspreciselyhowtotellthesto­ryofthecinema∞andhencealiteralreadingoftheope­ningsentenceofthisstudyissimplynotviable.

Thisstudy,then,providesthereaderperhapswithenoughgroundsforreadingthat∫rstsentenceinquitea

19 Afterhavingsummarilydismissedtheintroductionofsoundasasigni∫canteventinthedevelopmentofthecinemainCinema 1,Deleuzedoesreturntothespeci∫cdifferencesbetweensilent∫lmandthetalkietowardstheendofCinema 2,butonlysoastosetthetermsforadetailedanalysisofsoundasacomponentofthecinematicimage.SeeCinema 1,pp.ix­x,andCinema 2,pp.225­234,Cinéma 2,pp.292­303.

ViKo_14.indd 91 1/21/08 3:04:22 PM

92 Vizualni kolegij

potkopavavlastiteperiodizacije∞štoječinjenicakojabičitateljalakomoglanavestidapomisliilidatakveperiodi­zacijezaDeleuzeapredstavljajuunajboljemslučajunizheurističkihpostupakapremadrukčijojvrstiistraživanja∫lma,ilidajeprvoosmisliotakveperiodizacijeizatimza­ključiodanisudobre,ilioboje.Usvojemiznimnomogle­duoDeleuzeui∫lmu,Marie­ClaireRoparsWuilleumierpiše:

[U Filmu 2] problemi u njegovoj podjeli između klasičnog imodernog [∫lma, dakle, između ∫lma slike­pokreta i ∫lmaslike­vremena]navodegadasevrati...autorimapoputBres­sonaiBuñuela,kojeuprvomdijeluanalizirasobziromnakla­sičnu narativnost... Sami temelji prvog dijela ruše se u dru­gom:prvidiorazvijasekategorijamakojedovodedotradicio­nalnih podjela u povijesti ∫lma, dok se drugi razvija opera­cijamakojeukidajutradicionalnouspostavljenetipologije.21

Dodaobih,međutim,nesamodaDeleuzeuFilmu 2pronalaziparadigmatskeprimjereslike­vremena,atimeimodernog∫lma,udjelu∫lmašakojiječvrstosmještenuklasični∫lmslike­pokreta(konkretno,YasujiraOzua),većidaje,čakikadpoprvipututvrđujetaksonomijesli­keipodjeleperiodizacije∫lmauFilmu 1,Deleuzeprimo­rannajavitikasnijirazvojslike­vremenakakobitakvetipologijeipodjeleučiniorazumljivim(vidiposebicenje­govuraspravudrugevarijacijeslike­pokreta,slike­afekta,

21 Ropars­Wuilleumier,Marie­Claire;“TheCinema,ReaderofGillesDeleu­ze”,u:Gilles Deleze and the Theater of Philosophy,ur.ConstantinV.BoundasiDorotheaOlkowski(NewYork:Routledge,1994),preveoDanaPolan,str.257­258.

ViKo_14.indd 92 1/21/08 3:04:22 PM

93 Cesare Casarino

differentway,namely,forconcludingthatDeleuzeissim­plywrongintheassessmentofhisownworkandthat,whateverelsethisstudymaybe,itisalsoahistoryofthecinema,or,attheveryleast,thatthereisahistoryofthecinemain it∞and,indeed,severalcommentatorsleanto­wardsthissolution.20Suchaplausiblesolution,however,stillleavesmanyproblemsunresolved.Ifitisthecasethat∞allofDeleuze’sprotestationstothecontrarynotwith­standing∞thisstudyisalsoahistoryofthecinema,howisonetounderstandsuchprotestationswithoutsimplytrivializingthemascoydisclaimersorassheerincoheren­ce?Itshouldbenoted,afterall,thatthis∫rstsentencecon­stitutesanunprecedentedopeningstatementforDeleu­ze,whofamouslybeginsmanyofhisworksin medias res,withouttellingthereaderwhattheworkinquestionisor

20 See,forexample,D.N.RodowickinGilles Deleuze’s Time Machine(Durham,N.C.:DukeUniversityPress,1997),p.5.,aswellasRichardDienst,who∞af­terhavingpointedoutthatDeleuze’sstudyisneitherahistoryofthecine­manora∫lmtheory,thatis,“aninterpretiveframeworkfortheanalysisofcinematictexts”∞writes:“Nevertheless,Deleuzecannotescapethetemp­tationsofeitherhistoryor∫lmtheory,eachhavingalreadyenteredthehallandtakenaseatbeforehegotthere.Asalways,hisinclinationisinclusive:Deleuze∫ndswaystoincorporatethemostdiversematerialsintohispa­tientphilosophicalspadework,actingasafriendlyhostwhosecretlysetsouttohavehiswaywitheverythinghetouches.”IamlargelyinagreementnotonlywithDienst’sassessmentofDeleuze’stheoretico­methodologicalproclivitiesbutalsowithwhatIunderstandtobetheultimateimplicationof such an assessment: namely, either because of what he calls “tempta­tions”oroutofwhatIwouldcallculturalhabit,onecannotnotperiodizeandonecannotnotinterpret∞whichisnottosaythatthisisallonecanandshoulddo,andwhichistosay,rather,thatone,muchlikeFoucaultorDe­leuze,oughttoletoneselfbetroubledbytheinterferencebetween,ontheonehand,historiographicalandhermeneuticalimpulses,and,ontheoth­erhand,ontologicalones.SeeRichardDienst’sStill Life In Real Time: Theory After Television(Durham,N.C.:DukeUniversityPress,1994),pp.144­145.

ViKo_14.indd 93 1/21/08 3:04:23 PM

94 Vizualni kolegij

međučijimseparadigmatskimpraktičarimanepojavljujusamoklasični∫lmašipoputCarlaDreyera,većimodernipoputMichelangelaAntonionijaiIngmaraBergmana).22Drugimriječima,nećebitidajeDeleuzeprvokonstruiraonizoveperiodizacijauFilmu 1,akasnijeihodbacionakonštojezaključiodasenemoguodržatiuFilmu 2:takveperi­odizacijesubileproblematičnejošodsamogpočetkauFilmu 1.Utomtrenutku,sobziromnasvenerazrješivepro­blemenakojesenailazikadase“povijest∫lma”koristikaokriterijpokojemuseocjenjujeDeleuzeovprojekt,po­činjemosepitatiimalineštopogrešnousamomkriterijutestogapočinjemodovoditiupitanjenjegovprocjenitelj­skiznačajzaovajprojekt.

PročitatiDeleuzeovutvrdnju∞“Ovonijepovijest∫lma”∞kaoistinituililažnuznačiistovremenojepročita­titočno,aopetupotpunostipromašitibit.SamjeDeleuzeopetovanopokazao∞uNietzscheu i ∫lozo∫jikaoiuFilmu 2∞kolikoosiromašujuikolikosupogubnekategorijeistini­togilažnogkadasekoristekaoprocjeniteljskikriterij(dakle,kadaihsekoristiuslužbivoljekojanegiraživot,voljezaistinom),čakidokzadržavajusvojuvažnostza∫lozo∫jushvaćenukaoproblem(dakle,kadaseodnosenavoljukojapotvrđuježivot,navoljuzamoć).23AupravojetomoždalekcijakojujeDeleuzetakođernaučioodsa­

22 ZaraspraveoOzuovimdjelimakaoprethodnicislike­vrijeme,vidibaremCinema 2,str.13­18,Cinema 2,str.22­29;zaraspraveoBergmanovomodnosupremaslici­afektu,vidibaremCinema 1,str.99­101,103i105,Cinema 1,str.141­143, 146­149; dok za rasprave o Antonionijevom odnosu prema slici­afektu,vidibaremCinema 1,str.119­121,Cinema 1,str.167­169.

23 Deleuze,Gilles,Nietzsche and Philosophy(NewYork:ColumbiaUniversityPress,1983),prij.HughTomlinson,str.94­99;alividiiCinema 2,str.126­155,Cinema 2,str.165­202.

ViKo_14.indd 94 1/21/08 3:04:23 PM

95 Cesare Casarino

does,leavealonewhatitisordoesnot.Furthermore,assoonasoneconcludesthatthisstudyisalsoahistoryofthecinema,oneisfacedwiththeembarrassingproblemofhavingtoaccountforthefactthatDeleuzerepeatedlyundermineshisownperiodizations∞afactwhichplausi­blymightleadthereadertothinkeitherthatsuchperiod­izationsconstituteforDeleuzeatbestaseriesofheuristicdevicestowardsadifferenttypeofinvestigationofthecinemaaltogether,orthathe∫rstdevisedsuchperiodiza­tionsandlaterfoundthemdissatisfying,orboth.InaremarkableessayonDeleuzeandcinema,Marie­ClaireRopars­Wuilleumierwrites:

[InCinema 2,]thedif∫cultiesofhisdivisionbetweenclassicaland modern [cinema, that is, between the cinema of themovement­imageandthecinemaofthetime­image]obligehimtoreturn…toauteurslikeBressonorBuñuel,whointhe∫rstvolumehadbeenanalyzedintermsofclassicalnarrati­vity…[T]he very foundations of the ∫rst volume tumbledowninthesecond:The∫rstvolumeproceedsbymeansofcategoriesleadingtotraditionaldivisionsinthehistoryofthecinema, while the second proceeds by operations that voidthetraditionallyestablishedtypologies.21

21 Ropars­Wuilleumier, Marie­Claire; “The Cinema, Reader of Gilles De­leuze” in Gilles Deleuze and the Theater of Philosophy, eds. Constantin V.BoundasandDorotheaOlkowski(NewYork:Routledge,1994),trans.DanaPolan,pp.257­258.

ViKo_14.indd 95 1/21/08 3:04:24 PM

96 Vizualni kolegij

mog∫lma:kaoštoRopars­Wuilleumierističe,zaDeleu­zea“∫lmintervenirakaopresudnianalitičar,sposobankristaliziratiulogekonceptualnemodernegdjesnagapo­grešnogpretvarauneiskoristiverazličitostikategorijeis­tinitogilažnog,stvarnogiimaginarnog,kategorijekojetvoretemeljeklasične∫lozo∫je”.24Toznačidaćemo,akosmisaoprverečeniceDeleuzeovestudije∫lmatražimounjezinojistinitostiililažnosti,prijeilikasnijezavršitiunerazrješivojkonceptualnojslijepojulici.

Postoje,međutim,dvavažnaipovezanaaspektatvrd­nje“Ovonijepovijest∫lma”kojisutolikoočiglednidapostojirizikdaihseslakoćomprevidi.Kaoprvo,svakočitanjetetvrdnjeovisioznačenjuizraza“povijest”.Nepo­recivačinjenicadatastudijaunajmanjurukusadržipovi­jest∫lma,umjestodaukazujekakojeDeleuzeovakarak­terizacijanjegovaprojektauprvojrečenicineprecizna,moglabiukazivatidaizraz“povijest”zaDeleuzeaovdjeimajednuvrlospeci∫čnureferencijukojaneuključujehistoriografskeelementeFilma 1iFilma 2.Drugimriječi­ma,tatvrdnjamoždapredstavljaDeleuzeovpokušajdasvojprojektodvojiodjedneodređenevrstehistoriograf­skogistraživanja,aneodhistoriografskihistraživanjatout court.Pročitananatakavnačin,Deleuzeovaogradapoči­njepriličnonalikovatinaFoucaultovepodrobnijediferen­cijacijeizmeđureprezentacijskepovijestiiontološkepovi­jesti.Drugimriječima,kadgodDeleuzekoristiizraz“povi­jest”,ontobeziznimkečiniusmislureprezentacijskepo­vijesti.Usvojojstudijio∫lmuonodmahikategoričnoodbacujenaposereprezentacijskupovijestjerse∫lmpre­

24 “TheCinema,ReaderofGillesDeleuze”,str.258.

ViKo_14.indd 96 1/21/08 3:04:24 PM

97 Cesare Casarino

Iwouldadd,however,notonlythatDeleuzeinCine­ma 2∫ndsparadigmaticexamplesofthetime­imageandhenceofmoderncinemaintheworkofa∫lmmakerwhoissquarelysituatedintheclassicalcinemaofthemove­ment­image∞namely,YasujiroOzu∞butalsothat,evenwhen∫rstestablishingtheimagetaxonomiesandperio­dizingdivisionsofthecinemainCinema 1,Deleuzeisfor­cedtoanticipatethelaterdevelopmentsofthetime­ima­geinordertomakesuchtypologiesanddivisionsintelli­gible(seeespeciallyhisdiscussionofthesecondvarietyofthemovement­image,namely,theaffection­image,whoseparadigmaticpractitionersturnouttobenotonlyclassical∫lmmakerssuchasCarlDreyerbutalsomodernonessuchasMichelangeloAntonioniandIngmarBerg­man).22Itisnotquitethecase,inotherwords,thatDeleu­ze∫rstconstructedaseriesofperiodizationsinCinema 1andlaterdismantledthemhavingfoundthemuntenableinCinema 2:suchperiodizations,rather,wereproblematicfromtheverystartalreadyinCinema 1.Atthispoint,gi­venalltheinsolubleproblemsonerunsintowhenusing‘ahistoryofthecinema’asthecriterionbywhichtoeva­luateDeleuze’sproject,onebeginstowonderwhethertheremightbesomethingamisswiththecriterionitselfandhencetoquestionitsevaluativerelevanceforthisprojectinthe∫rstplace.

22 FordiscussionsofOzu’sworkasanticipatoryofthetime­image,seeatleastCinema 2,pp.13­18,Cinéma 2,pp.22­29;fordiscussionsofBergman’srelationtotheaffection­image,seeatleastCinema 1,pp.99­101,103,and105,Cinéma 1,pp.141­143,146­149;whilefordiscussionsofAntonioni’srelationtotheaffection­image,seeatleastCinema 1,pp.119­121,Cinéma 1,pp.167­169.

ViKo_14.indd 97 1/21/08 3:04:24 PM

98 Vizualni kolegij

čestopogrešnoshvaćakaomedijreprezentacijeijerjeupravopogrešnorazumijevanje∫lmaonoštoželipromi­jeniti.Utomsmislu,taprvarečenicamoglabiseprevestiovako:“Ovonijereprezentacijskoistraživanje∫lma:toč­nije,ovonijeonavrstaistraživanjakojaseusredotočujenaprakseiformereprezentacije,istogaovotakođernijeistra­živanjekoje∫lmshvaćakaomedijreprezentacije.”Drugo,tvrdnja“ovonijepovijest∫lma”neisključujemogućnostdabiovastudijamoglabitipovijestnečegdrugog,ane∫lma.TakvasemogućnostdoimauvjerljivijomakoseokrenemopočetkuengleskogizdanjaFilma 1.TamoDele­uzepočinjenasličannačintvrdnjom:“Ovaknjiganeželistvoritipovijest∫lma”∞alizatimčitateljuodmahuidu­ćemodlomkupredstavljaneštoštojezapravoperiodiza­cija.25Taperiodizacijamožesesažetiovako:∫lmserazvioizneizravnereprezentacijevremenaslike­pokretauizravnusliku­vrijeme.Akotastudijanijepovijest∫lma,štojeondaglavniciljteperiodizacije?Želiobihustvrditidaseovdjeneperiodizira∫lmvećvrijeme,odnosno,ne∫lmkaotakav,većonapraksavremenakojasenaziva∫lmom.Točnije,takvaperiodizacijapredstavljapokušajpromišljanjaopresudnomdogađajuupovijesnomiskus­tvuvremenakroz∫lm:Deleuzeovastudijajepovijestvre­menakojatreba∫lmkakobipromislilaradikalnutransfor­macijunanačinnakojisevrijemeproizvodi,utjelovljujeiproživljavaupovijesnimformama∞atojetransformacijakojuDeleuzeidenti∫cirauparadigmatskojpromjenisa

25 Vidi:“PrefacetotheEnglishedition”,Cinema 1,str.ix.EngleskoizdanjeFil­ma 1objavljenoje1986.godine∞godinudananakonpojaveFilma 2nafran­cuskom∞istogasenjegovuvodmožeshvatitikaoex post factorazmišljanjeocijelojdvodijelnojstudiji.

ViKo_14.indd 98 1/21/08 3:04:24 PM

99 Cesare Casarino

ToreadDeleuze’sstatement∞“Thisisnotahistoryofthecinema”∞aseithertrueorfalseisatoncetoreaditcorrectlyandyettomissthepointaltogether.Deleuzehimselfrepeatedlyshowed∞inNietzsche and PhilosophyaswellasinCinema 2∞justhowimpoverishingandpernici­ousthecategoriesofthetrueandthefalsearewhendeplo­yedasevaluativecriteria(thatis,whenenlistedintheser­viceofalife­negatingwill,ofawilltotruth),evenastheymayretaintheirimportanceforphilosophywhenunder­stoodasaproblem(thatis,whenrelatedtoalife­af∫r­mingwill,toawilltopower).23Andthismaywellbeales­sonthatDeleuzelearnedalsofromthecinemaitself:asRopars­Wuilleumierpointsout,forDeleuze“thecinemaintervenesasacriticalanalyzer,capableofcrystallizingthestakesofaconceptualmodernitywherethepowerofthefalserendersasunrealizablethedistinctivenessofthecategoriesoftrueandfalse,realandimaginary,whichformthebasisofclassicalphilosophy.”24Thismeansthat,ifoneseeksthepointoftheopeningsentenceofDeleu­ze’sstudyofthecinemainitstruthorlackthereof,onewillendupsoonerorlaterinanundecidableconceptualcul­de­sac.

Thereare,however,twoimportantandrelatedaspectsofthestatement“Thisisnotahistoryofthecinema”thataresoobviousastoriskbeingeasilyoverlooked.Firstofall,anyreadingofthisstatementhingesonthemeaningoftheterm“history.”Theindisputablefactthatthisstudyat

23 Deleuze,Gilles;Nietzsche and Philosophy(NewYork:ColumbiaUniversityPress, 1983), trans. Hugh Tomlinson, pp. 94­99; but see also Cinema 2, pp.126­155,Cinéma 2,pp.165­202.

24 “TheCinema,ReaderofGillesDeleuze,”p.258.

ViKo_14.indd 99 1/21/08 3:04:25 PM

100 Vizualni kolegij

slike­pokretanasliku­vrijeme,sneizravnereprezentacijevremenanaizravnoubacivanjevremenau∫lmskusliku.Dakle,mislimkakojeovodvoslojnismisaoprverečenicetestudije:“Ovonijepovijest∫lma”možeseshvatitikaodapodrazumijevadatonijereprezentacijskavećontološ­kapovijest,teikaodatonijepovijest∫lma,većpovijestvremena.Deleuzesvojprojektodsamogpočetkakarakte­rizirakaoontološkupovijestvremena.26

Međutim,zašto∫lm?Prozvatiovustudijuontološkompoviješćuvremenadoistapostavljapitanjezaštobisetak­vapovijestmoralaispričatipreko∫lma.Kakobiseodgovo­rilonatopitanje,nužnojeDeleuzeovprojektshvatitiuod­nosunaFoucaultovuartikulacijunjegoveontološkepovi­jestiuUpotrebi užitaka:Deleuzeovastudijasadržianalizuproblematizacijakrozkojesebivanjenudidanužnobudemišljenje,i∫lmskihpraksislikeiznakovashvaćenihkaopraksevremenanatemeljukojihseteproblematizacije

26 Naravno,nisamjedinikojiDeleuzeovustudijuo∫lmuzapravoshvaćakaoraspravu o vremenu. Rodowick, primjerice, tvrdi ne samo da “knjige o∫lmunastavljajudubokuisloženumeditacijuovremenukojajejedanodDeleuzeovihključnihdoprinosasuvremenoj∫lozo∫ji”,većidaje“Deleu­zeova ∫lozo∫ja, na najdublje i najsloženije načine, ∫lozo∫ja vremena”.Gilles Deleuze’s Time Machine,str.xixiii.Upotpunostiseslažemstomocje­nom. Ne slažem se s Rodowickom, međutim, u pogledu pronalaženja∫lozofskihgenealogijakojesespajajuuDelezeovojteoretizacijivremena:dokRodowicktuteoretizacijushvaćakaoradikalnuponovnuelaboracijuničeovskih i bergsonovskih konceptualnih elemenata, jedan od ciljevaširegprojektakojegjeovajesejsamodiobitćepokazatida∞iakosutakvielementi nesumnjivo prisutni i važni u tome ∞ temeljna, odlučujuća,dvosmislena i pritajena konceptualna osoba u Deleuzeovoj studiji ∫lma injegovom promišljanju vremena jest Spinoza. Kao što se također nadampokazati,pratitirazličite∫lozofskegenealogijekodDeleuzeapotencijalnoznačibavitisenečimštojemnogovišeodčistoggenealoškognatezanjaistvoritibitnodrukčijeprikazenjegovogbavljenjapitanjemvremena.

ViKo_14.indd 100 1/21/08 3:04:25 PM

101 Cesare Casarino

theveryleastcontainsahistoryofthecinema,ratherthanindicatingthatDeleuze’scharacterizationofhisownpro­jectintheopeningstatementismisguided,couldindicatethatforDeleuzetheterm“history”hasthereaveryspeci­∫creferentthatdoesnotincludethehistoriographicalele­mentsofCinema 1andCinema 2.Thisstatement,inotherwords,maywellconstituteDeleuze’sattempttodissocia­tehisprojectfromaparticulartypeofhistoriographicalinvestigationratherthanfromhistoriographicalinvestiga­tionstout court.Ifreadinthisway,Deleuze’sdisclaimerbe­ginstolookquitesimilartoFoucault’smoredetaileddiffe­rentiationsbetweenrepresentationalhistoryandontolo­gicalhistory.Putdifferently,wheneverDeleuzeusestheterm“history”heinvariablymeansrepresentationalhis­tory.Inhisstudyofthecinema,inparticular,herepudia­tesrepresentationalhistoryimmediatelyandcategoricallybecausethecinematoooftenhasbeenmisunderstoodasamediumofrepresentationandbecausethisispreciselythemisunderstandingofthecinemathathewishestore­dress.Inthissense,thatopeningstatementcouldbetrans­latedas“Thisisnotarepresentationalinvestigationofthecinema:namely,thisisnotatypeofinvestigationthatfocu­sesonpracticesandformsofrepresentation,andhencethisisalsonotaninvestigationthatunderstandsthecine­maasamediumofrepresentation.”Secondly,thestate­ment“Thisisnotahistoryofthecinema”doesnotexclu­dethepossibilitythatthisstudymightbeahistoryofso­methingotherthancinemaaltogether.SuchapossibilitybeginstolookallthemoreplausibleifoneturnstotheopeningoftheEnglisheditionofCinema 1.There,Deleuzebeginssimilarlybystating:“Thisbookdoesnotsetoutto

ViKo_14.indd 101 1/21/08 3:04:25 PM

102 Vizualni kolegij

stvaraju.ZaDeleuzea,∫lmnijesamopraksavremena,većiproblematizirajućapraksa:stvaraproblematskeformevremena,takvedasebivanjezamatausebeupokušajudabudemišljenje;stvaraproblemetakodabivanjeuvreme­nupostajeneštodrugonegoštojest;uvoditakavdogađajizvanjskogdaseodnosisilakojeregulirajuinterferencijuizmeđubivanjaipostajanjavremenaiznovapromišljaju,ponovnooblikujuiiznovaproživljavaju.Dalekoodigran­jasporedneulogeuontološkojpovijestivremena,∫lmjeodključnevažnostizatakvupovijestjer∫lmskeslikenesamodamaterijalizirajuvrijeme,većistvarajupreobraža­jeuvremenu.Ukratko,∫lmjeproblematizirajućapraksakojamijenjavrijeme∞istoganakonpojave∫lma,nivrije­menianalizavremenanemoguseprovestibez∫lma.JedanodosnovnihpostulatakojiomogućujuiusmjerujuDeleuzeovuontološkupovijestvremenanaposljetkuje,sjednestrane,tajdasevrijemenemožesvestinasvojepovijesneprakseiforme,ida,sdrugestrane,vrijemenijeništaizvantakvihpraksiiformi.Tastudija,drugimriječi­ma,pokušavauhvatitionajdogađajkojijeonemogućiodaljnjeodvojenopromišljanjevremenai∫lma,kojijeučinionužnimdaseovremenui∫lmupromišljautočkinjihoveinterferencije∞događajkojijeobojenepovratnoizmijenio.

ČinjenicadaDeleuzeovaistraživanjainterferencijeiz­međuvremenai∫lmasvojulogičnupretpostavkuprona­lazeupostulatu,otkrivadasuoninizteoremskihdeduk­cija.UtomsmislujepoučnaDeleuzeovaraspravaoPieruPaoluPasolinijuuFilmu 2.NakonštoPasolinijeve∫lmoveTeorema (Teorem)iSalòo le 120 giornate di Sodoma (Salòili 120 dana Sodome) karakterizirakao∫lmskedemonstracije

ViKo_14.indd 102 1/21/08 3:04:26 PM

103 Cesare Casarino

produceahistoryofthecinema”∞butthenpresentsthereaderwithwhatamountstoaperiodizationintheimme­diatelyfollowingparagraph.25Thisperiodizationcanbeencapsulatedthus:thecinemadevelopedfromanindirectrepresentationoftimeinthemovement­imagetoadirecttime­image.Ifthisstudyisnotahistoryofthecinema,whatis,then,theprimeobjectofthisperiodization?Iwouldliketosuggestthatwhatisbeingperiodizedhereisnotthecinemabuttime,thatis,notexactlythecinemapersebutthatpracticeoftimewhichgoesbythenameofcinema.Inparticular,suchaperiodizationconstitutesanattempttothinkamomentouseventinthehistoricalexpe­rienceoftimethroughthecinema:Deleuze’sstudyisahistoryoftimethatneedsthecinemainordertothinkaradicaltransformationinthewayinwhichtimeisprodu­ced,embodied,andlivedinhistoricalforms∞andthisisatransformationthatDeleuzeidenti∫esintheparadigma­ticshiftfromthemovement­imagetothetime­image,fromtheindirectrepresentationoftimetothedirectinser­tionoftimeinthecinematicimage.Itakethistobe,then,thedouble­edgedimportoftheopeningstatementofthisstudy:“Thisisnotahistoryofthecinema”canbereadasimplyingthatthisisnotarepresentationalhistorybutanontologicaloneaswellasthatthisisnotahistoryoftheci­nemabutahistoryoftime:Deleuzecharacterizeshispro­jectfromtheverystartasanontologicalhistoryoftime.26

25 Seethe“PrefacetotheEnglishedition,”Cinema 1,p.ix.TheEnglisheditionofCinema 1waspublishedin1986∞oneyearafterCinema 2hadalreadyap­peared in French ∞ and hence its preface can be taken as an ex post factore∫ectiononthewholetwo­volumestudy.

26 Iamnotalone,ofcourse,inconceivingofDeleuze’sstudyofthecinemain

ViKo_14.indd 103 1/21/08 3:04:26 PM

104 Vizualni kolegij

more geometrico,Deleuzepojašnjavadati∫lmovikorespon­dirajusdvanerazdvojivadeduktivnapostupkamišljenja,problemomiteoremom:

Postojedvamatematičkaslučajakojisestalnoupućujujedannadrugi,prviobuhvaćadrugog,drugisepretvarauprvog,alisuobavrlorazličitaunatočnjihovojvezi:tosuteoremipro­blem. Problem živi u teoremu i daje mu život, čak i dok muoduzima snagu. Problematsko se razlikuje od teoremskog...po tome da teorem razvija unutarnji odnos od principa doposljedica,dokproblemuvodidogađajizizvanjskog.27

Kaoštosmovećvidjeli,takvoizvanjskonemanikakvevezenisformamavanjštinenitisformamaunutrašnjosti,većjeumjestotogabezobličnaravninaimanencijebezfor­mekojutvoreodnosisilaukojimasusveformeusađeneiprekokojihsesveformemeđusobnoodnose.Akojeteo­remsamopozicionirajućaisamozatvarajućamonadičkaforma,onsadržiunutarsebetakođeriproblematskufor­mukojasenjimehrani,otvaragasilamaizvanjskogipred­stavljanjegovraison d’être.TakvospinozističkočitanjePaso­linijaire∫eksijeinterferencijskihodnosaizmeđuteoremaiproblemabacasvjetloinaDeleuzeovodnoss∫lmom.Filmjeproblematizirajućapraksavremena,dokje∫lmskaslikaproblematskaformavremenakojaistovremenoživiuDeleuzeovomteoremuvremenatemudaježivot.D.N.RodowickprimjerenojesvojustudijuoDeleuzeovomodnosus∫lmomnaslovioVremenski stroj Gillesa Deleuzea.DodaobihdauFilmu 1iFilmu 2Deleuzestvarakompleksni

27 Cinema 2,str.174.Cinema 2,str.227.

ViKo_14.indd 104 1/21/08 3:04:26 PM

105 Cesare Casarino

Butwhycinema?Tocallthisstudyanontologicalhis­toryoftimeindeedbegsthequestionofwhyexactlysuchahistoryhadtobenarratedthroughthecinema.Inordertoapproachthisquestion,itisindispensabletounders­tandDeleuze’sprojectintermsofFoucault’sarticulationofhisownontologicalhistoryinThe Use of Pleasure:Dele­uze’sstudyconsistsofananalysisoftheproblematizati­onsthroughwhichbeingoffersitselftobe,necessarily,thought∞andofthecinematicpracticesofimagesandsignsunderstoodaspracticesoftimeonthebasisofwhichtheseproblematizationsareformed.ForDeleuze,thecinemaisnotonlyapracticeoftimebutalsoaproble­matizingone:itproducesproblematicformsoftimesuchthatbeingfoldsbackontoitselfinanefforttobethought;itmakesproblemssuchthatbeingintimebecomesotherthanwhatitis;itintroducesaneventoftheoutsidesuchthattheforcerelationsregulatingtheinterferencebetwe­

effect as a treatise on time. Rodowick, for example, argues not only that“thecinemabookscontinueadeepandcomplexmeditationontimethatisoneofDeleuze’scentralcontributionstocontemporaryphilosophy,”butalsothat“Deleuze’sphilosophyis,inthedeepestandmostcomplexways,aphilosophyoftime.”Gilles Deleuze’s Time Machine,pp.xandxiii.Iagreeentirely with this assessment. I differ from Rodowick, however, when itcomestotracingthephilosophicalgenealogiesthatconvergeinDeleuze’stheorization of time: while Rodowick understands this theorization as aradical re­elaboration of Nietzschean and Bergsonian conceptual ele­ments,oneoftheaimsofthelargerprojectfromwhichthisessayistakenwillbetoshowthat∞eventhoughsuchelementsareundoubtedlypresentandimportantinit∞thefundamental,determining,ubiquitous,andclan­destine conceptual persona in Deleuze’s study of the cinema and in itsmeditationsontimeisSpinoza.AsIalsohopetoshow,totracedifferentphilosophicalgenealogiesinDeleuzeispotentiallytoengageinmuchmorethansheergenealogicalquibblingandtoproducesigni∫cantlydifferentac­countsofhisinvestmentinthequestionoftime.

ViKo_14.indd 105 1/21/08 3:04:27 PM

106 Vizualni kolegij

teoremsko­problematskiasemblažkojisesastojiodteo­remskogvremenskogstrojaukojemu∫lmfunkcionirakaostrojzastvaranjeproblemakojipokrećecijeliasemblaždo­vodećigorivoizizvanjskoga,doksuproblemikojestvaraju∫lmskeslikebrojnicjevovodisilaizvanjskog,brojnežilekucavicevremenskogteorema.Filmotvarateoremskaistraživanjavremenaonomizvanjskom.

ZaDeleuzea∫lmzapravopokazujedasevrijemenemožesvestinapovijesneforme,aipaknijeništaizvantakvihformi:nezatoštonepostojiništaizvanpovijesti,većupravozatojeronoštojeizvanpovijesti∞naime,bez­oblično,imanentnoinepovijesnoizvanjskoodnosasila∞jestsamovrijeme.Moglobiserećidatajparadokspred­stavljaglavnipredmetzanimanjaFilma 2:sjednestrane,∫lmsiluizvanjskogzamišljakaovrijeme;28sdrugestrane,∫lmvrijemezamišljakaonepromjenjivuinepromijenje­nuformusvegaštosemijenja.Alikakomoževrijemeisto­vremenobitinepromijenjenaformapromjeneibezoblič­nasilakojazauvijekupadaizvanakakobipromijenilasveforme?Kakoištamožebitibezoblično,aopetbitiforma;mijenjatise,abitinepromijenjeno?Iakosetakonedoima,zaDeleuzeaovdjenaposljetkunemakontradikcija.Naprimjer,dokraspravljaoOzuu,piše:

VazauKasnom proljeću(Banshun/Late Spring) nalaziseizmeđukćerinogpolusmješkaipočetkanjezinaplača.Tojepostajanje,promjena, prolazak. Međutim, forma onoga što se mijenja,sama se ne mijenja, ne prolazi. To je vrijeme, vrijeme samo,“malo vremena u svojem čistom stanju”: izravna slika­vrije­

28 Vidi,naprimjer,Cinema 2,str.178­182,Cinema 2,str.232­237.

ViKo_14.indd 106 1/21/08 3:04:27 PM

107 Cesare Casarino

enthebeingandthebecomingoftimearerethought,re­con∫gured,andlivedanew.Farfromplayingasecondaryroleinanontologicalhistoryoftime,thecinemaisessen­tialtosuchahistorybecausecinematicimagesnotonlymaterializetimebutalsoeffectametamorphosisintime.Inshort,thecinemaisaproblematizingpracticethatchangestime∞andhenceinthewakeofthecinemaneit­hertimenoranyanalyticoftimecandowithoutthecine­ma.Oneofthefoundationalpostulatesenablingandgui­dingDeleuze’sontologicalhistoryoftime,afterall,isthat,ontheonehand,timecannotbereducedtoitshisto­ricalpracticesandforms,and,ontheotherhand,timeisnothingoutsidesuchpracticesandforms.Thisstudy,inotherwords,triestocapturethateventwhichmadeitnolongerpossibletothinktimeandthecinemainisolationfromeachother,whichmadeitnecessarytothinktimeandthecinemaattheirpointofinterference∞aneventthattransformedbothirreversibly.

ThefactthatDeleuze’sinvestigationsoftheinterfe­rencebetweentimeandthecinema∫ndtheirlogicalpresuppositioninapostulaterevealsthemtobeaseriesoftheorematicdeductions.Inthissense,Deleuze’sdis­cussionofPierPaoloPasoliniinCinema 2isilluminating.AfterhavingcharacterizedPasolini’sTeoremaandSalòascinematicdemonstrationsmore geometrico,Deleuzespeci­∫esthatthese∫lmscorrespondtotwoinseparablededu­ctiveproceduresofthought,namely,theproblemandthetheorem,respectively.Hewrites:

[T]herearetwomathematicalinstanceswhichconstantlyre­fertoeachother,oneenvelopingthesecond,thesecondslid­

ViKo_14.indd 107 1/21/08 3:04:27 PM

108 Vizualni kolegij

me,kojaonomuštosemijenjadajenepromijenjenuformuukojojsestvarapromjena.Noćkojasemijenjaudan,ilisuprot­no,podsjećanamrtvuprirodunakojupadasvjetlo,slabećiilijačajući(Sono yo no tsuma/Žena te noći/That Night’s Wife,Deki­gokoro/Prolazni hir/Passing Fancy).Mrtvaprirodajevrijeme,jersveštosemijenjajeuvremenu,alisesamovrijemenemijenja,moglobisepromijenitisamoudrugovrijeme,bezkraja.Utre­nutkuukojemuse∫lmskaslikanajizravnijesučeljavasfotogra­∫jom, postaje i najradikalnije različita od nje. Ozuove mrtveprirodedugotrajnesu,višeoddesetsekundivaze:totrajanjevazetočnojereprezentacijaonogaštotraje,prekonizapromi­jenjenihstanja.Bicikltakođermožetrajati;dakle,predstavlja­tinepromijenjenuformuonogaštosekreće,doklegodstojinamjestu,nepokretan,naslonjennazid(Ukigusa/Plutajuće trave/Floating Weeds).Bicikl,vazaimrtveprirodečistesuiizravneslikevremena.Svakajevrijeme,usvakojprilici,podrazličitimuvjetima onoga što se mijenja u vremenu. Vrijeme je puna,dakle, nepromjenjiva forma ispunjena promjenom... [J]edanjedinihorizontpovezujekozmičkosasvakodnevnim,trajnospromjenjivim, jedno jedinstveno i identično vrijeme kaonepromijenjenu formu onoga što se mijenja. Na taj način suprema Schraderu de∫nirani priroda ili stasis kao forma kojapovezuje svakodnevno u “nečemu jedinstvenom i trajnom”.Uopćenemapotrebeprizivatitranscendenciju.29

ČinisekakonamOzuovavazagovoridajevrijemepro­zirnaiprovidnapovršinasvihstvari.Vrijeme∞sugeriraOzuovbicikl∞jestsvjetloukojemusestvari“kupaju”doksemijenjaju.Dalekoodtranscendentnogdeus ex machina

29 Cinema 2,str.17.Cinema 2,str.27­28.

ViKo_14.indd 108 1/21/08 3:04:28 PM

109 Cesare Casarino

ingintothe∫rst,butbothverydifferentinspiteoftheiruni­on:thesearethetheoremandtheproblem.Aproblemlivesinthetheorem,andgivesitlife,evenwhenremovingitspower.The problematic is distinguished from the theorematic…inthatthetheoremdevelopsinternalrelationshipsfromprinci­pletoconsequences,whiletheproblemintroducesaneventfromtheoutside.27

Suchanoutside,aswesawearlier,hasnothingtodoeitherwithformsofexteriorityorwithformsofinterio­ritybutisinsteadthatformlessplaneofimmanencecon­stitutedbyforcerelationsinwhichallformsareembed­dedandthroughwhichallformsrelatetoeachother.Ifthetheoremisaself­positingandself­enclosingmonadicform,italsocontainswithinitselfaproblematicformthatfeedsonit,priesitopentotheforcesoftheoutside,andconstitutesitsraison d’être.SuchaSpinozistreadingofPasolini∞andthere∫ectionsitoccasionsontheinter­ferentialrelationsbetweentheoremandproblem∞shedlightalsoonDeleuze’sownengagementwiththecine­ma.Thecinemaistheproblematizingpracticeoftime,andthecinematicimageistheproblematicformoftime,whichatonceliveinDeleuze’stheoremoftimeandgiveitlife.D.N.RodowickhasappropriatelytitledhisstudyofDeleuze’sengagementwiththecinemaGilles Deleuze’s Time Machine.IwouldaddthatinCinema 1andCinema 2Deleuzeconstructsacomplextheorem­problemassem­blageconsistingofatheorematictimemachineinwhichthecinemafunctionsastheproblem­makingenginethat

27 Cinema 2,pp.174.Cinéma 2,pp.227.

ViKo_14.indd 109 1/21/08 3:04:28 PM

110 Vizualni kolegij

čijiiznenadniiprovidnosniposjetiizsvijetavječnihsilauvodepromjeneunašsvjetovnisvijetpovijesnihsilakojebiinačeostalezaglavljeneubivanju,vrijemejeimanentnaipermanentnaformajedinogsvijetakojipostoji,ovogsvi­jetakojinikadneprestajepostajati.DeleuzeuOzuovim∫lmskimmrtvimprirodamapronalaziprimjerneaktuali­zacijepotencijalaurođenogu∫lmukaoumedijuizražava­nja,naime,potencijalazaproizvodnjukoncepcijevreme­nakojaje,mutatis mutandi,jednakaSpinozinojkoncepcijisupstance,štoznačiidaDeleuzeimplicitnoiznovačitaSpinozukrozprizmu∫lma,pazapravoponovnopromišljasupstancukaovrijeme.Međutim,ostavitćupostrani,ba­remzasad,teškopitanjeSpinozineodsutneprisutnostiuDeleuzeovojanalizivremena.Ovdjesamoželimnaglasitidasmatrativrijemenepromijenjenomformompromjeneznačiimpliciratidasevrijemenemijenjaupravourazmje­ruukojemsenikadneprestajemijenjati.Onoštosenikadnemijenjauvezisvremenomjesamačinjenicadajeuvi­jekuprocesuprolaženja,dauvijekprolazisasvimonimeštoonočinidaprolazi,daseuvijekmijenjazajednosasvimštoonoisamomijenja.Vrijemesenikadnemijenjausmisludajenjegovnačinbivanjapermanentanivječan.Vrijemesenikadneprestajemijenjatiusmisludajenje­govnačinbivanjapostajanje.Upravozato,kadakasnijeraspravljaotomekakojeupovijestimišljenja“vrijemeuvi­jekidejuistinedovodiloukrizu”,Deleuzemoženapisatida“nijeempirijskisadržaj,većformaili,radije,čistasilavremenaonoštoistinudovodiukrizu”.30Uovojrečenici,izraz“ili,radije”[ou plutôt]neiznevjeravaoklijevanjeniti

30 Cinema 2,str.130,Cinema 2,str.170.

ViKo_14.indd 110 1/21/08 3:04:28 PM

111 Cesare Casarino

drivesthewholeassemblagebyextractingitsfuelfromtheoutside∞andtheproblemsconstitutedbycinematicimagesarethussomanypipelinesintotheforceoftheoutside,somanylifelinesforatheoremoftime.Thecine­maopensthetheorematicinvestigationoftimetotheoutside.

ForDeleuze,infact,thecinemashowsthatiftimecannotbereducedtohistoricalformsandyetisnothingoutsidesuchforms,thatissonotbecausethereisnothingoutsidehistorybutpreciselybecausethatwhichisoutsi­dehistory∞namely,theformless,immanent,andunhis­toricaloutsideofforcerelations∞istimeitself.Arguably,thisapparentparadoxconstitutesthemainconcernofCinema 2:ontheonehand,thecinemaconceivesoftheforceoftheoutsideastime;28ontheotherhand,thecine­maconceivesoftimeastheunalterableandunchangingformofallthatchanges.Buthowcantimebeatoncetheunchangingformofchangeandtheformlessforceforeverirruptingfromtheoutsidetochangeallforms?Howcananythingbeformlessyetaform,changingyetunchan­ging?Despiteallappearancestothecontrary,forDeleuzeintheendtherearenocontradictionshere.Whendis­cussingOzu,forexample,hewrites:

ThevaseinLate Springisinterposedbetweenthedaughter’shalfsmileandthebeginningofhertears.Thereisbecoming,change,passage.Buttheformofwhatchangesdoesnotitselfchange,doesnotpasson.Thisistime,timeitself,‘alittletimeinitspurestate’:adirecttime­image,whichgiveswhatchang­

28 See,forexample,Cinema 2,pp.178­182,Cinéma 2,pp.232­237.

ViKo_14.indd 111 1/21/08 3:04:28 PM

112 Vizualni kolegij

uvodipredomišljaj,kaodajeDeleuzeuposljednjitrenutakpromijeniomišljenjeupogleduštototočnodovodidokri­zeistine.Tajizrazumjestotogaoznačavazonuinterferen­cijeizmeđuvremenakaoformeivremenakaosile.Podznatiželjnimpogledom∫lma,tajedinstvenaforma∞vrije­me∞pokazujesezasebnom,anerazlučivomodsamesile.Zapravo,odmahnaidućimstranicama,dokanalizirakakojetakrizaartikuliranaunarativnimstrukturamaAlainaRobbe­GrilletaiAlainaResnaisa,Deleuzevišenegovorio“formivremena”,većo“silivremena”,zarazlikuod“for­meistine”kojuvrijemefalsi∫ciraimijenja.31ZaDeleuzea,∫lmnampružavrijemekaojedinstvenuinevidljivufor­muonogaštonemaformeištomijenjasveforme,atojesilaizvanjskoga.

Vratitćusepitanjunakojinačin∫lmproizvodiipred­stavljaonoizvanjskokaovrijeme.DosadasamprijesvegapokušaoartikuliratikakoDeleuzeovaontološkapovijestvremenafunkcionirakaometoda,asadasetametodološ­kaizlaganjamogupreciznijede∫nirati:stvarajućiontološ­kupovijestvremena,Deleuzepišenamjestuinterferen­cijeizmeđu∫lozo∫jeipovijestikakobipromišljaoointer­ferencijiizmeđupovijesnihpraksiiformi∫lmainepovi­jesnogizvanjskogkojejesamovrijeme.Takveinterferen­cijesepojavljujuuraznimformama:interferencijaizme­đu∫lozo∫jeipovijestijeteoremskametoda,dokjeinter­ferencijaizmeđu∫lmaivremenaproblematskiobjektko­jegtakvametodaistovremenoistvaraiobrađuje,štopred­stavljaraison d’êtretemetode.Toznačiidatakavproble­matskiobjektzaontološkupovijestnepredstavljapro­

31 Cinema 2,str.131­132,Cinema 2,str.171­173.

ViKo_14.indd 112 1/21/08 3:04:29 PM

113 Cesare Casarino

estheunchangingforminwhichthechangeisproduced.Thenightthatchangesintoday,orthereverse,recallsastilllifeonwhich light falls, either fading or getting stronger (That Night’s Wife, Passing Fancy). The still life is time, for every­thingthatchangesisintime,buttimedoesnotitselfchange,itcoulditselfchangeonlyinanothertime,inde∫nitely.Atthepoint where the cinematographic image most directly con­frontsthephoto,italsobecomesmostradicallydistinctfromit.Ozu’sstilllifesendure,haveaduration,overtensecondsofthevase:thisdurationofthevaseispreciselytherepresenta­tionofthatwhichendures,throughthesuccessionofchang­ingstates.Abicyclemayalsoendure;thatis,representtheun­changingformofthatwhichmoves,solongasitisatrest,mo­tionless,stoodagainstthewall(A Story of Floating Weeds).Thebicycle,thevaseandthestilllifesarethepureanddirectim­ages of time. Each is time, on each occasion, under variousconditionsofthatwhichchangesintime.Timeisthefull,thatis,theunalterableform∫lledbychange...[O]neandthesamehorizonlinksthecosmictotheeveryday,thedurabletothechanging, one single and identical time as the unchangingformofthatwhichchanges.Itisinthiswaythatnatureorsta­siswasde∫ned,accordingtoSchrader,astheformthatlinkstheeverydayin‘somethinguni∫edandpermanent’.Thereisnoneedatalltocallonatranscendence.29

Time∞Ozu’svaseseemstobewhispering∞isthetrans­

parentandtranslucentskinofallthings.Time∞Ozu’sbi­cyclesuggests∞isthelightinwhichthingsbatheastheychange.Farfrombeingatranscendentdeus ex machina

29 Cinema 2,pp.17,Cinéma 2,pp.27­28.

ViKo_14.indd 113 1/21/08 3:04:29 PM

114 Vizualni kolegij

blemkaobilokojidrugi,idaontološkapovijestvremenanijesamojednaodontološkihpovijesti.Problempredstav­ljajurazmjenesizvanjskim,istogaje∞kaoštosamvećustvrdio∞ontološkapovijestuvijekmeđudjelovanjesiz­vanjskim,snjegovimproduktivnimikonstitutivnimsila­ma,umjeriukojojsebavisproblematizirajućimpraksa­maiproblematskimformama.Međutim,sobziromnatokakojeproblempostavljenodstraneinterferencijeizme­đu∫lmaivremenazapravoproblemproizvodnjevreme­nakaoizvanjskog,ontološkapovijesttakveinterferencijenijesamomeđudjelovanjesizvanjskim,većiistragaotomeodčegasesastojitomeđudjelovanjeikakodotak­vogmeđudjelovanjauopćemožedoći.Utomesmislu,Deleuzeovaontološkapovijestvremenajeontološkapovijestpar excellence:suočavajućisesnačinimanakoje∫lmproizvodivrijemekaoizvanjsko,suočavaseisvlasti­timlogičkimipovijesnimuvjetimamogućnosti,čimeseontološkaistragakaotakvadovodiupitanje.Ukonačnici,Deleuzeovprojektjeujednoiistragaoontološkojistrazi,omogućnostiontološkograzmišljanjaupovijesti∞dakle,istragaotomeštoradimodokrazmišljamo.Podnemjer­ljivimpritiscimaizvanjskog(kojisustalnoprisutni,alikojiovdjepredstavljajuinajčišćeproblematsko)taseistragavraćapremasebeupokušajudavlastitipostanakshvatikaomišljenjeupovijesti,dabisenatajnačinizmi­jeniliimišljenjeipovijest.Takvasunjezinagorućasmjer­napitanja:Štojerazmišljanjedanas?Kakojerazmišljanjedanasuopćemoguće?Štomisaomožeučiniti?(Utomsmislu,nijeslučajnodanekiodposljednjihpoglavljacije­logprojektanosenaslovepoput“Filmimisao”ili“Film,tijeloimozak,misao”).Nakraju,Foucaultovopisvlastitog

ViKo_14.indd 114 1/21/08 3:04:29 PM

115 Cesare Casarino

whosesuddenandprovidentialvisitationsfromtherealmofeternalformsintroducechangeintoourearthlyrealmofhistoricalformsthatwouldotherwiseremainstuckinbeing,timeistheimmanentandpermanentformoftheonlyworldthereis,ofthisoneworldthatneverstopsbecoming.Deleuze∫ndsinOzu’scinematicstilllifesanexemplaryactualizationofapotentialintrinsicinthecinemaasmediumofexpression,namely,thepotentialtoproduceaconceptionoftimethatis,mutatis mutandi,tan­tamounttoSpinoza’sconceptionofsubstance∞andthisisalsotosaythatDeleuzeimplicitlyrereadsSpinozath­roughthelensofthecinemasoastoineffectreconceptua­lizesubstanceastime.ButIwillleaveaside,forthemoment,thethornyquestionofSpinoza’sabsentpresen­ceinDeleuze’sanalyticoftime.Here,Isimplywanttostressthattoconceiveoftimeastheunchangingformofchangeistoimplythattimeisunchangingpreciselytotheextenttowhichitneverceasestochange.Whatneverchangesabouttimeistheveryfactthatitisalwaysintheprocessofelapsing,thatitisalwayspassingalongwithallthatitmakescometopass,thatitisalwayschangingalongwithallthatitchanges.Timeneverchangesinthesensethatitswayofbeingispermanentandforalltime.Timeneverstopschanginginthesensethatitswayofbeingisbecoming.Thisiswhy,whendiscussinglaterhowinthehistoryofthought“timehasalwaysputthenotionoftru­thintocrisis,”Deleuzecanwritethatit“isnottheempiri­calcontent,itistheformorratherthepureforceoftimewhichputstruthintocrisis.”30Inthissentence,thelocuti­

30 Cinema 2.p.130,Cinéma 2,p.170.

ViKo_14.indd 115 1/21/08 3:04:30 PM

116 Vizualni kolegij

projektauPovijesti seksualnostijošjetočnijiopisDeleuze­ovogprojektaunjegovojstudiji∫lma:Deleuzeovaontološ­kapovijestvremenadoistajeonoštojeFoucaultprozvaopoviješćumišljenja.

(preveoVedranPavlić)

ViKo_14.indd 116 1/21/08 3:04:30 PM

117 Cesare Casarino

on“orrather”[ou plutôt]doesnotbetrayanhesitationorintroduceanafterthought,asifDeleuzechangedhismindatthelastmomentregardingwhatitisexactlythatengen­dersthecrisisoftruth.Thislocutionmarksinsteadazoneofinterferencebetweentimeasformandtimeasforce.Underthesearchinggazeofthecinema,thatuniqueformwhichistimeisrevealedtobedistinctyetindiscerniblefromforceitself.Intheimmediatelyfollowingpages,infact,whenexamininghowsuchacrisisoftruthisarticu­latedinthenarrativestructuresofAlainRobbe­GrilletandAlainResnais,Deleuzenolongerreferstothe“formoftime”butrathertothe“forceoftime,”asopposedto“theformofthetrue”whichtimeintervenestofalsifyandchange.31ForDeleuze,thecinemagivesustimeastheinco­mparableandinvisibleformofthatwhichhasnoformandwhichchangesallforms,namely,theforceoftheoutside.

Iwillreturntothequestionofhowexactlythecine­maproducesandpresentstheoutsideastime.Forthemoment,IhaveattemptedprimarilytoarticulatehowDeleuze’sontologicalhistoryoftimefunctionsasamethod.Andnowthesemethodologicalelaborationscanberecastmoreprecisely:inproducinganontologicalhis­toryoftime,Deleuzewritesattheinterferencebetweenphilosophyandhistoryinordertothinktheinterferencebetweenthehistoricalpracticesandformsofthecinemaandtheunhistoricaloutsidewhichistimeitself.Suchin­terferencestakedifferentforms:theinterferencebetwe­enphilosophyandhistoryisatheorematicmethod,and

31 Cinema 2.pp.131­132,Cinéma 2,pp.171­173.

ViKo_14.indd 117 1/21/08 3:04:30 PM

118 Vizualni kolegij

ViKo_14.indd 118 1/21/08 3:04:30 PM

119 Cesare Casarino

theinterferencebetweenthecinemaandtimeisthepro­blematicobjectthatsuchamethodatonceproducesandaddresses,andthatconstitutesthemethod’sraison d’être.Thisisalsotosaythatsuchaproblematicobjectdoesnotconstituteaproblemlikeanyotherforontologicalhisto­ry,andthatanontologicalhistoryoftimeisnotanonto­logicalhistoryamongothers.Problemsaretransactionswiththeoutside,andhence∞asIarguedearlier∞ontolo­gicalhistoryisalwaysanengagementwiththeoutside,andwithitsproductiveandconstitutivepowers,totheextenttowhichitdealswithproblematizingpracticesandproblematicforms.Butgivenhowtheproblemposedbytheinterferencebetweenthecinemaandtimeisinef­fecttheproblemoftheproductionoftimeastheoutside,anontologicalhistoryofsuchaninterferenceisnotonlyanengagementwiththeoutsidebutalsoaninvestigationintowhatsuchanengagementconsistsofandintohowsuchanengagementcanatalltakeplace.Inthissense,Deleuze’sontologicalhistoryoftimeisontologicalhisto­rypar excellence:inconfrontingthewaysinwhichthecinemaproducestimeastheoutside,italsoconfrontsitsownlogicalandhistoricalconditionsofpossibility,there­byputtingontologicalinquiryassuchintoquestion.Ulti­mately,Deleuze’sprojectisalsoaninvestigationintoontologicalinquiry,intothepossibilityofthinkingonto­logicallyinhistory∞thatis,aninvestigationintowhatitisthatonedoeswhenonethinks.Undertheincommens­urablepressuresoftheoutside∞whichareeverpresentbutwhichhereconstitutealsoitsmostproperproblema­tic∞thisinvestigationfoldsbackuponitselfinanefforttounderstanditsowncoming­into­beingasthoughtinhis­

ViKo_14.indd 119 1/21/08 3:04:31 PM

120 Vizualni kolegij

ViKo_14.indd 120 1/21/08 3:04:31 PM

121 Cesare Casarino

tory,soastochangeboththoughtandhistory.Suchareitsurgentguidingquestions:Whatisthinkingnow?Howisthinkingatallpossibletoday?Whatcanthoughtdo?(And,inthissense,itisnotacoincidencethatsomeofthe∫nalchaptersofthewholeprojectbeartitlessuchas“CinemaandThought”or“Cinema,bodyandbrain,thought”).Intheend,Foucault’sdescriptionofhisownprojectinThe History of SexualityisanevenmoreaccuratedescriptionofDeleuze’sprojectinhisstudyofthecine­ma:Deleuze’sontologicalhistoryoftimeisindeedwhatFoucaultcalledahistoryofthought.

ViKo_14.indd 121 1/21/08 3:04:31 PM

Alexander Horwath, filmski publicist i kustos, direktor Österreichisches Filmmuseuma u Beču od 2002., od 1992.- 1997. direktor Viennala, suosnivač organizacije sixpackfilm za distribuciju austrijskih eksperimentalnih filmova. Urednik je raznovrsnih filmskih programa, a na Documenti 12 (2007.) kustos Drugih života, programa “normalnog stanja filma” u kinu Gloria: 50x2 programa druge polovice filmskog stoljeća. Objavio je mnoštvo filmoloških studija i bio (su)urednik knjiga koje obuhvaćaju povijest, estetiku i teoriju filma, primjerice: na temelju filmskog programa na Viennalu, novoholivudski film 1970-ih The Last Great American Picture Show (s Thomasom Elsaesserom i Noelom Kingom) 2004. ili publikacije austrijskog filmskog muzeja: prva knjiga o Michaelu Hanekeu Der siebente Kontinent. Michael Haneke und seine Filme (1991.); o austrijskoj avangardi od 1950-ih do danas Avantardefilm (s Lisl Ponger i Gottfriedom Schlemmerom, 1995.); o austrijskom umjetniku i filmašu Dietmaru Brehmu Dietmar Brehm. Party. Filme 1974 – 2003 (2003.); o von Sternbergovu filmu Josef von Sternberg. The Case of Lena Smith (s Michaelom Omastom 2007.); te o Peteru Tscherkasskom.

ViKo_14.indd 122 1/21/08 3:04:31 PM

Alexander Horwath, director of the Austrian Film Museum in Vienna (from 2002) and former director of the Viennale (1992-7), co-founded sixpackfilm (non-profit organization for distribution of Austrian experimental films) in 1990, has published widely on film and art. He initiated and organized many film events and retrospectives and was curator of the Second Lives film programme in the Gloria cinema at documenta 12 (2007), where during the 100 days of documenta 50 full-length programmes of “normal case of cinema” has been shown.He is the editor, contributor or author of several books on film, including The Last Great American Picture Show (with Thomas Elsaesser and Noel King, 2004) and publications of the Austrian Film Museum: about films by Michael Haneke Der siebente Kontinent. Michael Haneke und seine Filme (1991); Austrian avant-garde films from 1950s till now Avantardefilm (with Lisl Ponger and Gottfried Schlemmer, 1995); about artist and filmmaker Dietmar Brehm Dietmar Brehm. Party. Filme 1974 – 2003 (2003); Josef von Sternberg’s film Josef von Sternberg. The Case of Lena Smith (with Michaelom Omastom, 2007); and about Peter Tscherkassky.

ViKo_14.indd 123 1/21/08 3:04:31 PM

124 Vizualni kolegij

1

Godine1979.argentinskipisacDiegoVildosolaobjaviojeautobiografskiromanfantastikepodnaslovomPogrešno sunce.Utojseknjizijunak

Alejandro,sadaodrastaomuškarac,prisjeća:

“Na konjskim utrkama nikada nismo marili za pobjednika.Ali, obraćali smo pozornost na noge konja koje su izgubileritam. Među djevojkama, sviđale su nam se one koje nikadanisu izlazile s dečkima. Kada smo odlazili gledati ∫lmove,tražili smo one “pogrešne”. Gledali smo te ∫lmove, ne zbognjihovih istrošenih priča i likova, nego zato što su obećavaliveću misteriju: ne magične slike, nego sam rad magičara.Nešto što nikada nije bilo viđeno, ali se nekako pojavilo izsamog središta vidljivog svijeta. U svojem dnevniku iz togdobaispisaosamnakartu,poputzemalja,svesjajne∫lmove

a l e x a n d e r h o rwat h

SingingintheRain/Pjevanjenakiši

Superkinematogra∫jaPeteraTscherkasskyja

ViKo_14.indd 124 1/21/08 3:04:31 PM

125 Alexander Horwath

1

In1979theArgentineanwriterDiegoVildosolapub­lishedanautobiographicalfantasy­novelentitledThe Wrong Sun.Inthisbook,theheroAlejandro,

nowagrown­upman,reminiscens:

“Atthehorseraces,wenevercaredwhowon.Butwepaidat­tention to the legs of horses which had lost their rhythm.Amongthegirls,wepreferredthosewhoneverwentoutwithboys. When going to the movies, we were looking for the‘wrong’ ones. We watched these films not because of theirwell­wornstoriesandcharacters,butbecausetheypromisedabettermystery:nomagicalimages,butthemagician’sworkitself.Somethingthathadneverbeenseenbefore,butsome­howemergedrightfromthecentreofthevisibleworld.InmydiaryofthattimeIlistedallthegreatfilmsIsawasonamap,

a l e x a n d e r h o rwat h

SingingintheRain/Supercinematographyby

PeterTscherkassky

ViKo_14.indd 125 1/21/08 3:04:32 PM

126 Vizualni kolegij

kojesamvidio.Kadajekartabilaispunjena,pomisliosamdabih trebao početi raditi ∫lmove koji će nevidljivo strujati uzgranice, na mojoj osobnoj ničijoj zemlji među različitimzemljama.”

2Kolikočestojemogućeuumjetnostikrenutiispočet­

ka,vratitisetabuli rasi?Radikalančinbrisanjailiredukcijepredmetapunogznačenjananultutočkuznačenja(dotoč­kebivanjaonimšto∫zičkijest),ilihlapidbamaterijalnogumisaoilikoncept∞sveteumjetničkegestesuilijedinst­vene,oslobađajućei“snažne”(njihovoponavljanjemožebitisamo“slabo”,estetičkineopravdanoiličakreakcionar­no)ilisuonevećelementirepertoara,poznatskuptehni­katestogauvijekdostupanumjetniku.(Ovakorazmišlja­jući,točkapotpunogbrisanja∞“apsolutnanula”∞bilabijednakosnažnailislabakaoibilokojadruganapodručjuestetičkogizražavanja).

Tegestesujedinstvenesamoakonetkopovijestumjet­nostismatravrstomobrnutogosvajačkogpohoda,progre­sivnomilinearnomkolonizacijomkonačnogsvijetaper­cepcije∞isprobavanjemjednogoblikaizražavanjazadru­gimizatimproglašavanjasvakogaodnjihokupiranimpodručjem.Ovopoimanjeležiusržimitologijekojaokru­žujemodernuumjetnost,akojajesteklaprevlastnaZapa­dutijekomrazdobljaHladnograta.Korakpokorak,kršećijednoburžujskopravilozadrugim,modernitetmukotrp­noostvarujenovude∫nicijuestetike.Tapričaomodernojumjetnosti,međutim,punajeistihoružjaiideologijakoji­masuseslužiliburžujski“protivnici”:ekspanzionističkepolitikeikapitalističkakolonizacijasvijetaprojiciranisuu

ViKo_14.indd 126 1/21/08 3:04:32 PM

127 Alexander Horwath

likenations.Oncethemapwasfull,IimaginedthatIshouldstart to make films which would invisibly wind along theborders,inmyownprivateno­man’slandbetweenthevari­ousnations.”

2Howoftenisitpossibletostartafreshinart,togo

backtoatabularasa?Theradicalactoferasure,orthereductionofameaningfulobjecttothezeropointofmea­ning(tothepointofitbeingwhatitphysicallyis),ortheevaporationofamaterialthingintoathoughtorconcept∞alltheseartisticgesturesareeitherunique,liberatingand“powerful”(repeatingthemlateroncouldonlybe“weak”,aestheticallyillegitimateorevenreactionary);ortheyarealreadyelementsofarepertoire,aknownsetoftechniques,andthusalwaysavailabletotheartist.(Inthislineofthinking,thepointoftotalerasure∞“absolutezero”∞wouldbejustasstrongorweaklikeanyotherinthe∫eldofaestheticexpression).

Thesegesturesareuniqueonlyifonethinksofarthistoryasakindofinvertedjourneyofconquest,astheprogressiveandlinearcolonisationofa∫niteworldofperception∞tryingoutoneformofexpressionafteranother,andthendeclaringeachofthemoccupiedterri­tory.Thisnotionliesatthecoreofthemythologysur­roundingmodernart,whichgainedhegemonyintheWestduringtheColdWarera.Stepbystep,breakingonebourgeoisruleafteranother,modernityarduouslyachie­vesanewde∫nitionofaesthetics.Thistaleofmodernart,however,isfullofthesameweaponsandideologiesusedbythebourgeois“opponent”:expansionistpoliciesand

ViKo_14.indd 127 1/21/08 3:04:32 PM

128 Vizualni kolegij

progresivnokretanjepremanajunutarnijimvrhuncimaumjetnosti.Takvanapredujućakulturalna“linijafronte”(“prikolica”avangardeinjezinoneprestanoiskorištavanjeNovog,novihistina),nijeništadrugonegozrcalostvarne“granice”,promjenjivazemljopisnameđakojuukapita­lizmuuvijektrebaprijećizarazvojnovihtržišta.Ibaškaoštoje“srcetame”JosephaConradabiloteritorijalno­∫lo­zofskatočkaapsolutnenulezakolonijaliste19.stoljeća(ilizaameričkevojnikeuVijetnamu),“bijelakocka”visokogmodernizmametoforičkislužikaoigralište“završnice”zaborceprvelinijefronteumjetnosti∞“srcebijeloga”.

3Duhmodernizmaidaljeigravažnuuloguuizrazu

avangardni ∫lm.(Ovajterminserabiuglavnomuzemlja­magdje“klasični”avangardnipokretiiz1920­ihnisubiliprevišeistaknuti.Štoseavangardetiče,AustrijaiSAD,pri­mjerice,bilesuuistinu“zahvaćene”tektijekom1940­ihi1950­ih.Njihoviavangardnipokretiuskosupovezanisistinskimodernom“∫lmskomumjetnošću”.UNjemač­kojiFrancuskoj,sdrugestrane,izraz“avangarda”uglav­nomseodnosinaprostorlikovneumjetnostitijekom1920­ih;kadasegovorioradikalnojumjetničkoj∫lmskojpraksiuposlijeratnomrazdoblju,najčešćiterminuNje­mačkojiFrancuskojjest“eksperimentalni∫lm”.)Srodnomituomodernojumjetnosti,dominantnoshvaćanjepo­vijestiavangardnog∫lmatakođerjeoblikovanorazličitim“vraćanjimananultutočku”ibivanjima“prvimkoji...”∞primjerice,ne∫gurativnosturadovimaVikingaEggelingaiHansaRichtera(oko1920.);∫lmovibezkamereManaRaya(1923.);kretanjepremaiskonskoj∫lmskoj“esenciji”

ViKo_14.indd 128 1/21/08 3:04:32 PM

129 Alexander Horwath

thecapitalistcolonisationoftheworldareprojectedontoaprogressivemovementtowardstheinnermostabsolutesofart.Suchaprogressingcultural“frontline”(mobilehomeoftheavant­gardeanditsunceasingexplorationoftheNew,ofnewtruths)isnothingbutamirrorofthereal“frontier”,thechanginggeographicalborderwhichincapitalismalwaysneedstobecrossedforthedevelop­mentofnewmarkets.AndjustasJosephConrad’s“heartofdarkness”wastheterritorial­philosophicalpointofabsolutezeroforthecolonialistsofthe19thcentury(orfortheUSsoldiersinVietnam),the“WhiteCube”ofhi­ghmodernismmetaphoricallyservesasthe“endgame”playgroundforthefrontline∫ghtersofart∞the“heartofwhiteness”.

3Thespiritofmodernismstillplaysanimportantrole

inthetermavant­garde ∫lm.(Thistermisusedmainlyincountrieswherethe“classical”avant­gardemovementsofthe1920swerenotveryprominent.Intermsoftheavant­garde,AustriaandtheUnitedStatesofAmerica,forinstance,onlyreally“caughtup”duringthe1940sand‘50s.Theiravant­gardeartmovementswerecloselylin­kedtogenuinelymodern“∫lmart”.InGermanyandFrance,ontheotherhand,theterm“avant­garde”refersmainlytotheareaof∫neartduringthe1920s;whental­kingaboutradicalartistic∫lmpracticesincethepostwarperiod,themostcommonterminGermanyandFranceis“experimental∫lm”.)Asacousintomodernartmyth,thedominantnotionofavant­garde∫lmhistoryhasalsobeenshapedbyvariousactsof“zeroingin”orbeing“the

ViKo_14.indd 129 1/21/08 3:04:33 PM

130 Vizualni kolegij

(crno,bijelo,tišina,bijelabuka)uKubelkinomArnulfu Raineru(1958.­60.)ijošradikalnije,posvemašnjeodrican­jeodceluloidau“konceptualnim∫lmovima”ihepeninzi­maproširenog∫lmatijekom1960­ih.

Svatkotkoje(poputPeteraTscherkasskyja)tijekomkasnih1970­ihiranih1980­ihpočeorazmišljatioozbilj­nombavljenju∫lmommoraojenaićinabrojnaprotuslo­vljaisuprotstavljenezahtjeve,kojićeseteškoponovitiu∫lmskommediju:1.Tradicionalnalogikamodernizmajedosegnulasvojustvarnunultutočku(ili,akoviševolite,“slijepuulicu”).2.Unekimkrajevima,∫zičkiobjekt(∫lm)jepostaokoncept(“∫lm”).3.Teorijasesadadoimalegi­timnim,ponekadčak“konačnim”oblikomumjetničkeprakse.4.Uvjerenjeiz1960­ihdaćesestarahijerarhijavrijednostiu∫lmutemeljnopromijenitiukoristavangar­de,većsepokazalailuzornom(alisetapromjenadoistadogodilausvijetuumjetnosti).5.Pokušavaloseopisati“drugu”,ne­formalističkuavangarduupovijesti∫lmauodnosunafeminizam,neomarksizamilipsihoanalizu.Utojparalelnojpovijestiavangardnog∫lma,naracijai∫gura­cijadobilesunovulegitimnost.6.Video­umjetnostsepo­nudilaumjetničkomsvijetukaonovaavangarda“poslije∫lma”(baremusmislutehnologije);aistodobno,videojegovorio(baremusmislutehnologije)novijezikmasa,tele­vizije.GlazbenatelevizijaMTV,osnovana1981.,takođerizričitogovorimasama,aponačinupredstavljanjapovijestavangardnog∫lmalakosemožepratitiuziskrivljenja“povratnesprege”.

Izperspektivevisokogmodernizma,svitipothvativodeprema“post”modernizmu:∫lmstječemelankolič­nuauruzatvorenikaosuđenognasmrt.Psihoanaliza,

ViKo_14.indd 130 1/21/08 3:04:33 PM

131 Alexander Horwath

∫rstto…”∞forexample,theobliterationof∫gureintheworkofVikingEggelingorHansRichter(circa1920);thecamera­less∫lmofManRay(1923);theadvancetowardsprimal∫lmic“essence”(black,white,silence,whitenoi­se)inKubelka’sArnulf Rainer (1958­60),and,evenmoreradically,thecompleterenunciationofcelluloidin“con­cept∫lms”andexpanded­cinemahappeningsduringthe1960s.

Anyonewho(likePeterTscherkassky)startedtocon­templateserious∫lmworkduringthelate1970sandearly1980smusthavecomeacrossanumberofcontradictionsandcompetingclaimswhichcouldhardlybemetanymo­rebythemediumof∫lm.1.Thetraditionallogicofmoder­nismhadreacheditsactualpointzero(or,ifyouprefer,“deadend”).2.Insomequarters,thephysicalobject(∫lm)hadbecomeaconcept(“∫lm”).3.Theorynowseemedtobealegitimate,orsometimeseven“∫nal”formofartisticpractice.4.The1960sbeliefthattheoldhierarchyofvalu­esincinemawouldfundamentallychangeinfavouroftheavant­gardehadalreadyprovedtobeillusory(where­asintheartworldthischangeactuallytookplace).5.Attemptswerebeingmadetodescribea“second”,non­formalistavant­gardein∫lmhistorywithreferencetofeminism,neo­Marxismorpsychoanalysis.Inthispara­llelhistoryofavant­garde∫lm,narrationand∫gurationgainedanewlegitimacy.6.Videoartoffereditselftotheartworldasanewavant­garde“after∫lm”(atleastintermsoftechnology);atthesametime,videospoke(atleastintermsoftechnology)thenewlanguageofthemasses,television.ThemusicvideochannelMTV,foun­dedin1981,alsoexplicitlyspeaksto the masses,andinits

ViKo_14.indd 131 1/21/08 3:04:33 PM

132 Vizualni kolegij

međutim,dopuštanovemetafore,poputmagičneploče/palimpsesta(Wunderblock)kojujeopisaoFreud:dječjeigračkekojaomogućujekorisnikudaobrišeonoštojeupravonacrtaoilinapisao(stvarajućitabulu rasu,kakobikrenuoiznova)dok“negdjeispod,skriveno”,sveranijenapisanoostajekaotrag,kaomogućnost.

4Uovomkontekstu,svijetkojijeod1976.stvorioPeter

Tscherkasskydoimaseparadigmatskim:kaosvijet“kri­ze”.Njegovradjeoprečan“eratičkojmasi”.Nijetoumjet­nikovobezbrižnodokazivanjejastva,iznesenobezsum­nji(štobisemoglorećizaradPeteraKubelkeiliMartinaArnolda),negoradijenizprovizornihkoraka,obilježenihsnažnomre∫eksijomiotvorenošćupremasuvremenimumjetničkimdiskursima.Tscherkasskyjevakarijerasadr­žirazličiteprijedlogeza“strategijepreživljavanja”(post)­avangardnog∫lma:pokušajepovezivanjaipraćenjatradi­cije;traženjeprijelaznihrješenja,skiciranje∫lmskihteo­rijainjihovotranskodiranjeu“teorijske∫lmove”;početakbolnogsamopreispitivanja;slavljenje∫zikalnosti∫lma,ponovnočitanjepovijestimedija.

Uzevšipojedinačno,nijedanodovihprijedloganemožebitiposveodbačeniliucijelostiprihvaćen.Njihovajetežnjapremanekojvrstisintezesvakakosumnjiva,aliodsamogapočetkaTscherkasskyjevisu∫lmoviprenosiliistajalištedaprocespovijestinepružasiguranrajzaprošladostignuća.Nijedankanonnijenepromjenjiv.Ovoglediš­tedopuštadekonstrukciju“vrhunaca”povijestiumjetno­stiimogućnostdasenadiđurazdoblja“depresije”.Stoga,tijekomvišeoddvadesetgodina,nagovještaji“djelovanja

ViKo_14.indd 132 1/21/08 3:04:33 PM

133 Alexander Horwath

salespitchthehistoryofavant­garde∫lmcanbereadilytracedalongthedistortionsof“feedback”.

Fromapointofviewofhighmodernism,alltheseen­terprisesleantowards“post”­modernism:∫lmacquiresthemelancholyauraofadeathrowprisoner.Psychoana­lysis,however,permitsnewmetaphorssuchasthe“ma­gicslate”(Wunderblock)describedbyFreud:achildren’stoywhichallowstheusertodeletewhathasjustbeendrawnorwritten(makingtabularasainordertostartafresh)while“somewherebelow,hidden”,everythingthatwaspreviouslywrittenremainsasatrace,aspotential.

4Inthiscontext,theoeuvrecreatedbyPeterTscher­

kasskysince1979seemsparadigmatic:asanoeuvreof“crisis”.

Hisworkistheoppositeofan“erraticmass”.Itisnotacarefreeassertionofselfbytheartist,postulatedwithoutdoubts(asmightbesaidaboutPeterKubelka’sorMartinArnold’swork),butratheraseriesoftentativesteps,characterisedbyintensere∫ectionandanopenne­sstowardscontemporarydiscoursesonart.Tscherkas­sky’scareercontainsvarioussuggestionsfor“survivalstrategies”of(post­)avant­gardecinema:tryingtocon­nectwithandfollowtradition;lookingfortransitionalsolutions;outlining∫lmtheoriesandtranscodingtheminto“theory∫lms”;movingintopainfulself­examinati­on;celebratingthephysicalityof∫lm;re­readingthehis­toryofthemedium.

ViKo_14.indd 133 1/21/08 3:04:34 PM

134 Vizualni kolegij

retrogarde”mogusepretvoritiuoslobađajućegesteponov­nogprisvajanja∫lma.

s 8Godine1981.američkakritičarkaJ.Hobermanprogla­

šavaumjetničkiprobojsuper8­mm∫lmakao“sredstvapersonaliziranogurbanogvéritéa.Superosmicasepoka­zalaidealnim∫lmskiminstrumentomumjetnikakaošeta­ča(Ωaneura)ilivoajera.”Šestgodinaposlije,većjenastu­piopesimizam.Godine1987.Hobermanpišeda,baremuSjedinjenimdržavama,superosmicanijeuspjelaoživjetiavangardu,alijeumjestotogapotaknulanezavisnuproiz­vodnjuigranih∫lmova.

UAustrijioko1981.,umjetnostsuper8­mm∫lmaima­lajesasvimdrukčijeciljevenegouurbanim(ne­valnimilinovovalnim)njujorškimiliberlinskimsupkulturama.Tajformatpružasvojimkorisnicimaalternativu,korakustra­nu.Stimiskorakomnisusetrebaliniodrećinitivratitinapostignućabogatetradicijebečkogavangardnog∫lmailiizanjih,nitisupaktrebaliuskočitiubrzivlakvideoum­jetnosti.Filmuskogformatamožesesmatratiostatkom,medijembezdostojanstva,kojisusamonakratkodotak­nuliPeterWeibeliValieExport(kraljikraljicabečkesce­neeksperimentalnog∫lmau1970­ima,nasvojemputuod∫lmapremane∫lmu(Nivea),videuiigranom∫lmu(Unsichtbare Gegner/Nevidljivi suparnici).Sasvojimraspo­nomdotadneistraženihmogućnosti,superosmicajebilarješenjezacijelugeneraciju∫lmskihumjetnika(DietmanBrehm,LislPonger,PeterTscherkasssky,međuostalima)∞privremeniiprolazniizlazizdilemeprogresa,nekavrs­tasmećemprekrivenestazeokotočkeapsolutnenule.

ViKo_14.indd 134 1/21/08 3:04:34 PM

135 Alexander Horwath

Consideredindividually,noneofthesesuggestionscanbecompletelyrejectedortotallyaccepted.Theirstri­vingforsomekindofsynthesisiscertainlyconspicuous,butfromtheverybeginningTscherkassky’s∫lmsalsoconveytheviewthattheprocessofhistoryoffersnosafehaventopastachievements.Nocanoniseversetinstone.Thisviewallowsbothforthedeconstructionofart­histo­rical“climaxes”aswellasthepossibilitytoovercomeperiodsof“depression”.Thus,overaperiodofmorethan20years,intimationsof“rear­guardaction”cantransformintoliberatinggesturesofre­appropriating∫lm.

s - 8In1981,theAmericancriticJ.Hobermandeclaresthe

artisticbreakthroughofSuper­8cinemaasa“vehicleforpersonalisedurbanvérité.Super­8provedtobetheidealcinematictoolfortheartistaseither∫aneurorvoyeur.”Sixyearslater,pessimismhasalreadysetin.In1987,Hober­manwritesthat,atleastintheUnitedStates,Super­8hasnotmanagedtorevitalisetheavant­garde,buthasinsteadstimulatedindependent∫ction∫lmproduction.

InAustriaaround1981,theartofSuper­8∫lmhasquitedifferentclaimsthanintheurban(NoWaveorNewWave)subculturesofNewYorkorBerlin.Theformatoff­ersitsusersanalternative,astepaside.Bytakingthatstep,theyneitherhavetorelinquishnorfallbackon(orbehind)theachievementsandtherichtraditionofVien­neseavant­garde∫lm.Nordotheyhavetojumpaboardthefast­movingtrainofvideoart.Smallgauge∫lmcanbeseenasaremainder,amediumwithoutdignity,onlybrie∫ytoucheduponbyPeterWeibelandValieExport

ViKo_14.indd 135 1/21/08 3:04:34 PM

136 Vizualni kolegij

Možesezagovaratikritičkostajalište“konceptualne”ge­neracijepremastvaranjuslike,iakosmosedanasvratilislici(budućidajetoposvedrukčijaslika).

“Kaonijedandrugiformat,superosmicajebilamikro­skop,kojijeulazećipodkožustvarnostistvaraovidljivimunutarnjiživotslika.(...)Najdojmljivijeodsvegabilajezrnatost.“Rezolucija”jetehničkinazivzaoštrinu∫lmskeslike,asuperosmicanijenikadabilatimeprevišezaokup­ljena.Ovdjesemožesvjedočitiposvedrukčijojvrstirezo­lucije:kristalnočistoijasnosvjetloXenon­projekcijedalonamjeoblikekojisepretapajuuzrno:amorfnatijelaifor­mekrišomsepretvarajuunoveoblikeiponovnonestajuumoruboje.Superosmicajebilapoentilizam,impresioni­zamiapstraktniekspresionizam∫lma.”(PeterTscherkas­sky,1995.)

Uovojretrospektivnojpohvalisvojegomiljenogmedija(ukojemjeradiodo1989.),Tscherkasskyopisujeumjetničkuvrijednostuskogformata,aliukazujeinanje­govprimitivanstatus(jeftinoćuidostupnost)tenjegovulibidinoznukvalitetu:superosmicapredstavljaneobuzda­nuradostmaterijala,prekoračenjemalihrazmjeraivizu­alnozadovoljstvokojeuvelikenadilazifantazmatskapois­tovjećenjauholivudskom∫lmu.

Ovavrstaprobojasnjegovimnovimpolaganjempra­vanasliku(inovomkritikomslike)obilježavapočetakci­jelepostmoderneumjetnosti.ZaTscherkasskyja,među­tim,tojeujednobiopočetaknapornogputovanja.Prijenegoštojemogaoslaviti“unutarnjiživotslika”,moraojesavladatinizproblemaiprethodnika,štoćega,naposljet­ku,spriječitidasepriklonizastrašujućepojednostavljenojverzijipostmodernizma:“sveprolazi”.

ViKo_14.indd 136 1/21/08 3:04:35 PM

137 Alexander Horwath

(kingandqueenofVienna’sexperimental∫lmsceneinthe1970s)ontheirwayfrom∫lmtonon­∫lm(Nivea),tovideoandontofeature∫lmproduction(Unsichtbare Geg­ner /Invisible Adversaries).Withitsrangeofhithertounex­ploredpossibilities,Super­8offersawayouttoawholegenerationof∫lmartists(DietmarBrehm,LislPonger,PeterTscherkassky,amongothers)∞atemporaryandfra­gilewayoutofthedilemmaofprogress,akindoftrash­strewnpatharoundthepointofabsolutezero.The“con­ceptual”generation’scriticalstancetowardsimage­maki­ngcanbeupheld,eventhoughonehasnowreturnedtotheimage(sinceitisacompletelydifferentimage).

“Unlikeanyotherformat,Super­8wasamicroscope,makingvisibletheinnerlifeofimagesbyenteringbenea­ththeskinofreality(...)Mostremarkableofallwasthegrain.While‘resolution’isthetechnicaltermforthesharpnessofa∫lmimage,Super­8wasreallynevertooconcernedwiththis.Here,quiteadifferentkindofreso­lutioncouldbewitnessed:thecrystal­clearandbrightlightofaXenon­projectiongaveusshapesdissolvingintothegrain;amorphousbodiesandformssurreptitiouslytransformedintonewshapesanddisappearedagainintoaseaofcolour.Super­8wasthepointillism,impressio­nismandtheabstractexpressionismofcinematography.”(PeterTscherkassky,1995)

Inthisretrospectivecelebrationofhispreferredmedi­um(whichheworkedwithuntil1989),Tscherkasskydes­cribestheartisticvalueofthesmallformat,buthealsocommentsonitsprimitivestatus(beingcheapandeasilyavailable)aswellasitslibidinousquality:SUPEReightstandsforboisterousjoyofthematerial,smallscale

ViKo_14.indd 137 1/21/08 3:04:35 PM

138 Vizualni kolegij

Aderlass (Puštanje krvi,1981.),najranijiTscherkassky­jev∫lmkojisejošuvijekprikazuje,bavisesloženimstatu­som quo,točkomukojojzamladog∫lmašapočinjestvarnirad.Nazidu,možemopročitatinekuvrsturomantičnemetaforeumjetnikakaoseksualnogprijestupnika,vođe­nogmračnimžudnjama:“Ubiobihponovno,nemogusipomoći.”Filmašsenakratkopojavljujeispredkameresiz­vođačemArminomSchmicklomioniocrtavajukratkipri­kazsuvremene(∫lmske)umjetnostislužećiseriječima,performansomi∫lmskimgestama.Brzamontaža,izne­nadnizvučnirezoviifragmentirečenicareferirajunaradformativnihprethodnikakaoštosuKurtKreniErnstSchmidtmlađi.Ujednomtrenutkuizvođačkaže:“...ova­konešto1981.....svesmotovećimali.”Tadarazmažekrvpocijelomtijeluiironičnoismijenaslijeđebečkihakcio­nista.Riječ“aderlass”znači“puštanjekrvi”∞neprirodnovađenjekrvi.Godine1981.,jošuvijeksemoglosveuništi­ti,jošuvijekjebilomogućevrištati,krvaritiibitiekspre­sivanumjetnik,alisamonadvapreostalapolja∞bitivječ­nidrugi,izvoditiblijedooponašanjenekogranijegdostig­nućausuvremenojumjetnostiilisepakpovućinaodsto­janjeigovoritiunavodnicima.

ULiebes∫lmu (Filmu ljubavi,1982.),Tscherkasskymije­njatehnikutestvaragrubiioriginalni∫lmkojiupućujenasuprotnostekspresivnojakcionističkojumjetnosti:strukturalni∫lm,razboritiritualkojiistjerujeideologiju∫lmskogispunjenja.Dvije∫gureulazeusliku,krećućisejednapremadrugoj:izsmjera∫lmskeperforacijeslijevestraneženasenaginjeukadar,doksdesnestranemuška­racupadausredište.Jednasličica∫lmskogvremenarazd­vajanjihoveusne,priječećipoljubac.Ovasekretnjaponav­

ViKo_14.indd 138 1/21/08 3:04:35 PM

139 Alexander Horwath

excessandvisualpleasuresfarbeyondthephantasmaticidenti∫cationsofHollywoodcinema.

Thiskindofbreakthroughwithitsnewclaimsfor(andnewcriticismof )theimagemarksthebeginningofallpostmodernart.ForTscherkassky,however,itwasalsothestartofalaboriousjourney.Beforehewasabletocele­bratethe“innerlifeofimages”,hehadtoworkthrougharangeofproblemsandpredecessorswhich,intheend,wouldpreventhimfromfallingforthedreadedsimplis­tic,“anything­goes”versionofpostmodernism.

Aderlass(1981),theearliestTscherkassky∫lmthatisstillshowntoday,dealswiththecomplexstatusquo;thepointatwhichtheactualworkforayoung∫lmmakerbegins.Onawall,onecanreadakindofromanticmeta­phoroftheartistassexualoffender,drivenbydarkdesi­res:“Iwouldkillagain,Ican’thelpit”.The∫lmmakerappearsbrie∫yinfrontofthecamerawithhisperformerArminSchmickl,andtheybothgiveasketchyreportofmodern(∫lm)artusingwords,performanceandcinema­ticgestures.Fastedits,abruptsoundcutsandfragmentsofsentencesreferencetheworkofformativepredeces­sorslikeKurtKrenandErnstSchmidtJr.Atonepoint,theperformersays:“...somethinglikethatin1981...wehaditallbefore”.HethensmearsbloodalloverhisbodyandbesmirchesthelegacyofVienneseActionismwithirony.Theword“Aderlass”means“bloodletting”∞anarti∫cialextractionofblood.In1981,onecanstillteareverythingtoshreds,onecanstillscreamandbleedandbeanexpres­siveartist,butindoingsothereareonlytwopositionsleft∞theeternalrunner­up,actingoutapaleimitationofsomepreviousachievementinmodernart,orplacingoneselfatadistanceandspeakinginquotationmarks.

ViKo_14.indd 139 1/21/08 3:04:35 PM

140 Vizualni kolegij

lja600puta,ubrzavajućipomaloalineprestano.Onoštojenapočetkutrajalojednusekundu,nakraju∫lmatrajepolasekunde.Ovoopsesivnoponavljanjeneostvarenežudnje,iskonskaslikakomercijalnog∫lma,predstavljenajekaoekvivalentmituoSizifu:Vi žudite, mi vam NE daje­mo!Nepogrešivoseupisujućiupovijest∫lmskogmoder­nizma,Liebes∫lm ostvarujekritičkusintezu∫lmaThe May Irwin­John C. Rice Kiss (Poljubac May Irwin i Johna C. Ricea,1896.)ThomasaEdisonaiKiss(Poljubac,1963.)AndyjaWarhola,sintezupoljubacaumasovnojzabaviinjegovuironijskunad­determinacijuupop­artu.

Noponekad,čakiTscherkasskypodliježeprincipuužitka.Erotique (1982.),malifrivolni∫lmiUrlaubs∫lm (Praz­nični ∫lm,1983.),moćaniprodoran∫lm,otkrivajupoprviputlibidinoznuvezanostza“privatniživot”slikasuperos­mice.Tuimamnogoboje,alitujeipokajničkaispovijedvoajerizma:dijeloviženskogtijela,tijelaiglasovidovedenisuukoketniodnosspublikom,samodabiponovnobiliuskraćeni.“Umjetnikkaoseksualniprijestupnik”jediniimapristupženi(baremtragovimaženeuzvukuislici).Kaovoajer­s­mozgom,sasvimjesvjestanzadaneproble­matike,takodapažljivode∫niragranicegdjesesusrećupristupipovlačenje.TojeosobitojasnouUrlaubs∫lmu.Tujejednavrstazadovoljstva(vizualnozadovoljstvo,povlače­nje)kompenziranadrugom(∫zičkimzadovoljstvomcelu­loidasuperosmice,napuhanimdopovršine).Tscherkass­kyjesnimioženskilikuprirodnomokolišu(livada,drve­će),azatimjeponovnosnimioteslikesekrana,itakoizno­va.Ovajprocesimadvaglavnaučinka:trajnadestrukcijaizvorneslikeotkrivaslikarskukvalitetu(isprvapodsjećanarenesansneportrete,zatimsepretvarauslikepunih

ViKo_14.indd 140 1/21/08 3:04:36 PM

141 Alexander Horwath

InLiebes∫lm(1982),Tscherkasskychangestechniquesandcomesupwithaharshandoriginal∫lmthatreferstotheoppositeofexpressiveactionistart:structural∫lm,asoberingritualtoexorcisetheideologyofcinematicful∫l­ment.Two∫guresentertheimage,movingtowardseachother:fromthe∫lm’sperforationontheleftawomanleansintotheframewhilefromtherightamanburstsintothecentre.Onesingleframeof∫lmtimekeepstheirlipsapart,preventingthemfromkissing.Thismovementisrepeated600times,acceleratingslightlybutcontinual­ly.Whattookonesecondatthebeginning,takeshalfasecondattheendofthe∫lm.Theobsessiverepetitionofunful∫lleddesire,aprimalimageofcommercialcinema,presentedasanequivalenttothemythofSisyphus:You desire, we give it to you — not!Unmistakablyinscribingit­selfintoahistoryofcinematicmodernity,Liebes∫lmoffersacriticalsynthesisofThomasEdison’sThe May Irwin­John C. Rice Kiss(1896)andAndyWarhol’sKiss(1963),asynthesisofkissinginmassentertainmentanditsironicoverdeterminationinPopArt.

Sometimes,however,evenTscherkasskysuccumbstothepleasureprinciple.Erotique(1982),asmallfrivolous∫lm,andUrlaubs∫lm(1983),amightyandpenetrating∫lm,revealforthe∫rsttimethelibidinousattachmenttothe“privatelife”ofSuper­8images.Thereisaseaofcolo­ur,butalsotheculpableconfessionofvoyeurism:partsofafemalebody,bodiesandvoicesthatarebroughtintoa∫irtatiousrelationshipwiththeaudienceonlytobewith­drawnagain.The“artistassexualoffender”istheonlyonewithaccesstothewoman(atleasttothewoman’stracesinsoundandimage).Asvoyeur­with­a­brain,heis

ViKo_14.indd 141 1/21/08 3:04:36 PM

142 Vizualni kolegij

boja,spovršinamažutog,crnog,crvenogibijelog);aliotkrivainovibljeskajućiritamkojeguvjetujepulsirajućebijelosvjetlousredištuslike.Svjetlosedoimakaodapro­ždire∫lmiznutra,aondaiznenadaotkrivagledatelja,svi­jetlećiizravnounjega.OvajefektjeodvelikevažnostiukasnijimTscherkasskyjevim∫lmovima,kaoireferencijenakonvencionalne∫lmskežanrove(Urlaubs∫lm∞amater­ski“praznični”∫lmovi)tenaopćipsihoaparat∫lma.Isto­dobno,Urlaubs∫lm dokazujedaseodređenaslikovnadosti­gnućauvideumogupostićine­elektronskim,∫lmskimsredstvima.

Superosmicauspijevaodržatisvojupoziciju,iakojeonaneizvjesna.Uumjetničkomsvijetu1980­ih“nemate­rijalnimedij”postajesredišnjepitanje(“les immateriaux”biojenaslovvažneizložbeuCentrePompidouuParizu).Ti“nematerijali”umjetnostiipopularnekulturestvorenisunovimstrojevimapoputvideogra∫jeiračunala,aonisu,naravno,dioširegrazvojauindustrijskojproizvodnjiiglobalnojekonomijikojavodipostfordovskomdruštvu.Tscherkasskyjevnaglasaknaopipljivom,manuf(r)aktur­nom,možeserazumjetikaoprotureakcijanatajparadig­matskizaokret.Freeze frame (1983.)svojimseagresivnimstilombavitimpitanjemiunačinuproizvodnje(materi­jalni∫lm)islikama:građevinskiradnici,smetlište,gradiliš­te,miješalicazacement,ruševine,bager,rudnik,eksplozi­je...Integritetpojedinačnihslikajepotkopanjošsloženi­jimmanevrima,alizapravo,materijalnostdosežesvojpot­punipotencijaludestrukcijiiruševinama.Taljenjefotogra­manakraju∫lmaFreeze frame prizivaprimjernu∫guru,atočiniprimjerenimpatosom.Svavatra∫lmskogmedijamaterijaliziraseu“zamrznutoj”sličici,zaglavljenojuprojektoru.

ViKo_14.indd 142 1/21/08 3:04:36 PM

143 Alexander Horwath

wellawareoftheproblematicinvolved,sohecarefullyde∫nestheborderswhereaccessandwithdrawalmeet.ThisismadeparticularlyclearinUrlaubs∫lm.Here,onekindofpleasure(visualpleasure,beingwithdrawn)iscompensatedforbyanother(thephysicalpleasureofSuper­8celluloid,pumpedtothesurface).Tscherkasskyhas∫lmedafemale∫gureinanaturalsetting(meadow,trees)thenre­∫lmedtheseimagesfromthescreen,andsoon.Thisprocesshastwomaineffects:thecontinualdestructionoftheoriginalimagerevealsapainterlyquali­ty(reminiscentofRenaissanceportraitsat∫rst,latertur­ningintopurecolour∫eldpainting,withpatchesofyel­low,black,redandwhite);butitalsorevealsanew∫ickerrhythmdictatedbythethrobbingwhitelightatimagecentre.Thelightseemstobedevouringthe∫lmfromtheinsidewhenitsuddenlydiscoverstheviewer,shiningstraightathim.ThiseffectisofgreatimportanceinTscherkassky’slaterwork,asarethereferencestoacon­ventional∫lmgenre(“Urlaubs∫lm”∞amateurholidaymovies)andtothegeneralpsycho­apparatusofcinema.Atthesametime,Urlaubs∫lmprovesthatcertainpictorialachievementsinvideocanalsobearrivedatthroughnon­electronic,∫lmicmeans.

Super­8managestoholditspositionalthoughitisaprecariousone.Intheartworldofthe1980s“immaterialmedia”becomeacentralissue(“lesimmateriaux”wasthetitleofanimportantexhibitionattheCentrePompidouinParis).These“immaterials”ofartandpopularculturearecreatedbynewmachinessuchasvideographyandcom­puters,andtheyare,ofcourse,partofalargerdevelop­mentinindustrialproductionandtheglobaleconomy,

ViKo_14.indd 143 1/21/08 3:04:37 PM

144 Vizualni kolegij

DrugavrstareakcijemožesevidjetiuTscherkasskyje­vomnastojanjudasepovežesasvijetomPeteraKubelke∞povijesnimprototipom“materijalnog∫lma”.Tscherkass­kyjevatri∫lmaunizureferirajunatrirazličitaKubelkina∫lma;nenanekijeftinilioponašajućinačin,negovišekaoelementiunjegovomtraganjuzanovimkonceptimau∫lmskomradu.Svođenje∫lmskeslikenacrnoibijelo,kaoštojenajavioArnulf Rainerpomoću“elementarne∫zike”,postigaojeTscherkasskypovijesno­kritičkimsredstvimau∫lmuMotion Picture (La Sortie des Ouvriers de l’Usine Lu­mière à Lyon/Izlazak radnika iz tvornice Lumière u Lyonu) iz 1984.godine,preoblikujućipostojeći∫lmskiklasik.Manu­fraktur(Manufraktura,1985.),Tscherkasskyjevprvi35­mm∫lm,gotovočitavsačinjenodnađenihsnimaka,sadrži∫nuposvetu“nađenim”automobilskimutrkamau∫lmuMosaik im Vertrauen(Mozaik u povjerenju,1955.)FerryjaRadaxaiKubelke.Aukelimba (1986.),vrlo“tibetanskom”∫lmusnovaigolubica,odmahseprepoznajusilueteplesačaizKubelkinaAdebara (1957.).

FilmoviMotion Picture iManufraktur sunastojanjadasespasi“materijalnost”prizivajući,djelomice,aktualnupovijestindustrijskog∫lma.U∫lmuManufraktur,Tscher­kasskyrabinađenesnimkereklama;uglavnomženskihnoguiautomobilakojemanipulirarazličitimtehnikamakopiranja.Ubrzavaslikudoknepostignedivljubrzinuko­jarezultiranovomvrstom∫lmskogprostora.Pritom,Tscherkasskyanticipirasvojekasnijemetoderada.U∫lmuMotion Picture, sdrugestrane,istražujejošjednommogućnostikonceptualnog∫lma.

Ovaj∫lmnesadržinijednuslikukojujeTscherkasskysamsnimio,aliistodobnonesadržinijednuprepoznatlji­

ViKo_14.indd 144 1/21/08 3:04:37 PM

145 Alexander Horwath

leadingtowardsapost­Fordistsociety.Tscherkassky’semphasisonthetangible,themanuf(r)acture,canbeunderstoodasacounter­reactiontothisparadigmaticshift.Freeze Frame(1983)withitsaggressivestyleaddres­sesthisissueinbothproductionmode(material∫lm)andimagery:constructionworkers,rubbishdump,buildingsite,cement­mixer,debris,clawarm,mine,explosions...Theintegrityofindividualimagesisunderminedbyevermorecomplexmanoeuvres,butinfact,materialityrea­chesitsfullpotentialinthedestructionandtheruins.Themelting∫lmframesattheendofFreeze Frameevoketheappropriate∫gure,andtheydosowithappropriatepat­hos.Theentire∫reofcinemamaterialisesinthe“frozen”frame,whichhasbecomestuckintheprojector.

AdifferentkindofreactioncanbeseeninTscherkassky’sattempttoconnectwiththeoeuvreofPe­terKubelka∞thehistoricalprototypefor“material∫lm”.Threesuccessive∫lmsbyTscherkasskyrefertothreediff­erent∫lmsbyKubelka,notinacheekyorimitativeman­nerbutratheraselementsinhissearchfornewconceptsof∫lmwork.Thereductionof∫lmimagerytoblackandwhite,asproposedbyArnulf Rainervia“elementaryphys­ics”,isachievedbyTscherkasskyinMotion Picture(La Sor­tie des Ouvriers de l’Usine Lumière à Lyon)(1984)throughhistorical­criticalmeans,bytransforminganexisting∫lmclassic.Manufraktur(Manufracture,1985),Tscherkassky’s∫rst35mm∫lmandmadeentirelyfromfound­footage,containsanicehomagetothe“found”carracesinFerryRadax’sandKubelka’sMosaik im Vertrauen(1955).Andinkelimba(1986),avery“Tibetan”∫lmofdreamsanddoves,oneimmediatelyrecognisesthedancers’silhouettesfromKubelka’sAdebar(1957).

ViKo_14.indd 145 1/21/08 3:04:37 PM

146 Vizualni kolegij

vusliku∫lmskogklasikakojijekoristio.Nevidimoništaosimcrnihibijelihmrljanaplatnudoksvjedočimoapsur­dnominaizgledprotuslovnomprocesu,kojiobuhvaćanekolikokretanja:1. načinnakojineeksponirana∫lmskavrpca,izrezanau

dijeloveipričvršćenaustilurasteranazidtamnekomore,postajeprostor;

2. načinnakojipokretnaslikagubiodrednicevremenaitrajanjakadajepretvorenaujedanfotogram∞sličicuiz“prvog(kino)∫lmaupovijesti”La Sortie des ouvriers de l’usine Lumière à Lyon AugusteaiLouisaLumièrea;ovasličicajeprojicirananarasterieksponiravrpce∫lmapričvršćenenazid;

3. načinnakojisetaj(skulpturalni)prostorpreobražavanatraguvrijeme,nakonštosupojedinačnifragmenti∫lmaeksponirani,razvijeni,ponovnospojeniijošjed­nompuštenikrozprojektor;

4. inapokon,načinnakojivrijemepostaje(pokretna)slika:vrijemekojejepotrebnodase“skenira”ili“pro­čita”izvorni∫lmskikadar(sličica)ipretvoriunovekadrovejesttočnotrajanje∫lmaMotion Picture.Razmišljajućioovomprocesumoglibismoizgubitira­

zum.Sdrugestrane,rezultatmožemobespomoćnoopisa­tikao“predivan”ilipak“smiješan”.Sam∫lmjepraktički“ništa”,njegoveslikeneotkrivajusvojutajnu.Nužnitra­govisadržanisuuintelektualnojitehničkojstrukturi∫lma,unjegovomnematerijalnom aspektu.Tojeistodobnonjegovoprokletstvoinjegovasreća.Ljepotaovdjeneležiusamomobjektunegounizumislikojeobjektpotiče.Ipak,ostajepitanjeoveziizmeđu∫lmabraćeLumièreiTscherkasskog.Jelitokratkotrajnailiincestuoznaafera∞

ViKo_14.indd 146 1/21/08 3:04:37 PM

147 Alexander Horwath

Motion PictureandManufrakturareeffortstorescue“materiality”partlybyevokingtheactualhistoryofindu­strial∫lm.InManufraktur,Tscherkasskyusesfoundfoo­tagefromcommercials:mainlywomen’slegsandcars,whichhemanipulatesthroughvariouscopyingtechniqu­es.Heacceleratestheimagesuntiltheyreachafuriousspeedresultinginanewkindof∫lmspace.Insodoing,Tscherkasskyanticipateshislaterworkingmethods.InMotion Picture,ontheotherhand,heexploresoncemoretheoptionsofconceptual∫lm.

This∫lmdoesnotcontainasingleimageTscherkas­skyshothimself,butatthesametimeitdoesnotcontainanyrecognisableimagefromthe∫lmclassicheworkedwith.Weseenothingbutblackandwhitesplotchesonthescreenwhilewitnessinganabsurdandseeminglyparadoxicalprocessconsistingofseveralmovements:1) thewayinwhichanunexposed∫lmstripbecomes

spacewhencutintopiecesandpinned,ingrid­likefashion,onthewallofthedarkroom;

2) thewayinwhichamovingpicturelosesitsqualitiesoftimeanddurationwhenturnedintoasinglestill∞astilltakenfromthe“very∫rst(theatrical)∫lminhis­tory”,AugusteandLouisLumière’sLa Sortie des Ouv­riers de l’usine Lumière à Lyon(Workers leaving the Lumière factory in Lyon);thisstillisprojectedontothegridandexposesthe∫lmstripspinneduponthewall;

3) thewayinwhichthis(sculptural)spacetransformsbackintotimeasthesingle∫lmfragmentsareexpo­sed,developed,re­assembledandfedoncemoreth­roughtheprojector;

ViKo_14.indd 147 1/21/08 3:04:38 PM

148 Vizualni kolegij

iličaknekavrstabezgrešnogzačeća?Ištosezapravodoga­đasradnicimaizLumièrovetvornice?Tscherkasskynijejedinisuvremeni∫lmašzaokupljentomtemom.Sjetimose∫lma­esejaArbeiter verlassen die Fabrik(Izlazak radnika iz tvornice,1995.)HarunaFarockog.Bavisepolitičkomdi­menzijomnaslovnetemetijekom∫lmskepovijesti.FilmnađenihsnimakaEureka ErnijaGehra(1974.­79.),sdrugestrane,spovećalomproučavaurbanuscenuranog∫lmatetakoosvjetljavaiprošlostiautonomniživotslika.U∫lmuTscherkasskog,udaljenostizmeđupovijesnogartefaktaidanašnjepercepcijeostajenepremostiva.Onvraćapokretradnicimazamrznutimumitskojstatičnojslici;međutim,tovišenije“njihov”pokreti“njihovo”vrijemekojemožeprenijetihistoriogra∫ja.Tscherkasskyimumjestotogadaje“svoj”pokreti“svoje”(ilinaše)“nečitko”vrijeme,avezameđutimpodručjimajekodirana.“Kadabibilomo­gućevidjeti kôd,moglobisereći:ovoje∫lmukojemsepokazuje.”(MichaelPalm)

TehnikakojuovdjeprimjenjujeTscherkasskysličnajedigitalizacijipostojećeslike.Motion Picture,∫lmizranihdanaosobnihračunala,djelujekaoproročkanajavaseiz­mičkihpromjenauindustrijskogimedijskojkulturikas­nog20.stoljeća.Njegovučinaksemožeusporeditispro­mjenamaukulturikasnog19.stoljeća,kojesumetaforičkikulminiraleimenom“Lumière”.Radnicinapuštajutvor­nicuLumière,tvornicu“Svjetla”,∫lmskutvornicu(štojenaglasiloiposredovaloDruguindustrijskurevoluciju).Devedesetgodinaposlije,vratilisusejošjednom,poputduhova,zakopaniu“posljednjoj”pokretnojslici,ograni­čeninamaterijal,progutanipovijesnimibinarnimko­dom(središnjimčimbenikomTrećeindustrijskerevolu­cije,kojijeradnikeiidejuradaučiniogotovonevidljivim).

ViKo_14.indd 148 1/21/08 3:04:38 PM

149 Alexander Horwath

4) and∫nally,thewayinwhichtimebecomes(moving)image:thetimeittakesto“scan”or“read”theoriginal∫lmframe(still)andtransformitintonewframesistheexactdurationofMotion Picture.Whilstthinkingaboutthisprocessitiseasytolose

yourmind.Ontheotherhandonecanhelplesslydescribetheresultas“beautiful”oreven“ridiculous”.The∫lmit­selfispractically“nothing”;itsimagesdonotrevealtheirsecret.Thenecessarycluesarecontainedinthe∫lm’sintellectualandtechnicalstructure,initsimmaterial aspect.Thisisbothitscurseanditsfortune.Beautyhereliesnotintheobjectitselfbutratherinthetrainofthou­ghttheobjectgivesriseto.Yet,thereisstillthequestionabouttherelationshipbetweentheLumières’andTscher­kassky’s∫lm.Isita∫eetingoranincestuousaffair∞orevenasortofimmaculateconception?AndwhatexactlyishappeningwiththeworkersattheLumièrefactory?Ts­cherkasskyisnottheonlymodern∫lmmakerinterestedinthistopic.HarunFarocki’sessay∫lmArbeiter verlassen die Fabrik(Workers leaving the factory,1995)comestomind.Itisconcernedwiththepoliticaldimensionofthetitle’ssubjectthroughout∫lmhistory.ErnieGehr’sfound­foo­tage∫lmEureka(1974­79),ontheotherhand,scrutinisesanurbanscenefromearlycinemawithamagnifyingglass,thushighlightingboththepastandtheautonomouslifeoftheimages.InTscherkassky’s∫lm,thedistancebetweenhistoricartefactandtoday’sperceptionremainsunbridgeable.Hegivesbackmovementtotheworkerswhoarefrozeninamythicalstillpicture;however,itisnolonger“their”movementand“their”timewhichmightbetranslatedbyhistoriography.Tscherkasskyinsteadfur­

ViKo_14.indd 149 1/21/08 3:04:38 PM

150 Vizualni kolegij

1 6 - m mKrizasemožeizbjećioštroumnimtrikom,kaoštose

vidiuMotion Picture.Ilisejednostavnomožeobjavakrizeproglasitinevažećomilidjelomičnomkaou∫lmovimaUrlaubs∫lmiManufraktur (ilidesetljećeposlijeuHappy­EnduiOuter Spaceu).Usvakomslučaju,samaakumulacijalibidanijedovoljnazauspjeh.Nužnisusamopouzdanje,iskustvoirazumijevanjereferentnogokvira.

Tscherkasskyrabisuperosmicudabiizbjegaokrizu,alizatoupadaudrugu:kasnih1980­ih“smrt∫lma”napa­dapoprviputičinitotamogdjesemogaoočekivatinaj­manjiotpor:superosmicuukidaindustrija.Tscherkassky­jevuodlukudaprijeđena16­mm∫lmskuvrpcutrebalobise,međutim,objasnitiiopćenitomkrhkošćusuperosmiceukontekstutrajnosti∞čimseetabliralaidejastvarnogiakumuliranogopusajavilosepitanjeočuvanja(istalnedostupnosti)vlastitograda.

Shot­Countershot(1987.)itabula rasa(1987./89.)pos­ljednjisuTscherkasskyjevi∫lmovisnimljeninasuperos­mici.Utojevrijemepočeorazvijatiiprojiciratisvojerado­venašesnaestici.Tadva∫lmasemogusvrstati,zajednosParallel Space: Inter­View (1992.),podnaslov“Filmskateo­rija/psihoanaliza/autoportret”.RastućiuglediuspjehTscherkasskyjevih∫lmovatijekomtograzdobljamožesepovezatisnjihovomtemom∞∫lmskomteorijompodsnažnimutjecajempsihoanalize.Tscherkassky,kojijeisamnekolikogodinaodlazionapsihoanalizu,gotovosečinioposvećenijiproučavanjunegosnimanju∫lmova.Odlučioje,međutim,primijenitituvrstuznanjana∫lm­skupraksu.Osimtoga,analiziraojevlastituuloguumaši­nerijižudnje.

ViKo_14.indd 150 1/21/08 3:04:39 PM

151 Alexander Horwath

nishesthemwith“his”movementand“his”(orour)“ille­gible”time,andthelinkbetweenthetwoareasisenco­ded.“Ifitwerepossibletoseeacode,onecouldsay:this∫lmiswhereitshowsitself”(MichaelPalm).

ThetechniqueappliedherebyTscherkasskyissimi­lartothedigitalisationofanexistingimage.Motion Pictu­re,a∫lmfromtheearlydaysofpersonalcomputers,feelslikeapropheticcommentontheseismicchangesinlate20thcenturyindustrialandmediaculture.Itseffectcanbecomparedtothechangesinlate19thcenturyculture,metaphoricallyclimaxinginthename“Lumière”.Wor­kersareleavingtheLumièrefactory,the“Light”factory,the∫lmfactory(whichhighlightedandmediatedtheSecondIndustrialRevolution).Ninetyyearslater,theyreturnoncemore,ghost­like,buriedinsidethe“last”motionpicture,con∫nedtothematerial,swallowedupbyboththehistoricalandthebinarycode(thecentralfactoroftheThirdIndustrialRevolution,renderingwor­kersandtheideaofworkalmostinvisible).

1 6 m mCrisiscanbeavertedwithabrillianttrickasseeninMo­

tion Picture.OronecansimplydeclarethepronouncementofcrisisinvalidorpartialaswithUrlaubs∫lmandManufra­ktur(oradecadelater,withHappy­EndandOuter Space).Inanycase,theaccumulationoflibidoaloneisnotenoughtosucceed.Self­con∫dence,experienceandanunderstan­dingoftheframeworkofreferencesarenecessary.

TscherkasskymakesuseofSuper­8toescapethecri­sisonlytobecaughtupinanotherone:Inthelate1980s,“thedeathofcinema”strikesforthe∫rsttimeanditdoes

ViKo_14.indd 151 1/21/08 3:04:39 PM

152 Vizualni kolegij

Retorika∫lmovatabula rasa iParallel Space: Inter­View temeljise∞dijelompretjeranosavjesno∞napisanjuChris­tianaMetzao“imaginarnomoznačitelju”u∫lmu,kaoipredavanjima∫lozofa/psihoanalitičaraJacquesaLacana(ogenezisubjekta).Tscherkasskyčakrabipisanitekst:naslovepoglavljaidijelovepisamakojisepojavljujunaekranuračunala.(MichaelPalmjedetaljnoistražioteodnoseudoljenavedenomogleduiz1995.godine).

Oba∫lmakarakteriziraneposredna,gotovoerotičnaljepota∫lmskogmaterijala.Strukturalno,međutim,onisuvrlosloženiipomalodidaktični.Takombinacijadovolj­nogovoriosituaciji“kvake22”umjetničkog∫lmakao∫lmsketeorije.Postizanjesavršenstvajemogućesamopocijenurazumljivosti.Nekiljubiteljiavangardnog∫lma,sklonijivišeintuitivnimili“pobožnijim”reprezentacija­mastvarnog,smatrajuove∫lmoveprevišeintelektual­nim,kaodaumjetnik,ponekad,postavljasamsebiprepre­ke(utabula rasa čakiglazbazvuči“znanstveno”)∞PT,čovjek koji je suviše znao.Sdrugestrane,mogusetumačitikaodaljnji,neizbježnikorakumjetnikakojipokušavaus­trajatinasvojimnajnovijim(naizgled“konačnim”)otkri­ćimao∫lmskomaparatuisamomesebi.Filmovisedotiču“intimnihdijelova”∫lmskogmedijaiautora(mogustogabitipriličnonelagodnizagledatelja).Notoneštonajunu­tarnijemožeseizrazitisamoslikama,krećućiseiznutrapremavanigubećipritomsvoju,navodnu,konačnuneo­spornost.Tabula rasa moždazavršavabijelimekranom,alitojesamojošjednaslika,slikaekranakojablještipremavani:premanama,premanašemprostoruusvijetui∫l­mu.Parallel Space bavise“∫zikomgledanja”i“∫zikompri­sjećanja”(kaoštonajavljujetekstnaekranu).Alištose

ViKo_14.indd 152 1/21/08 3:04:39 PM

153 Alexander Horwath

sowheretheleastresistancecanbeexpected:Super­8isbeingdiscontinuedbytheindustry.Tscherkassky’sdeci­siontomovetowards16mm∫lmshould,however,alsobeexplainedbythegeneralfragilityofSuper­8inapreser­vationcontext∞thequesttopreserve(andhaveconstant­lyavailable)yourworkbecomesanissueassoonastheideaofarealandaccumulatingoeuvrestartstosettlein.

Shot­Countershot(1987)andtabula rasa(1987/89)areTscherkassky’slast∫lmsshotonSuper­8.Itisatthistimethathebeginstoprintandprojecthisworkon16mm.Thetwo∫lmscanbegroupedtogetherwith Parallel Space: Inter­View(1992)undertheheading“Filmtheory/psy­choanalysis/self­portrait”.ThegrowingrecognitionandsuccessofTscherkassky’s∫lmsduringthistimemaybelinkedtothesubjectmatter∞∫lmtheoryasheavilyin∫u­encedbypsychoanalysis.Tscherkassky,whowasunder­goingpsychoanalysishimselfforseveralyears,almostappearedtobemorecommittedto∫lmstudiesthantoactual∫lmmaking.Hedecided,however,toapplythisformofknowledgeto∫lmpractice.Inadditionheanaly­sedhisownroleinthemachineryofdesire.

Therhetoricoftabula rasaandParallel Space: Inter­Viewisbased∞inpartsmeticulously∞onthewritingsofChristianMetzaboutthe“imaginarysigni∫er”incinema,aswellasthelecturesofphilosopher/psychoanalystJac­quesLacan(aboutthegenesisofthesubject).Tscherkas­skyevenuseswrittentext:chapterheadingsandpassagesfromletterswhichappearonacomputerscreen(MichaelPalmhasexploredtheserelationshipsatlengthinhis1995essayquotedbelow).

ViKo_14.indd 153 1/21/08 3:04:40 PM

154 Vizualni kolegij

višepribližimo∞zajednosaonim“ja”∫lma∞razumijeva­njutihpojmova,više“posrćemo”.Gubimosvoju“točkunestajanja”,“padamo”,“malaksali”smo,“gubimo”se“neg­dje­između”,“ponovnosebudimo”(“nitkoovdje…”)iodjednomse“osjećamopromatrani”.Tajprocesuvodipitanježudnjeonkraj“∫zike”∞ŠTOtamotrebavidjeti,čegasesjetiti?Posljednje,krhkeriječi∫lmaponovnoseodnosenasvijetizvana,svijetdrugih:“sjetise/biosamzatebe/tražiotebe.”

Tscherkasskyevpokušajprakticiranjapsihoanalizeputem∫lmaodlazidubljenegoštoobičnopretpostavlja­moutomkontekstu.Utječenatehničkupodlogu,kon­kretninačinproizvodnje∫lmaParallel Space: Inter­View.Filmsesastojiodsličicasnimljenihfotoaparatom,ufor­matuportreta.Projiciranakao∫lm,slikaseizmjenjujeiz­međugornjeidonjepolovicefotografskogokvira,stvara­jućiefektbljeskanjaiosjećajgubljenjaopćeprostornesta­bilnosti.Alištoseviše∫lmsko“ja”igledateljgubeuuru­šavajućimslikama,tosuvišeopčinjenionimštovide.Tscherkasskyjevradniprostor,optičkakopirka(njemačkiizrazznači“optičkabanka”)nerazaravizualnostirepre­zentaciju,negoihmemoriraimultiplicira.Looking for you(ironičnonapisanonaekranuračunala)očitoupućujenadrugoljudskobiće,ostataksvijeta;aliujednonaglašavanovuiliponovnootkrivenuvizualnost,senzualnost;∫lm.Možetezamislitisliku.Štoviše,možebitipredivna.Imožetejeuzetiodnekogadrugog.

f fU1980­imiranim1990­im,∫lmovinađenihsnimaka

(found­footage)postalisudominantnaforma(post)avan­

ViKo_14.indd 154 1/21/08 3:04:40 PM

155 Alexander Horwath

Both∫lmsarecharacterisedbytheimmediate,almosteroticbeautyoftheir∫lmicmaterial.Structurally,how­ever,they’rehighlycomplexandslightlydidactic.Thiscombinationtellsusalotaboutthecatch­22situationof∫lmartas∫lmtheory.Thegoalofperfectionisonlypos­sibleattheexpenseofcomprehensibility.Certainavant­garde∫lmloverswhopreferamoreintuitiveor“pietist”representationoftherealmightregardthese∫lmsastoointellectual,withtheartistattimesappearingtoblockhisownpath(intabula rasa,eventhemusicsounds“scienti­∫c”)∞PT,the man who knew too much.Ontheotherhand,onecaninterpretthemasafurther,unavoidablestepbytheartistintryingtokeepupwithhismostrecent(see­mingly“ultimate”)discoveriesaboutthecinematicappa­ratusandhisownself.The∫lmstouchonthe“privateparts”ofcinemaandthoseoftheartist(theycantherefo­rebequiteembarrassingfortheviewer).Thisinnermostsomething,however,canonlybeexpressedinimages,movingfromtheinsidetotheoutside,therebylosingitsallegedultimatevalidity.tabula rasamayendwithawhi­tescreen,butthisisjustanotherimage,theimageofascreenglaringoutwards:atus,atourspaceintheworldandinthecinema.Parallel Spacedealswiththe“physicsofseeing”andthe“physicsofremembering”(asannouncedbythetextonscreen).Butthecloserwemove∞alongwi­ththe“I”ofthe∫lm∞towardsanunderstandingoftheseterms,themorewebeginto“stumble”.Weloseour“vanishingpoint”,we“fall”,we“faint”,we“lose”oursel­ves“somewherein­between”,we“re­awake”(“nobodyhere...”)andsuddenlywe“feelwatched”.Thisprocessbringsupthequestionofdesire,beyond“physics”∞

ViKo_14.indd 155 1/21/08 3:04:40 PM

156 Vizualni kolegij

gardnog∫lmausvijetu;∫lmskaumjetnostprisvajanja.UAustriji,primjerice,∫lmašipoputMartinaArnolda(pièce touchée,1989.)iGustavaDeutscha(Adria,1990.)tevećinadrugihumjetnikanakonsuperosmiceprvenstvenoradespostojećim∫lmskimmaterijalima.TscherkasskyjestomtehnikomeksperimentiraouFreeze Frame iManufraktur.Utabula rasa,nađenesnimkesukorištenesamonapočet­ku,kaosvojevrsnitrik;auParallel Space imajuvažnijuulo­gu.Upotonjem∫lmunalazimodijalogpogledaLeeRemickiMontogomeryjaClifta,preuzetiz∫lmaWild River (Divlja rijeka) ElieKazana.

Međutim,tijekomprodukcije∫lmatabula rasa,auvezisTscherkasskyjevimproučavanjempsihoanalitičke∫lmsketeorije,nastaojesljedećirad,čudesanmali∫lmsačinjenod“ostataka”.Shot­Countershot trajesamoneko­likosekundi,ajednajeodnajboljihšalaupovijesti∫lma(iu∫lmskojteoriji).Uovomenađenomisječkuizvester­na,kadarkaubojevogpucnjaisamrtnikadarreakcijenje­govaprotivnikaotvorenonisu prikazanistandardnimmontažnimpostupkomkadra­protukadra.Umjestokon­vencionalnemontažnetehnike∞rezauprostoruizmeđudvojicerevolveraša,azatimspajanjadvajukadrovakakobisestvorilonovo,iluzornojedinstvoprostoraivremena∞∫lmašizvornog∫lmajesačuvaojedinstvojednogkadraijednogprostora.Bezikakvihmontažnihtrikova,akcijaireakcijasupredstavljenijednimkadrom“bezreza”sli­komkojitakođerostaje“neodrezan”∞čakikadajeubijen.Tscherkasskypostupapodjednako“obzirno”,pokazujućinamtaj∫lmskifragmentbezdaljnjemanipulacije.

Shot­Countershot obilježujenajranijuinkarnacijuholi­vudskog∫lmauTscherkasskyjevuopusu.Povijesno,avan­

ViKo_14.indd 156 1/21/08 3:04:41 PM

157 Alexander Horwath

WHATistheretosee,whattoremember?The∫nal,fra­gilewordsofthe∫lmagainrefertotheworldoutside,theworldoftheothers:“remember/Iwasforyou/lookingforyou”.

Tscherkassky’sattempttopracticepsychoanalysisvia∫lmgoesdeeperthanwecommonlyassumeinthiscon­text.Itaffectsthetechnicalbasis,theconcreteproductionmodeofParallel Space: Inter­View.The∫lmconsistsofframesshotwithastillcamera,inportraitformat.Proje­ctedas∫lm,theimagethereforealternatesbetweentheupperandthelowerhalfofthephotographicframe,thuscreatinga∫ickereffectaswellasthesenseoflosingallspatialstability.Butthemorethe∫lm’s“I”andtheviewerlosethemselvesinthecollapsingimages,themoretheyarefascinatedbywhattheysee.Tscherkassky’sworkspa­ce,theopticalprinter(theGermanwordforitmeans“opticalbank”)doesnotdestroyvisualityandrepresenta­tion,butmemorizesandmultipliesit.Looking for you(iro­nicallywrittenonacomputer)obviouslyreferstotheotherhumanbeing,therestoftheworld;butitalsohigh­lightsaneworrediscoveredvisuality,sensuality;∫lm.Youmayimagineanimage.Itmayevenbebeautiful.Andyoumaytakeitfromsomeoneelse.

f fInthe1980sandearly‘90s,foundfootage∫lmwork

becamethedominantformof(post)­avant­gardecinemaaroundtheworld:cinematicappropriationart.InAustria,forexample,∫lmmakerslikeMartinArnold(pièce touchée,1989)andGustavDeutsch(Adria,1990)andmostotherPost­Super­8artistsareworkingprimarilywithexisting

ViKo_14.indd 157 1/21/08 3:04:41 PM

158 Vizualni kolegij

gardnise∫lmgotovoposveodvojioodHollywooda,usputčestostječućiauru“frustracije”.Uobičajeno,čestosena­slućivalanjegovaopsjednutostsvemoćnimGolijatom.Noudoba∫lmovanađenihsnimaka(kaoiuTscherkassky­jevomraduproteklihpetnaestgodina),Hollywooddoče­kujuotvorenihrukuusvijetuprilično“malih”∫lmaša.Činisekaodatagestagovori:Nebojtese.Nebojtese,bitćeobiljesmijeha.Neismijavanja,nadajmose(tajpovršnipristup,širokorasprostranjenomišljenjepublikeiumjet­nika,posvepodcjenjujeizobiljekomercijalnog∫lma).Radije,moglibismosesmijatis timnađenim∫lmovima,bitidivnipremanjihovojljepotiistvoritinovoznanjeiznjihovaznanjainjihovognesvjesnog.

3 5 - m mHappy­End (1996.),L’Arrivée (1997.­98.),Outer Space

(1999.).Sretansvršetak.Dolazak.Svemir.Pričakaouknji­zizadjecu,slikovnicažanrovskog∫lma,iliizravnoizKu­brickove2001. Moralobibitimoguće,iakojetoprejedno­stavno,izvućisržTscherkasskyjevaopusaiznaslovaovihnovijih∫lmova.Točkekojenestaju,središnjaperspektiva,zamišljenatočkaukojojsuprostoripovijestdošlidokra­ja,samosupomoćnasredstvakojimaseslužimoderničovjekkakobiispuniopukotineegzistencije.TolikosmonaučiliizTscherkasskyjevarada,kaoiizmnogihdrugihizvora.Želimovjerovatidaće,nakraju,bitidubljeznače­nje.Izaopasnostisredišnjeperspektive,međutim,uTscherkasskyjevimse∫lmovimamožezamijetitirastućiosjećajsigurnostiipribranosti.Nekestvarisuodrađene.Netkojeuskočio,dubokozaronioivratiosenapovršinuneozlijeđen.Iskustvasudoživljena,rukeoslobođene,ato

ViKo_14.indd 158 1/21/08 3:04:41 PM

159 Alexander Horwath

∫lmmaterials.TscherkasskyhadexperimentedwiththistechniqueinFreeze Frame andManufraktur.Intabula rasa,foundfootageisusedonlyatthebeginningasakindofgimmick;inParallel Spaceit∫guresmoreprominently.Herewe∫ndadialogueofgazesfeaturingLeeRemickandMontgomeryClifttakenfromWild River(1960)byEliaKazan.

However,duringtheproductionoftabula rasaandinconnectionwithTscherkassky’sstudiesofpsychoanaly­tical∫lmtheory,afurtherworkcameabout,awonderfullittle∫lmmadeof“leftovers”.Shot­Countershotonlyrunsforafewseconds,anditisoneofthebestjokesinthehis­toryof∫lm(aswellas∫lmtheory).InthisfoundpiecefromaWestern,acowboy’s(pistol)shotandthemortalreactionshotcomingfromhisopponentarepointedlynot representedbythestandardeditingprincipleof(camera)shotandcountershot.Ratherthanusingtheconventionalmontagetechnique∞cuttingupthespacebetweenthetwori∫emenandthensuturingthetwoshotstogetherinordertocreateanew,illusionisticunityofspaceandtime∞theoriginal∫lmmakerhaspreservedtheintegrityofasingleshotandasinglespace.Withoutanyeditingtricks,actionandreactionarepresentedinone“uncut”imageofacharacterwhoalsoremains“uncut”∞evenifshottodeath.Tscherkasskyactsinasimilarly“respectful”waybyshowingusthis∫lmfragmentwithoutfurthermanipulation.

Shot­CountershotmarkstheearliestincarnationofHollywoodcinemainTscherkassky’soeuvre.Historically,avant­garde∫lmhasalmostalwaysdisassociateditselfcompletelyfromHollywood,oftengaininganauraof

ViKo_14.indd 159 1/21/08 3:04:41 PM

160 Vizualni kolegij

omogućujepočetnutočkuzanovadjela.Sadajeposvemoguće,kaouslučajuHappy­Enda,raspravljatioRudolfuiElfriedeirazumjetivrijednostnjihovih“besmislenihmalih∫lmova”.Napravljeniizmeđu1960­ihi1980.,tosudoslovnokućni∫lmovi,osobnidokumentigeneracijeTs­cherkasskyjevihroditelja∞sitno­buržujski portretinečijednevnesobe,različitihrođendanaibožićnihzabava,hra­neipića,bivanjazajedno.

Odabirućiimontirajućisegmenteiztihkratkih∫lmo­vakojejenabavionauličnomsajmu,Tscherkasskydopuš­tasebi(igledatelju)proučavanjekonvencijaistrukturekućnih∫lmova.Utomsmislu,onidaljedjelujekao“sret­ni”∫lmskiteoretičar.JedanodnjegovihnajdojmljivijihopažanjatičesenačinanakojiseElfriede(akasnijeiRu­dolf,nakonštojenabaviotronožacidaljinskiokidač)iz­ravnoobraćakameri.Tkojetajnevidljivitrećičovjekilipublikaskojomkomuniciraju?Jesulitoonisamikaobu­dućigledateljivlastitih∫lmova?Obraćajuliseprijateljimailirođacima?Iligovoresamojpovijesti∞nespeci∫ciranom“poslije”,kojemožeudahnutinoviživotnjihovomvrlospeci∫čnom“tada”?SvakakogovoreTscherkasskomigo­vorenama;mismoimplicitniinevidljividuhoviunjiho­vomosam­milimetarskomstrojuuskogformata.Odašilju­ćisvojupolicuosiguranjazaživotnakonsmrti,pojavljujusenakonsmrtikaovrlovidljividuhoviunašemtrideset­pet­milimetarskom∫lmskomstroju.Tscherkasskyjepri­znaonjihovupolicu.Onjena“zadatku”ipristupiomujeozbiljno∞nježnihumornjegova∫lmanečininikakvuštetu.Glazbeno,povezujesuzdržanuipomaloritualnuproslavuRudolfaiElfriedesfrancuskimhitomiz1950­ih:“bonbons, caramels, esquimaux, chocolats”,pričomoužitci­

ViKo_14.indd 160 1/21/08 3:04:42 PM

161 Alexander Horwath

“frustration”alongtheway.Bydefault,onecouldoftenglimpseitsactual∫xationwiththealmightyGoliath.Intheeraoffoundfootage∫lm,however(andinTscherkas­sky’sworkofthepast15years),Hollywoodisopenlywel­comedintotheworldofthevery“small”∫lmmakers.Donotfear,thisgestureseemstosay.Donotfear,sincetherewillbelaughsaplenty.Nothingtolaugh at,let’shope(thissuper∫cialattitude,awidespreadaf∫ictionofaudiencesandartistsalike,completelyunderestimatesthewealthofcommercialcinema).Rather,theattitudemightbetolaughwiththesefoundmovies,tobebeautifulwiththeirbeautyandtocreatenewknowledgefromtheirknow­ledgeandtheirunconscious.

3 5 m mHappy End(1996),L’Arrivé(1998),Outer Space (1999).A

happyending.Thearrival.Outerspace.Atalelikeinabookforchildren,apicturebookofgenrecinema,orstra­ightfromKubrick’s2001.Itshouldbepossible,thoughfartoosimple,todrawtheessenceofTscherkassky’soeuvrefromthetitlesofhismostrecent∫lms.Vanishingpoints,centralperspective,theimaginarypointwherespaceandhistorycometoaheadaremereconstructionaidsusedbythemodernmanofmeanstohelpmendthecracksinexistence.SomuchwehavelearntfromTscherkassky’sworkaswellasmanyothersources.Wewanttobelievethat,intheend,therewillhavebeenadeepermeaning.Beyondthedangersofcentralperspective,however,onemaystillnoteagrowingsenseofcertaintyandcomposu­reinTscherkassky’s∫lms.Somethingshavebeenworkedthrough.Somebodymadeasplash,tookadeepdiveand

ViKo_14.indd 161 1/21/08 3:04:42 PM

162 Vizualni kolegij

maputikojanadilazesvaostala,čakiužitke∫lma.Pjesmazadlakuizbjegavaizravneseksualnekonotacije,kaoi∫lm­skifragmenti.Svedosamogkraja∫lma,Tscherkasskydo­puštanađenimsnimkamadasepovukuudaljinuinagla­šavajezovituigrustroja.Izunutrašnjosti“reprezentacij­ske”i“narativne”pjesmejavljaseposvedrugaglazba,go­tovo“imaginarni”zvučnikrajolik:Requiem aeternam MichaelChiona.Gospodine,dajimvječnimir.“Ljudiu∫lmuslaveipunisuživota,alisadasuistotakomrtvi”(Tscherkassky)∞podjednakomrtvikaoikaubojuShot­Countershotu.

U∫lmovimamnogotogaovisionačinuprikazivanjasmrti.Istodobno,moramoseprisjetitida∫lmnijepriklad­noposljednje počivalište.Filmnijestatičan;kaomisaonime­dijkrećesezajednosasvimeštomusenađenaputu.Sto­ga,javljasedrugoznačenjeriječirequies:odmoriopora­vak;privremenomjestogdjeiprošlostimrtvimogusku­pitienergijuzadrugikrugukućiduhova.

Povećanje8­mm∫lmaizravnona35­mmvrpcu(kaouHappy­Endu)možesesmatratinasilnimčinom.Noizne­nađujedasemalaslikanijeraspršilapoputbalona,negonapredujenanovominepreglednomigralištu.Amorfniprotokzrnatihoblikanasvakojprojekcijisuperosmicenavelikomplatnuomogućujedalekostabilniji,briljantniprikaztihprirođenotrošnih,ugroženihslika.Sačuvanajenjihovaizvornanespretnosti “nečistakoža”,dokseumjet­nikodupirebilokakvompokušajumehaničkogilidigital­nogretuširanja.Zapravo,točnojeupravosuprotno:procespovećanjaprivlačipozornostnarjeđepriznatunečistoćuikrhkost“tridesetpetice”,nekaddominantnogformata,asadatakođerpogođenogkrizom(takozvana“smrt∫lma”).

ViKo_14.indd 162 1/21/08 3:04:42 PM

163 Alexander Horwath

returnedtothesurfaceunharmed.Experiencesweremade,handswerefreed,andtheyprovidethestartingpointfornewdeeds.Itisentirelypossiblenow,asinthecaseofHappy End (1996),todiscussRudolfandElfriedeandtounderstandthevalueoftheir“crappylittle∫lms”.Madebetween1960and1980,theseareliterallyhomemovies,privatedocumentsfromthegenerationofTscher­kassky’sparents– petit­bourgeoisportrayalsofone’sownlivingroom,variousbirthdayandChristmasparties,eatinganddrinking,beingtogether.

Selectingandeditingsegmentsfromtheseshort∫lmswhichhadbeenacquiredata∫eamarket,Tscher­kasskyallowshimself(andtheviewer)tostudycertainconventionsandstructuresofhomemovies.Inthissense,hestillfunctionsasthe“happy”∫lmtheorist.OneofhismostremarkableobservationsconcernsthewayinwhichElfriede(andlateralsoRudolf,afterhavingacquiredatri­podandcablerelease)addressthecameradirectly.Whoisthisinvisiblethirdmanoraudiencetheykeepcommu­nicatingwith?Isitthemselvesasfutureviewersoftheirown∫lms?Aretheyaddressingfriendsorrelatives?Oraretheytalkingtohistoryitself∞toanunspeci∫ed“Lateron”capableofbreathingnewlifeintotheirveryspeci∫c“Then”?TheycertainlytalktoTscherkassky,andtheytalktous;wearetheimpliedandinvisibleghostintheir8mmsmallgaugemachine.Sendingouttheirinsurancepoliciesforalifeafterdeath,theyreappearlateron,afterdeath,astheveryvisibleghostsinour35mmmoviemachine.Tscherkasskyhashonouredtheirpolicy.Hehastakenona“task”andhehastakenitseriously∞thegentlehumourofhis∫lmdoesnoharmatall.Musically,hecon­

ViKo_14.indd 163 1/21/08 3:04:43 PM

164 Vizualni kolegij

Odranih1990­ihnaovamo,35­mm∫lmjezaključiomno­gouzbudljivihili“prijetećih”ugovora(ovisnootočcigle­dišta)sdigitalnomtehnologijom,proizvevširaznemuta­cijenesamonapoljuprodukcijeipostprodukcije,negoiprikazivalaštva:odljeta1999.digitalneprojekcije“veli­kih”∫lmovaunovootvorenimdigitalnimkinimapostalesuširokoraspravljanamogućnost.Industrijapretpostavljadaćedo2015.doćidopotpunogprijelazana“nematerijal­no”∫lmskoprikazivanjeukomercijalnimkinima“čistog”i“civiliziranog”svijeta.

Kaoštoće“tridesetpetica”nestatikao“nesvjesni”nositeljsvegaštojeveličanstvenoispektakularnou∫lmu,njegov∫zičko­materijalniaspektispeci∫čnakemijskaobilježjaprivlačesvevišepozornostijavnosti.Tijekom1990­ih,ubrzanojenapredovaloočuvanje,restauracijaiprikazivanjeranog∫lma,itehničkiiupogledupopular­nosti(s“kulturnom”publikom,na∫lmskimstudijimaiuradueksperimentalnih∫lmaša).Danasjepoljepresije­canjaavangardeiranog∫lmajednoodnajživljihpodručjaestetičkihrasprava.Toprotukretanjeusreddigitalnekul­turejerazumljivoinenužnoreakcionarno.Pomažeizoš­tritiosjeteuodnosunapovijesno­kritičkupercepciju∫lm­skogmedija,a∫lmkonačnoodbacujesvojudvojbenuza­daćupromoviranjaekspanzivnihideologijainovacijaiprogresa.(Kaopopratnapojava,čakidigitalnointegrira­noaudiovizualno∞danas“najnovije”i“najnaprednije”medijskipripojeno∞postajedostupnokaopredmetpovijesno­kritičkogdiskursa.)

Svismomipostmoderni.Imnogiodnasslavebogat­stvoranih∫lmskihslika∞izraznihrazloga.Zatoštosenjihovosobitinostalgičnišarmmoželakoiskorištavati

ViKo_14.indd 164 1/21/08 3:04:43 PM

165 Alexander Horwath

nectsRudolfandElfriede’seffusiveandquiteritualcele­brationtoaFrenchhitfromthe1950s:“bonbons,carame­ls,esquimaux,chocolats”,astoryofpleasuresofthe∫eshwhichoverrideallothers,eventhepleasuresofcinema.Thesongavoidsdirectsexualconnotationsbyahair’sbre­adth,asdothe∫lmfragments.Towardstheendofthe∫lm,Tscherkasskyletsthefoundimagesrecedeintothedistanceandemphasisestheghostlyplayofthemachine.Frominsidethe“representational”and“narrative”songaquitedifferentmusicemerges,analmost“imaginary”soundscape:MichelChion’sRequiem aeternam.Lord,givethemeternalpeace.“Thepeopleinthe∫lmarecelebra­tingandtheyarefulloflife,butbynowtheyarealsodead”(Tscherkassky)∞aboutasdeadasthecowboyinShot­Countershot.

In∫lms,alotdependsonthewayinwhichdeathisportrayed.Atthesametimeitmustberememberedthatcinemaisnotasuitablelastresting­place.Cinemaisnotstatic;asathinkingmediumitmovesalongallthethingsthatcrossitspath.Thus,asecondmeaningofthewordrequiesemerges:restandrecuperation,atemporaryplacewhereboththepastandthedeadcangatherenergyforanotherroundthroughtheghosthouse.

Blowingup8mm∫lmdirectlyto35mm(asinHappy End)maybeseenasanactofviolence.Surprisingly,how­ever,thetinyimagedoesnotburstlikeaballoonbutthri­veswithinanewandvastplaying∫eld.Theamorphous∫owofgrainyshapesinanybig­screenSuper­8projectiongiveswaytoamuchmorestable,brilliantrepresentationoftheseintrinsicallyfragile,endangeredimages.Theiroriginalclumsinessand“impureskin”arebeingpreserved

ViKo_14.indd 165 1/21/08 3:04:43 PM

166 Vizualni kolegij

(SmashingPumpkinsinjihovsjajniglazbenispotustiluGeorgesaMélièsa);zatoštonudekritičkemetaforezasuv­remenukulturu(GusVanSantinjegovamelankoličnaBallad of the Skeletons/Balada kostura,kojaspajaAllenaGinsbergasPathéovomfantazijomsmrtinegdjeoko1907.);zatoštosenamodernizamgledakaonapomalo“pred­postmoderni”konglomeratpionirskihdostignućaisvakodnevnihpopularnihformi(StanDouglasinjegovamoćnainstalacijaOverture/Uvertira,ukojojProustsusrećeEdisona);ilizatoštodotrajaleslikepokazujurazaranjevremenakaosamostalnistvaralačkirad(Minijaturanađe­nihsnimakaGustavaDeutscha,čijinaslovpreciznoopi­sujenjezinodjelovanje:Tradicija je prenošenje vatre, ne obožavanje pepela).

ZvučnapodlogaDeutschova∫lmasadržiizrazitoživopisnopucketanjeigrebanje(noise glazbaChristianaFennesza).PeterTscherakasskyjenašaoneobičnosličanzvukusamom∫lmskommaterijalukojijekoristio:L’Arri­vée,posljednjaprobazaOuter Space,sastojiseod35­mm∫lmskihfragmenatamanipuliranihtijekomprocesakon­taktkopiranja.Prijenegolividimoprvi“pravi”prizor,vi­dimoprikazprozirnog,neeksponiranog∫lma:ništa.Ilitočnije,vidimosveonoštobiidealnotrebalobitinevidlji­vonaprozirnom,neeksponiranom∫lmu∞nečistoću,ošte­ćenja,ogrebotinekojebljeskajupoputhijeroglifanesavr­šenosti.Nazvučnojpodlozitesepercepcijepojačavaju.Čujemonekuvrstuautomatske skladbe,uzbudljivu“glaz­bu”kojaizlaziizsvihmehaničkihprocesa,znatnoprijenegoštoseodsviralaijedna“prava”nota.Kaodajetaj“gra­mofon”snimaobukustroja,izvodećijeistodobnokaoumjetničkidogađaj.

ViKo_14.indd 166 1/21/08 3:04:44 PM

167 Alexander Horwath

astheartistrefrainsfromanyattemptatmechanicalordigitalretouching.Infact,theoppositeistrue:theblow­upprocessdrawsattentiontothelesscommonlyacknow­ledgedimpurityandfragilityof35mm∫lm,aformerlydominantformatnowalsointhethroesofcrisis(i.e.the“deathofcinema”).Fromtheearly1990sonwards,35mm∫lmhasclosedanumberofexcitingor“threatening”con­tracts(dependingonone’spointofview)withdigitaltechnology,spawningvariousmutationsnotonlyinthe∫eldsofproductionandpostproduction,butalsoinexhi­bition.Sincesummerof1999,digitalprojectionofmajor∫lmsinnewlydesignateddigitalcinemashasbecomeawidelydiscussedoption.Industryrhetoricnowassumesthatby2015afullconversionto“immaterial”∫lmpresen­tationwillhavetakenplaceincommercialcinemasaroundthe“clean”and“civilised”world.

Justas35mm∫lmisabouttodisappearasthe“uncon­scious”carrierofeverythingthat’sgrandandspectacularincinema,itsphysical­materialaspectandspeci∫cche­micalcharacteristicsattractmoreandmorepublicatten­tion.Duringthe1990s,thepreservation,restorationandexhibitionofearlycinemahaverapidlyimproved,techni­callyaswellasintermsofpopularity(with“cultural”audiences,in∫lmstudies,andintheworkofexperimen­tal∫lmmakers).Today,the∫eldofintersectionbetweenavant­garde∫lmandearlycinemaisoneoftheliveliestterritoriesofaestheticdebate.Thiscounter­movementinthemidstofdigitalcultureisunderstandable,butnotnecessarilyreactionary.Ithelpssharpenthesensesto­wardsahistorical­criticalperceptionofthe∫lmmedium,as∫lm∫nallyrenouncesitsdubioustaskofpromoting

ViKo_14.indd 167 1/21/08 3:04:44 PM

168 Vizualni kolegij

KasnijenamL’Arrivéeprikazujesnimkeizigranog∫lmaMayerling,snimljenoguBeču1968.godine.UnjemuCatherineDeneuvetumačilikMaryVetsera.Letimično,iucrno­bijelom,prepoznajemodolazakvlakanastanicu.Tako,drugiputukarijeriPeteraTscherkasskyja,vidimolažni∫lmbraćeLumière(uovomslučaju,L’Arrivée d’un train en gare à La Ciotat/Dolazak vlaka na stanicu La Ciotat).Vidimoperforiranu“prugu”,celuloidnivlakkojiiskačestračnicaijuripremadrugom.Ividimočudesnupsiho∫zič­kusposobnostkretanja(locomotion)kojuje∫lmmoraopo­sjedovatikadaseprviputpojavio.UTscherkaskkyjevomslijedumisli,pruga(stvarnoprijevoznosredstvoindust­rijskemoderne)zrcaliseurođenju∫lma(zamišljenomprijevoznomsredstvukulturalno­industrijskemoderne)tesejošjednomzrcaliudanašnjemdobu(1998.)kojivječ­no“progresivnu”ulogulokomotivepredajedigitalnojindustrijiiavangardipružašansuza“dolazak”.

Tscherkasskysvojumetodu“manufrakture”(kontaktkopiranjeisimultanamanipulacijaelemenata)naziva“arhaičnomtehnikom”smatrajućijestaromodnom.Usuvremenojarheologiji,povijestiumjetnostiilikoncert­nojpraksi,međutim,čestoserabetakvearhaičnetehnike.Dabismorazumjelibilokojiizvornimaterijaliprenijelinjegovusloženost,gotovojeuvijeknužnoponovnoučitikonkretneradnemetodekojesudonjeganapočetkudo­vele,tojest,konkretneproceseprekokojihjeonodrušt­venopostaloformom.Intelektualnaplastičnostimoćuvjeravanja∞“prisutnost”∞mjestaiskopina,restauracijefreskiiliperformansailibarokneglazbenećesepostićininajedandruginačin.

ViKo_14.indd 168 1/21/08 3:04:44 PM

169 Alexander Horwath

expansiveideologiesofinnovationandprogress.(Asaside­effect,eventhedigitallyintegratedaudiovisual∞today’s“newest”and“mostprogressive”medium­amal­gamated∞becomesavailableasanobjectofhistorical­cri­ticaldiscourse.)

Weareallpostmodern.Andmanyofuscherishthewealthofearlycinematicimages∞forawiderangeofrea­sons.Becausetheirpeculiarnostalgiccharmcanbeeasilyexploited(theSmashingPumpkinsandtheirsmashingGeorges­Méliès­stylemusicvideo);becausetheyoffercriticalmetaphorsforcontemporaryculture(GusVanSantandhismelancholyBallad of the Skeletons,confron­tingAllenGinsbergwitha1907Pathédeathfantasy);becausetheyallowforaviewofmodernityasasome­what“pre­postmodern”conglomerateof“pioneering”achievementsandeverydaypopularforms(StanDouglasandhisgrippinginstallationOverture,whereProustmeetsEdison);orbecausethedeterioratedimagesshowtheravagesoftimeasacreativeworkinitsownright(GustavDeutsch’srecentfoundfootageminiature,itstit­ledescribingpreciselywhatitachieves:Tradition is the passing on of ∫re, not the worship of ashes.)

ThesoundtrackofDeutsch’s∫lmconsistsoftremen­douslyvividcracklingandscratching(noisemusicbyChristianFennesz).Tscherkasskyfoundastrangelysimi­larsoundinthevery∫lmmaterialheused:L’arrivée,a∫nalrehearsalforOuter Space,consistsof35mm∫lmfrag­mentsmanipulatedduringtheprocessofcontactprin­ting.Beforeweseethe∫rst“proper”representation,weseetherepresentationoftransparent,unexposed∫lm:nothing.Orrather:Weseeallthethingswhichshould

ViKo_14.indd 169 1/21/08 3:04:44 PM

170 Vizualni kolegij

Tscherakasskyjevise∫lmovi,naravno,nemogusvestinanjihovo“arheološko”obilježje.Ali,njihovporivdaraz­mišljaju,analizirajuiotkrivajusvematerijale,slojposloj,de∫nitivnojevezanuzdimenzijudubine (bezobziraoko­jemjematerijaluriječ∞holivudskom∫lmu,životuuma,moderni,kemijisuperosmice).Utomsmislu,Tscherkas­skyjevapraktična∫lmskakritikanatemeljunađenihsni­makatemeljitoodstupaodnaizgledsličneivrlopopular­nestrategijeuvizualnimumjetnostima,primjericeodvećineinstalacijaškotskogumjetnikaDouglasaGordona.Rabećimedijvidea,Gordonpremještapoznateholivud­skeklasikeubijelukockuistavljasvojpotpistakoštoma­nipulirajedanjediniformalnielement.Polemičkitvrdeći,∫lmovipoputPsycho (Psiho),The Searches (Tragači)iliTaxy Driver (Taksist) povećanisuili,preciznije,arti∫cijelnosma­njeniu∫lm­jedne­šale.Kaogledatelji,promatramotupipogledovisnikaomedijimakojisamoželipreraditi,anerazumjetisvoju/našudroguisvoju/našuovisnost.

Tscherkasskyjevnajutjecajnijiinajprikazivaniji∫lmOuter Space djelujeonkrajovevrsteovisnosti.Filmrabisceneiz∫lmastraveThe Entity (Entitet),ukojemuglumiBarbaraHershey.Ipak,njegovasesenzualnostnetemeljitolikonaprimarnimužicima∫lmskeiluzije∞uranjanjuusnovite,magičneslike∞negonavećojmisteriji:uspostav­ljanjukontaktasoperateromstrojazasnove,sâmimmagi­čarom.Outer Space svjedočiopovijesnomiintelektual­nombogatstvutedubiniiskustvakojiobilježuju“prvu”∫lmskuavangardu,proizašluizmoderneumjetnosti∞baškaoštonam∫lmHistoire(s) du cinéma/ Povijest(i) ∫lma Jean­LucGodardagovorioizrazitoslojevitoj“drugoj”avangardi,kojavišeproizlaziizigranog∫lmaipopularne

ViKo_14.indd 170 1/21/08 3:04:45 PM

171 Alexander Horwath

ideallybeinvisibleintransparent,unexposed∫lm∞dirt,defects,scratches∫ashingbylikehieroglyphsofimper­fection.Onthesoundtrack,theseperceptionsintensify.Wehearakindofautomatic composition,theexciting“music”emergingfromallmechanicalprocesses,longbeforeone“proper”notehasbeenplayed.Itisasifthis“gramophone”wasrecordingthenoiseofthemachinewhilesimultaneouslydisplayingitasanartevent.

Lateron,L’arrivéepresentsuswithfootagefromthefeature∫lmMayerling,shotinViennain1968.ItfeaturesCatherineDeneuveintheroleofMaryVetsera.Fleetin­gly,andinblack­and­white,onerecognisesthearrivalofatraininastation.Thus,forthesecondtimeinTscherkas­sky’scareer,weseeafakeLumière∫lm(inthiscase,L’arrivée d’un train à la Ciotat).Weseethesprockethole“railway”,acelluloidtrainjumpingofftherailsandhurt­lingagainstanotherone.Andweseetheincrediblepsy­chophysicalLOCOMOTIONthatcinemamusthavehadwhenit∫rstappeared.InTscherkassky’strainofthought,therailway∞industrialmodernity’srealmeansoftrans­port∞ismirroredbythebirthofcinema∞imaginarymeansoftransportincultural­industrialmodernity∞andmirroredoncemorebythepresentera(1998)whichhandsovertheeternally“progressive”roleoflocomotivetothedigitalindustriesandofferstheavant­gardeachan­cefor“arrival”.

Tscherkasskycallshismethodof“manufracture”(contactprintingandthesimultaneousmanipulationoftheelements)an“archaictechnique”,makingitseemold­fashionedbyimplication.Incontemporaryarchaeo­logy,arthistoryorconcertpractice,however,sucharchaic

ViKo_14.indd 171 1/21/08 3:04:45 PM

172 Vizualni kolegij

kulture.Tosupolitički,postmoderniivrloosobniobliciarheologije.Oniidaljenosetragovesvojih“prvihljuba­vi”:odjekAdornovog“autonomnogumjetničkogdjela”uslučajuOuter Spaceaiosjećajžaljenjazbogneispunjenog∫lmskogobećanjaizHistorie(s).Ipak,nesvjesno,činisedasetadvaradakrećupolaganojedanpremadrugome,pre­matrećemmjestu,mogućemzajedničkomcilju:nečemu“štonikadanijebiloviđeno,alisenekakopojaviloizsa­mogsredištavidljivogsvijeta.”Budućnost,potisnuto,čudovište∫lmastrave.Odmatanjepovijestiizmeđupričaidokumenata,izmeđusnimljenihartefakataslika,tekstaizvuka;∫lmskičudovišnistrojkojisekomešausvojembrlogu.

Outer Space.The Entity.Malapričaizbezgraničnogsvemira∫lma.Žena(Hershey)ulaziusvojukućuupre­dgrađuinapadajenevidljivočudovište,“izvanjskasila”.Onauzvraćaičekanovinapad.Tscherkasskyrabiovukonvencionalnuholivudskupričudabiispričaodrugu:žena(Hershey)ulaziusvoju∫lmskuslikugdjejenapada“izvanjskasila”,“čudovište”vidljivosamonama∞okrut­nastvarnost,vanjskopodručjeslike,“negativniprostor”.Prijetijojispresijecanosvjetlucanjezvučnogzapisa,per­foracijenarubovima∫lma,zvuci“manufraktrure”,izne­nadnamultiplikacijanjezinevlastiteslike,perforacijanje­zinogslikovnogprostora,zaglavljenostu∫lmskomvre­menu.Čudovištesenastavljavrtjetiiodstranjuježenuizslike.Pobjedasečinipotpunom,zavladalajemirnoća.Noženasebraniinatrenutakvraćasvojintegralniprikaz.Poprviputčujemonjezinglas.Čudovišteostajemirno,alipripravno.Svazrcalaodražavajuslikužene,aliiženamo­ževidjetisvazrcala.Protivniciseodmjeravaju,napeto,pažljivo.Moglibibitisaveznici.Neriješeno.

ViKo_14.indd 172 1/21/08 3:04:45 PM

173 Alexander Horwath

techniquesarebeingwidelyused.Tounderstandanyori­ginalmaterialandcommunicateitscomplexity,itisal­mostalwaysnecessarytore­learntheconcreteworkingmethodswhichbroughtitaboutinthe∫rstplace;i.e.theconcreteprocessesthroughwhichthesocialbecameform.Theintellectualplasticityandpersuasivepower∞the“presentness”∞ofanexcavationsite,afrescorestora­tionoraperformanceofbaroquemusicwon’tbeachievedanyotherway.

Tscherkassky’s∫lmscannotbereducedtotheir“archaeological”aspect,ofcourse.Buttheirimpetustoponder,analyseanduncoverallmateriallayer­by­layerisde∫nitelyboundtoadimensionofdepth(whateverthematerialinquestionmightbe∞Hollywoodcinema,thelifeofthemind,modernity,orthechemistryofSuper­8∫lm).Inthissense,Tscherkassky’spractical∫lmcriticismonthebasisoffoundfootagediffersradicallyfromsee­minglysimilarandverypopularstrategiesinvisualart,forexamplemostinstallationsbyScottishartistDouglasGordon.Usingthevideomedium,Gordontransferswell­knownHollywoodclassicsintotheWhiteCubeandlea­veshissignaturebymanipulatingonesingleformalele­ment.Polemicallystated,∫lmslikePsycho,The SearchersorTaxi Driverarethusblown­upor,rather,arti∫ciallyshrunkintoone­joke­movies.Asviewers,wewatchthe∫accidgazeofamediajunkiewhoismainlyouttore∫neratherthanfathomhis/ourdrugandhis/ouraddiction.

Tscherkassky’smostin∫uentialandmostwidelyshown∫lmOuter Spaceoperatesbeyondthiskindofaddiction.The∫lmmakesuseofascenefromthehorrormovieThe Entity,starringBarbaraHershey.Still,its

ViKo_14.indd 173 1/21/08 3:04:45 PM

174 Vizualni kolegij

Drugapričajematerijalistička,samokritičnaikripto­feministička.De∫nitivnonijedestruktivna,ciničnaiego­istična.Ipoputprvepriče,istodobnojedramaialegorija.Alegorijagovorioodređenomtrenutkuukrizi,kadasezamišljenijunakijunaksuvremeneumjetnostiprestanubešćutnotući,nakonštoprepoznajujedandrugoga,svojedrugo.Prvi∞ženaHershey,borećisezasvojusliku∞izne­nadavidirealno(onkraj∫kcije);drugi∞Tscherkassky,izvanjskasila,školovannamodernističkojtradicijikojauvijekdekonstruirailuziju∞iznenadavidirealnost∫kcij­skihslika.Outer Space višenije“paralelniprostor”avan­gardenegozapravo“prostorsvijeta”∫lma.

Outer Space nijeni“intervju”,niti“upitnik”,većžividiskursizmeđuumjetnikainađenogmaterijalaukojemobapartnera∞“manufrakturni”ižanrovski∫lm∞donosesvojespeci∫čnoznanjeisposobnosti.

Tscherkasskyjeva“arhaičnatehnika”omogućujemunesamodaanaliziranegoidaponovnopoveže∫lmskiaparatsastvarnošću.Slavi∫lmkaopupčanuvrpcusvijeta.ToslavljenastalojeuFrancuskoj;bilojekritičkiprimije­njenonaamerički∫lm1950­ih(izmeđuostalog),potompraktičnoprimijenjenonaproizvodnjufrancuskih∫lmo­vatijekom1960­ih.Značajkedubineprostoraiistinskelje­pote35­mmzvučnogcinemascope∫lma,njegovusposob­nostdamisliikomunicira,najprijesuprepoznateuame­ričkommjuzikluimelodrami,azatimsuihuprednjiplangurnuli∫lmovikaoštojeGodardovLe Mépris (Prezir).SavtajpotencijalpohranjenjeumemorijiistvaranjuOuter Space.Možesečuti,vidjetiiosjetiti:elektricitet,pucketa­njeizmeđukrhkihslikaljudskogbićaikrhkemehanikekojaprikazujeionoljudskoisamogasebe.

ViKo_14.indd 174 1/21/08 3:04:46 PM

175 Alexander Horwath

sensualityisnotsomuchbasedontheprimarypleasuresofcinematicillusion∞divingintodreamlike,magicalimages∞butonabettermystery:makingcontactwiththedreammachineoperator,withthemagicianhimself.Outer Spacebearswitnesstothehistoricandintellectualwealthandtothedepthofexperiencewhichmarkthe“∫rst”cinematicavant­garde,growingoutofmodernart∞justasJean­LucGodard’sHistoire(s) du cinématellsofarichlylayered“second”avant­gardewhichderivesmorefrom∫ction∫lmmakingandpopularculture.Botharepolitical,postmodernandhighlypersonalformsofarcha­eology.Andtheystillcarrythetracesoftheirrespective“∫rstloves”:echoesofAdorno’s“autonomousartwork”inthecaseofOuter Space;andthefeelingofgriefvis­a­viscinema’sunful∫lledpromiseintheHistoire(s).Yetuncon­sciouslythetwoworksappeartomoveslowlytowardseachother,towardsathirdplace,apossiblemutualgoal:thething“thathasneverbeenseenbefore,butsomehowemergesrightfromthecentreofthevisibleworld”.Thehereafter,therepressed,themonsterofhorror∫lms.His­toryasitunfoldsbetweenstoriesanddocuments,betwe­entherecordedartefactsofimage,textandsound;themo­viemonstermachine,stirringinitslair.

Outer Space.The Entity.Asmallstoryfromthelimitlesscosmosofcinema.Awoman(Hershey)entershersub­urbanhomeandisattackedbyaninvisiblemonster,an“externalforce”.She∫ghtsbackandwaitsforanotherat­tack.TscherkasskyusesthisconventionalHollywoodtaletotellanotherone.Awoman(Hershey)entershercine­maticimagewheresheisattackedbyanexternalforce,a“monster”visibleonlytous∞harshreality,theexterior

ViKo_14.indd 175 1/21/08 3:04:46 PM

176 Vizualni kolegij

FilmoviGeneaKellyja,Jean­LucaGodarda,PeteraTscherkasskyja.Filmovikojiznajudasejošuvijekneštomožeslaviti.Filmovikojisuvaninakiši,alićeipakusprkostomepjevati.

Ovajesejjenapisankrajem2000.ineobuhvaćanajno­vije∫lmovePeteraTscherkasskyjaDream Work iInstructi­ons for a Light and Sound Machine.

o b jav l j e n j e u k n j i z i :PeterTscherkassky,AlexanderHorwath,MichaelLoeenstein(Hg./Eds.)ÖsterreichischesFilmmuseumSYNEMA∞GesellschaftfürFilmundMedienWien2005Prijevodnaengleski:AlexanderHorwath,BarbaraSchwarz

c i t i r a n i o g l e d :Palm,Michael,Liebes∫lme. Zu einigen Arbeiten von Peter Tscherkassky,uAvantgarde∫lm. Österreich 1950 bis heute,uredniciAlexanderHorwath,GottfriedSchlemmeriLislPonger,Beč,1995.

(prevelaTanjaVrvilo)

ViKo_14.indd 176 1/21/08 3:04:46 PM

177 Alexander Horwath

areaoftheimage,“negativespace”.Sheisthreatenedbythesoundtrack’sjaggedtrailoflight,bythesprocketholesonthe∫lm’sedge,bythesoundsof“manufracture”,bythesuddenmultiplicationofherownimage,bytheperfo­rationofherpictorialspace,bybeingstuckincinematime.Themonsterkeepsrotatingandeliminatesthewo­manfromtheimage.Victoryseemscomplete,calmsetsin.Thewomanhowever,defendsherselfandtemporarilyregainsherintegralrepresentation.Forthe∫rsttimewehearhervoice.Themonsterremainsstill,butoperational.Allmirrorsre∫ectthewoman’simage,butthewomancanseeallthemirrors.Theopponentsscrutiniseeachother,tensely,attentively.Theycouldbeallies.Atie.

Thissecondstoryismaterialist,self­criticalandcryp­to­feminist.Itisde∫nitelynotdestructive,cynicalandegotistical.Andlikethe∫rststory,itisbothadramaandanallegory.Theallegorytellsofaparticularmomentincrisis,wheretheillusionaryheroandthemodernart­herostopbeatingeachothersenselessastheysuddenlyrecogniseeachother,theirrespectiveother.The∫rstone∞thewomanHershey,∫ghtingforherimage∞suddenlyseesthereal(beyond∫ction);theotherone∞Tscher­kassky,theexternalforce,schooledbymodernisttraditi­ontoalwaysdeconstructillusion∞suddenlyseestherea­lityof∫ctionalimages.Outer Spaceisnolongerthe“paral­lelspace”oftheavant­garde,butinfactthe“worldspace”ofcinema.

Outer Spaceisalsono“Inter­View”,no“questionnai­re”,butalivelydiscoursebetweenartistandfoundmate­rialwherebothpartners∞“manufracture”∫lmandgenre∫lm∞bringtheirspeci∫cknowledgeandabilitiestobear.

ViKo_14.indd 177 1/21/08 3:04:47 PM

178 Vizualni kolegij

ViKo_14.indd 178 1/21/08 3:04:47 PM

179 Alexander Horwath

Tscherkassky’s“archaictechnique”enableshimtonotjustanalysebutalsoreconnectthecinemaapparatustothereal.Itcelebratescinemaastheumbilicalcordtotheworld.ThiscelebrationoriginatedinFrance;itwascriticallyappliedtoAmerican∫lmsofthe1950s(amongothers)thenpracticallyappliedinthemakingofFrench∫lmsduringthe‘60s.Thedepthofspaceandsheerbeau­tyof35mmCinemaScopesound∫lm,itscapacitytothinkandcommunicate,allthesequalitieswere∫rstrecognisedbytheFrenchcinephilesinAmericanmusicalsandmelo­dramas,thenpushedtotheforegroundby∫lmslikeGo­dard’sLe Mépris.Allthispotentialisstoredinthememo­ryandinthemakingofOuter Space.Itmaybeheardandseenandfelt:anelectricity,acracklingbetweenthefra­gileimageofahumanbeingandthefragilemechanicsportrayingboththehumananditself.

FilmsbyGeneKelly,Jean­LucGodard,PeterTscher­kassky.Filmswhichknowthereisstillsomethingtobecelebrated.Filmsthatareoutintherain,yetarestillabouttosinginspiteofit.

Thisessaywaswritteninlate2000anddoesnottakeintoaccountPeterTscherkassky’smostrecent∫lmsDream WorkandInstructions for a Light and Sound Machine.

wo r k q u o t e d :Palm,Michael,“Liebes∫lme”inAlexanderHorwath,GottfriedSchlemmer,LislPonger(eds.),Avantgarde∫lm. Österreich 1950 bis heute(Avant­garde ∫lm. Austria 1950 until today),Vienna1995

ViKo_14.indd 179 1/21/08 3:04:47 PM

180 Vizualni kolegij

ViKo_14.indd 180 1/21/08 3:04:47 PM

181 Alexander Horwath

i t wa s p u b l i s h e d i n a b o o k :PeterTscherkassky,AlexanderHorwath,MichaelLoeenstein(Hg./Eds.)ÖsterreichischesFilmmuseumSYNEMA∞GesellschaftfürFilmundMedienWien2005

TranslationonEnglish:AlexanderHorwathandBarbaraSchwarz

ViKo_14.indd 181 1/21/08 3:04:47 PM

Akira Mizuta Lippit predaje na Odsjeku za komparativnu književnost, istočno-azijske jezike i kulturu te Odjeljenju za kritičke studije, Škole za filmsku umjetnost: University of Southern California. Također, trenutačno istražuje i piše knjigu o suvremenom japanskom filmu, odnosu japanske kulture s kraja 20-og i početka 21-og stoljeća s konceptom svijeta, na Odsjeku za književnost i kazalište Waseda University u Tokiju te Odsjeku za kulturu i reprezentaciju The University of Tokyo, Komaba. U središtu njegova zanimanja i predavanja su područja povijesti i teorije filma, svjetske književnosti i kritičke teorije, japanskog filma i kulture te vizualne kulturalne studije. Osim toga, njegove brojne aktivnosti uključuju uređivanje filmskih programa, prezentacije i mnoštvo publikacija, od kojih se izdvajaju knjige: Atomic Light (Shadow Optics) [2005.] i Electric Animal: Toward a Rhetoric of Wildlife [2000.]. Priprema studiju o suvremenom eksperimentalnom filmu i videu.

ViKo_14.indd 182 1/21/08 3:04:48 PM

Akira Mizuta Lippit teaches at University of Southern California and his research is focused on four primary areas: the history and theory of cinema; world literature and critical theory; Japanese film and culture; and visual cultural studies. His published work reflects these areas and includes two books, Atomic Light (Shadow Optics) and Electric Animal: Toward a Rhetoric of Wildlife. In addition to his two completed books, Lippit is presently finishing a book-length study on contemporary experimental film and video, and has begun research for a book on contemporary Japanese cinema, which looks at the relationship of late-twentieth and early twenty-first century Japanese culture to the concept of the world.He has published widely in international venues, and his work has been translated in French, German, Italian, Japanese, and Korean and his articles have appeared in scholarly journals of film, literature, and culture, as well as in national and international exhibition and museum catalogues and scholarly anthologies.Lippit remains deeply involved in the intellectual community of Japan, where he regularly teaches, lectures, and publishes.

ViKo_14.indd 183 1/21/08 3:04:48 PM

184 Vizualni kolegij

UsvojemposljednjemseminarunaslovljenomZvijer i suveren (The Beast and the Sovereign),JacquesDerridasvejevišegovorioosamoći,

posebiceosamoćiživotinjaisuverena,bićakojede∫niraprimarniodnospremaizvanjskom.Postatiživotinja,pos­tatisuverenznačidoćiudodirsdubokomosamljenošćuizvanjskog,osjetitidubokuosamljenostne­ljudskogsvije­ta∞iskusitisvijetkaone­ljudskobiće.Izvanzakona,izvanzajedniceiizvančovječanstva,zvijeriisuvereni,kaoidru­giautsajderi,nastanjujuizvanjskoiodređujuzakonizvanj­skoga,zajednicuizvana.Sâmi,životinjeisuvereniživeuizvanjskomkaonjegovilikovi.Izloženisuizvanjskomsvi­jetu,svijetuizvana,svijetučijajeunutrašnjostizvana.Izvr­nutisunavanusvijetu;usvijetusutimeštosuizvan.Svi­jetkojiuokvirujusileizvanjskogiisključenjatakopreobra­

a k i r a m i z u ta l i p p i t

Usredištuizvanjskog:japanskakinematogra∫ja

nigdje

ViKo_14.indd 184 1/21/08 3:04:48 PM

185 Akira Mizuta Lippit

Inhis∫nalseminartitled“TheBeastandtheSovere­ign,”JacquesDerridaspokeincreasinglyaboutsoli­tude,inparticularthesolitudeofanimalsandsove­

reigns,beingsmarkedbyaprimaryrelationtotheoutsi­de.Tobecomeanimal,tobecomesovereignistocomeintocontactwiththeprofoundsolitudeoftheoutside,tosensetheprofoundsolitudeofthenon­humanworld∞toexperiencetheworldasanon­humanbeing.Outsidethelaw,outsidecommunity,andoutsidehumanity,beastsandsovereigns,amongotheroutsidersinhabittheoutsi­deandcometodeterminealawoftheoutside,acommu­nityoutside.Alone,animalsandsovereignsliveintheoutside,andas∫guresofit.Theyareexposedtoanoutsi­deworld,aworldoutside,aworldwhoseinteriorityisoutside.Theyareinside­outintheworld;intheworldby

a k i r a m i z u ta l i p p i t

IntheCenteroftheOutside:JapaneseCinemaNowhere

ViKo_14.indd 185 1/21/08 3:04:48 PM

186 Vizualni kolegij

žavasvijet,samusvjetovnostsvijeta,uotok.ČitajućiromanDanielaDefoeaRobinson Crusoeiz1719.godine,DerridajeusvojimnedovršenimpredavanjimagovoriooCrusoeovuegzilu,posebiceosvijetukojijezaprotagonistapostaootok:“Nepostojesvjetovi”,rekaojeDerrida,“samootoci”.Otocinastajunakrajusvijeta,onkrajiliizvankrajasvijeta.Golemoprostranstvosvijeta,kojeodređujeuključujućuformupostojanjaiživota∞postojanjausvijetu∞izokrenu­tojenavan:sâmiudaljenodčovječanstva,oddrugih,aut­sajderjesuverennasvojemotoku.Totalitetsvjetovazami­jenilesumnogostrukesingularnostiotoka.Derridajena­dahnutdugom∫lozofskomtradicijomkojasvijetshvaćakaospeci∫čnoljudskutopogra∫ju,jedinstvenoljudskutvorevinuprostorakojaokružuje,aliioblikuje,svakoljud­skobiće.Izgubitiseusvijetu,napustitisebeunjemu,aliibitinapuštenodsvijetaznačiizgubitisamuljudskostljud­skogbića.Akonepostojesvjetovinegosamootoci,ondajesvakoljudskobićenasvojemotokuostvarenokaojedinst­venone­ljudsko,bivše­ljudsko,štoznačinevišeljudsko,izvanprostornihzakonakojiodređujuljudskostljudikaotakvih.Svakijeotokkrajsvijeta.

Narazličitnačin,alislijedećiputanjunalikDerridinoj,Jean­LucNancyprizivakrajsvijetainjegovučinaknaneči­jiosjećajsvijeta;nečijupercepciju,razumijevanjeiiskus­tvosvijeta;naodnospremanjemuimjestounjemu.Piše:

Više nema nikakvog svijeta: nema više mundusa, kozmosa,skladnog i potpunog poretka (iz) čije se unutrašnjosti mogupronaći mjesto, stanište i elementi orijentacije. Ili, opet, višenema “ovdje dolje” svijeta kroz koje se moglo proći na putuprema onome iza ili izvan ovog svijeta. Nema više nikakvog

ViKo_14.indd 186 1/21/08 3:04:48 PM

187 Akira Mizuta Lippit

beingoutside.Theworldthusframedbytheforceofexteriorityandexclusiontransformstheworld,theveryworldlinessoftheworld,intoanisland.ReadingDanielDefoe’s1719novelRobinson Crusoe,Derridaspokeinhisun∫nishedlectures,ofCrusoe’sexile,inparticularoftheworldthathadbecomefortheprotagonistanisland:“Therearenoworlds,”saidDerrida,“onlyislands.”Islandsformattheendoftheworld,beyondoroutsidetheworld’send.Thevastexpanseoftheworld,whichdeterminesaninclusiveformofbeingandlife∞a being in the world∞hasbeenturnedinside­out:aloneandatadistancefromhumanity,fromothers,theoutsiderissovereignonanislandofone.Thetotalityofworldshasbeenreplacedbythemultiplesingularitiesofislands.Derridaisdrawingfromalongphilosophicaltraditionthatunderstandstheworldasaspeci∫callyhumantopo­graphy,auniquelyhumanformationofspacethatsur­roundsbutalsoformseachhumanbeing.Toloseoneselfintheworld,toabandononeselftoitbutalsotobeaban­donedbyitistolosetheveryhumanityofbeinghuman.Iftherearenoworldsbutonlyislands,theneachindivi­dualhumanbeingonhisownandherownislandisren­dereduniquelynon­human,ex­human,whichistosaynolongerhuman,beyondthelawsofspacethatestablishthehumanityofthehumanassuch.Eachislandisanendoftheworld.

Inaseparateregister,butfollowingatrajectorysimi­lartoDerrida’s,Jean­LucNancyinvokestheendoftheworld,anditseffectonone’ssenseoftheworld;onone’sperception,understanding,andexperienceoftheworld;onone’srelationtoandplaceinit.Hesays:

ViKo_14.indd 187 1/21/08 3:04:49 PM

188 Vizualni kolegij

Duhasvijeta,kaoštonemanikakvepovijestipredčijibisesudmoglo stati. Drugim riječima, nema više nikakvog osjećajasvijeta.01

Nancyjevosjećajsvijetanudiporedakiorijentacijuusvijetu,aliivjerojatnostprijelazasjednogmjestanadru­go,izjednogstanjaudrugo,iugeopolitičkomiduhovnomsmisluriječi“stanje”.Gubitaktogosjećajasvijetaguranasuprostorbezorijentacije,duhailiprolaza.Prostorbez;pro­storbezriječi.“Znamo,doista”,tvrdiNancy,“dajeovokraj svijeta,inemaničegiluzornog...utojspoznaji.”02

Međutim,štoseprivodikrajuuNancyjevojtvrdnji,svijetilinašosjećajsvijeta?Kakoseonimogurazlikovati?Jelisvijetdoistazavršio,što,činise,Nancynagovještava,ilijeosjećajsvijetadošaodokraja,štotakođer,činise,su­gerira?Odlukaovisiotomeshvaćamolisvijetkaomateri­jalniilikonceptualniprostor,jelisvijetstvorenpozakoni­ma∫zikeilimeta∫zike.Čakitarazlika,tadilemanestajekodNancyja,kaoiudrugim∫lozofskimdiskursimasvije­ta(primjerice,HeideggeraiMarleau­Pontyja),prijenegolisedaljerazvije:svijetjeosjećaji,istodobno,savosjećajjea priorisvijet,svijetkaotakav.Jednonepostojibezdrugoga.“Stoga”,govoriNancy,“svijetnijesamokorelativosjećaja,negojestrukturirankaoosjećaji,recipročno,osjećajjestrukturirankaosvijet.Očito,‘osjećajsvijeta’jetautološkiizraz.”03Tautologijairedundantnost,Nancyjevimriječima

01 Jean­LucNancy,The Sense of the World,preveoJeffreyS.Librett(Minneapo­lis:UniversityofMinnesotaPress,1997),str.4;

02 Nancy,The Sense of the World,str.4(izvornonaglašeno);

03 Nancy,The Sense of the World,str.8(izvornonaglašeno);

ViKo_14.indd 188 1/21/08 3:04:49 PM

189 Akira Mizuta Lippit

Thereisnolongeranyworld:nolongeramundus,acosmos,acomposed and complete order (from) within which onemight∫ndaplace,adwelling,andtheelementsofanorienta­tion.Or,again,thereisnolongerthe“downhere”ofaworldone could pass through toward a beyond or outside of thisworld.ThereisnolongeranySpiritoftheworld,noristhereany history before whose tribunal one could stand. In otherwords,thereisnolongeranysenseoftheworld.01

Nancy’ssenseoftheworldprovidesorderandorien­tationintheworldbutalsothepossibilityofpassagefromoneplacetoanother,onestatetoanother,inboththegeopoliticalandspiritualsensesoftheword“state.”Thelossofthissenseoftheworldpropelsoneintoaspacewithoutorientation,spirit,orpassage.Aspacewithout;aworldlessspace.“Weknow,indeed,”saysNancy,“thatitisthe end of the world,andthereisnothingillusory…aboutthisknowledge.”02

ButwhatcomestoanendinNancy’sdeclaration,theworldorone’ssenseofit?Howcanonedistinguishbetweenthetwo?Hastheworldindeedended,asNancyseemstosuggest,orhasthesenseoftheworldcometoanend,ashealsoseemstosuggest?Theresolutiondependsonwhetheroneunderstandstheworldasamaterialorconceptualspace,whethertheworldisconceivedwithinthelawsofphysicsormetaphysics.Eventhisdistinction,thisdilemmadisappearsinNancyaswellasinotherphi­

01 Jean­LucNancy,The Sense of the World,trans.JeffreyS.Librett(Minneapo­lis:UniversityofMinnesotaPress,1997),4.

02 Nancy,Sense of the World,4(originalemphasis).

ViKo_14.indd 189 1/21/08 3:04:49 PM

190 Vizualni kolegij

“osjećajsvijeta”,stapaosjećajisvijetujedno:savosjećajjeosjećajsvijeta,asvijetsejavljasamokaoosjećaj.Povezanisu,nakraju,dokrajasvijeta,uvijekdoosjećajakonačnosti.Afektkojide∫niraosjećajsvijetajeosjećajnjegoveprije­tećekonačnosti,njegovegranice,njegovakraja.Nakrajuinakrajusvijeta,nepostojesvjetovi,samootoci.

Nakrajusvijeta,otkrivamdajeonbiootok;svijetraz­otkrivenkaoplanetposutotocima.Svakiotokjegranica,svakiotokjekrajsvijeta.Nasvakomotokujednaosoba,sâma,pretvorenausuverenabesvjetovnogizvanjskog.Bitiizvana,bitiusvijetuutomsmisluuvijekznačibitiusredištusvojegsvijeta,izmjestitisvijetkojivišenijesvijet,višenijemjestoobilja,budućnostiiostalog∞nimundusnitikozmos∞negoodjelitomjestoapsolutnejedinstveno­stiizvana.Apsolutnojedinstvenoizvanjskoibezosjetnisvijet.Bitiizvanznačibitiiusredištu;usredištuizvanj­skog.Sâmsamusredištuizvanjskog.

n e p o s t o j e m j e s ta , sa m o s v j e t ov i

Međučestimtemamanovogjapanskog∫lma,kinema­togra∫ječijijepreporodu1990­improslaviomnogenoveredatelje,jestsnažnausredotočenostnaspeci∫čnostpoje­dinihmjesta∞gradova,država,svjetovaiprostora∞tenaodnosizmeđupojedinihmjestaiširegsvijeta,na“osjećajsvijeta”.OdOkinaweu∫lmuSonatine(1993.)KitanaTake­shijadoOtaruauLove letter(1995.)IwaijaShunjija;odGunmeuNemuru otoko (Spavač/Sleeping Man,1996.)Oguri­jaKoheija,doHirošimeuH Story(2001.)SuweNobuhira∞ponovnojobradi∫lmaHiroshima, mon amour;odOkuNota

ViKo_14.indd 190 1/21/08 3:04:49 PM

191 Akira Mizuta Lippit

losophicaldiscoursesoftheworld(HeideggerandMer­leau­Ponty,forexample)beforeitdevelopsfurther:theworldisatonceasenseandallsenseisa prioriaworld,theworldassuch.Neitherexistswithouttheother.“Thus,”saysNancy,“worldisnotmerelythecorrelativeofsense,itisstructuredassense,andreciprocally,senseisstructuredasworld.Clearly,‘thesenseoftheworld’isatautologicalexpression.”03Atautologyandredundancy,“thesenseoftheworld,”inNancy’sformulation,mergessenseandworldintoone:allsenseissenseoftheworld,andtheworldappearsalreadyonlyassense.Theyarelinked,intheend,totheendoftheworld,tothesensealwaysof∫nitude.Theaffectthatde∫nesthesenseoftheworld,isthesenseofitsimminent∫nitude,ofitslimit,andofitsend.Intheendandattheendoftheworld,therearenoworlds,onlyislands.

Attheendoftheworld,Idiscoverittohavebeenanisland;theworldrevealedtobeaplanetscatteredwithislands.Eachislandalimit,eachislandanendoftheworld.Oneachislandoneperson,alone,renderedsove­reignofaworldlessoutside.Tobeoutside,tobeintheworldinthissenseisalwaystobeatthecenterofone’sownworld,toexhabitaworldthatisnolongeraworld,nolongerthesiteofplenitude,future,andothers∞neithermundusnorcosmos ∞butthediscreteplaceofanabsolutesingularityoutside.Anabsolutelysingularoutsideandsenselessworld.Tobeoutsideisalsotobeatthecenter;atthecenteroftheoutside.Iamaloneatthecenteroftheoutside.

03 Nancy,Sense of the World,8(originalemphases).

ViKo_14.indd 191 1/21/08 3:04:50 PM

192 Vizualni kolegij

uMaboroshi no hikari (Maboroshi,1995.)Kore­edeHiroka­zuadomalogstanauTokijuuDaremo shiranai (Nitko ne zna/Nobody Knows,2004.)Kore­ede,međubrojnimprim­jerima,speci∫čnasumjestaoznačenakaosvjetovikojipostajuotoci;krajevisvijeta,uprostornomivremenskomsmislutogizraza.Speci∫čnamjestapostajukrajevisvije­ta,aliisredištaizvanjskogkojiseotvarajuizagranicaikonačnostisvjetova.Asredištesvijetajeujednoikrajsvi­jeta∞središteodređujenjegovukonačnost,trenutaknje­govakraja.

FilmYukisadeIsaoaiz2004.godine Sekao ni chushin de, ai o sakebu (U središtu svijeta, vapeći ljubav/Crying Out Love, In the Center of the World)uspostavljasloženispojprosto­ra,vremena,povijestiisjećanja,kojirazvijamodusprela­ženjavodećilikoveodidospeci∫čnihvremenaimjestaufantomskomprijelazuizmeđuovogionogdrugogsvijeta.Kaoštonaslovnagovještava,∫lmprizivaosjećajsvijeta,središtesvijeta,uformiosjećajailiafekta(ljubaviigubit­ka)inačinaizražavanja,plačemili,preciznije,vapajem(sakebu).04Vapeći ljubav odvijasei prizivaspeci∫čnamjes­ta∞TakamatsuuŠikokuu,gdjesezbivavećidio∫lma,iUluru(AyersRock)usredišnjojAustralijiudržaviNor­thernTerritory,gdje∫lmzavršava.Međutim,prostor∫lma,središtesvijetakojestvara,odvijasedalekoodbilokojegspeci∫čnogmjesta,uspostavljajućiposredovaniitehnološkiprostor,neumoljivoudaljenodsadašnjosti,a

04 Naslov ∫lma na japanskom i u engleskom prijevodu sadrži poetski zarezkoji nema pravu gramatičku ili sintaktičku svrhu; stvara mali prekid kojiomogućujefrazi“usredištusvijeta(sekai no chûshin de)”daostaneizdvoje­na. U engleskom je naslovu zamijenjen redoslijed dvaju rečeničnihdijelova.

ViKo_14.indd 192 1/21/08 3:04:50 PM

193 Akira Mizuta Lippit

t h e r e a r e n o p l ac e s , on ly wo r l d s

AmongtherecurringthemesofthenewJapanesecinema,acinemawhoseresurgenceinthe1990sbroughtmanynewdirectorstoprominence,hasbeenanacutefocusonthespeci∫cityofplaces∞cities,states,worlds,andspaces∞andtotherelationbetweenparticularplacesandthelargerworld,toa“senseoftheworld.”FromOki­nawainKitanoTakeshi’sSonatine(1993)toOtaruinIwaiShunji’sLove Letter(1995);fromGunmainOguriKôhei’sSleeping Man(Nemuruotoko,1996)toHiroshimainSuwaNobuhiro’sremakeofHiroshima mon amour,H Story(2001);fromOkuNotoinKore­edaHirokazu’sMaborosi(Maboroshinohikari,1995)toasmallapartmentinTokyoinKore­eda’sNobody Knows(Daremoshiranai,2004),amongmanyotherexamples,speci∫cplacesaremarkedasworldsthatbecomeislands;endsoftheworld,inthespatialandtemporalidiomofthatterm.Speci∫cplacesbecomeendsoftheworldbutalsocentersofanoutsidethatopensupbeyondthelimitsand∫nitudeofworlds.Andthecenteroftheworldisalsotheendoftheworld∞thecenterestablishesits∫nitude,the moment of its end.

YukisadaIsao’s2004Crying Out Love, In the Center of the World(Sekainochûshinde,aiosakebu)establishesacomplexeconomyofspace,time,history,andmemory,whichdevelopsamodeoftransittakingcharacterstoandfromspeci∫ctimesandplacesinaphantompassagebetweenthisworldandthatotherworld.Asthetitlesug­gests,the∫lminvokesasenseoftheworld,acenteroftheworld,intheformofasenseoraffect(loveandloss)andamodeofexpression,cryingormoreaccuratelyshouting

ViKo_14.indd 193 1/21/08 3:04:50 PM

194 Vizualni kolegij

blizaksamonestankuprostorakaotakvog,radikalnomoblikuatopije.Usredištu,nigdje.

Taj∫lm,vrlopopularnamelodramaucijelojAziji,pri­kazujedvarazdobljauživotuMatsumotaSakutara;kaoodrasleosobeusadašnjosti(tumačigaÔsawaTakao)isrednjoškolca1986.godine(MoriyamaMirai).Usadašnj­osti,SakutarosenalazipredvjenčanjemsFujimuromRit­suko(ShibasakiKou),prekokojesevraćauprošlostipri­siljenjeprisjetitiseiiznovaproživjetisvojunesretnulju­bavnupričusHiroseAki(NagasawaMasami).Prošlostisadašnjost,kaoisvelikove,povezujetehnološkosredstvoiaudiotrop,SonyjevWalkman.

Vapeći ljubav uspostavljaglaskaosredišnjimotiv,sni­mljenizvukkaodominantnitrop,aSonyjevWalkmankaosredišnjegoznačiteljaprijelazaizmeđuljudi,prostora,vremenaisvjetova.PripremajućisezaselidbuipočetaknovogživotasaSakutarom,Ritsukopronalaziaudio­kaze­tu;moraotićiutrgovinuselektroničkomopremomikupi­tikazetofondabijemoglapreslušati.Svesuspravenesta­le,štoiziskujetroparheologijekojisenastavljatijekom∫lma.KazetaštojujeAkisnimilaunoćisvojesmrti,posl­jednjajezvučnaporukaizmeđumladogSakutaraiAki,atajerazmjenapočelanakonsudjelovanjauradijskojna­gradnojigrizaSonyjevWalkman(SakutaroiAkisenadmećučijućerazglednicuprvupročitatiukasnonoćnojradijskojemisiji.SakutarojepobijedioizmislivšipričuodjevojcinalikAki,kojabolujeodleukemije.UznemirenaAkipokrećeserijusnimljenihporukasaSakutarom,saželjomdasepomire.Aki,kasnije,doistadobijeleukemiju.Kaoposljedicanjihovaodnosaikomunikacijesnimljenimporukama,virtualnaarhivanjihoveromanseostajenedir­

ViKo_14.indd 194 1/21/08 3:04:51 PM

195 Akira Mizuta Lippit

(sakebu).04Crying Out Lovetakesplaceinandinvokesspeci∫csites∞TakamatsuinShikoku,wheremuchofthe∫lmisset,andUluru(AyersRock)incentralAustraliaintheNorthernTerritory,wherethe∫lmconcludes.Butthespaceofthe∫lm,thecenteroftheworlditconjures,takesplaceatadistancefromanyspeci∫csite,establishingamediatedandtechnologicalspacethatisirreduciblydistantfromthepresentandnearonlytothedisappea­ranceofspaceassuch,toaradicalformofatopia.Atthecenter,nowhere.

The∫lm,ablockbustermelodramathroughoutAsia,portraystwoperiodsinthelifeofMatsumotoSakutaro;asanadultinthepresent(ÔsawaTakao)andasahighschoolstudentin1986(MoriyamaMirai).Inthepresent,Sakuta­roisontheeveofmarryingFujimuraRitsuko(ShibasakiKou),throughwhomheisthrownbackintohispastandforcedtorecallandrelivehisill­fatedloveaffairwithHiroseAki(NagasawaMasami).Whatsuturesthepasttothepresent,andeachofthecharacterstooneanotherisatechnologicaldeviceandaudiotrope,theSonyWalkman.

Crying Out Loveestablishesthevoiceasacentralmotif,recordedaudioasadominanttrope,andtheSonyWalk­manasacentralsigni∫erforthepassagebetweenpeoples,spaces,times,andworlds.WhilepreparingforhermoveandnewlifewithSakutaro,Ritsukodiscoversanaudiocassettetape;shehastogotoanelectronicsstoretobuya

04 The∫lmstitleinJapaneseandintheEnglishtranslationcontainsapoeticcommathatservesnotruegrammaticalorsyntacticalpurpose;itcreatesaslight break that allows the phrase “in the center of the world (sekai nochûshinde)tostandalone.IntheEnglishtitle,theorderofthetwoclauseshasbeenreversed.

ViKo_14.indd 195 1/21/08 3:04:51 PM

196 Vizualni kolegij

nuta,kaozapisnjihoveljubavneveze.Ostavljajutragsvo­jekratkeljubavnepričeiz1986.godine.Sedamnaestgodi­naposlije,RitsukovraćaSakutarauTakamatsu,gdjeonotkrivasnimljenuarhivuisvijetistodobnosačuvaniizgubljen).

Walkmendjelujekaopovijesnioznačitelj(godina1986.),simbolrazdoblja,moždaikaonjegovareprezenta­tivnatehnologija,aliikaotrop,modelkomunikacijetenačinstvaranjasvijetaosobnimglasom.05Onpredstavljanačinkojimseprivatno,intimnoiunutarnjeprenosiujavniprostor.Unutarnječinivanjskim,avanjskounutar­njim,pretvarajućisvijetzvukauotok.Walkmanzatvaraizvanjskisvijetzapojedince,zamjenjujućigaosobnimiunutarnjimsvijetom.Također,slušateljasmještausrediš­tesvijeta.

VrhunacseodvijausceniusrednjoškolskojdvoranikadaSakutaropuštakazetu,snimkunakojojAkisviranaglasoviru.Onagapozivadaprođedvoranomipopnesenapozornicu,azatimdastanepredglasovirizatvorioči.Akizahtijevadaočidržizatvorene,akadaonotvorioči,od­mahgaukori.Kaodanijebilatamoutrenutkusnimanjakazete,negosedamnaestgodinaposlije.Sakutaroodgova­razatvaranjemočiju,aliizgovarainjezinoime,“Aki”.Kaodajuje,utrenutkukadjeotvoriooči,ugledao.Akinastav­ljagovoriti,anjezinglaspostajesvevišeutjelovljen,uči­nakjetoWalkmanoveneobično“žive”kvalitetezvuka.Kamerasepovlačiunatrag,idaljefokusirajućiSakutara,čijesuočizatvorene.Postupno,ukadrusepojavljujegla­

05 PremaSonyjevojwebstranici,prviWalkman,izvornonazvanSoundabout,nastaoje22.lipnja1979.Prvimodelsepočeoprodavati1.srpnja.

ViKo_14.indd 196 1/21/08 3:04:51 PM

197 Akira Mizuta Lippit

devicetoplaythecassettetape.Allthemachineshavedisappeared,requiringatropeofarchaeologythatconti­nuesthroughoutthe∫lm.Thetape,recordedbyAkionthenightofherdeath,isthelastofaseriesofexchangedaudiotapesbetweentheyoungSakutaroandAki,whichbeganaftertheycompetedtowinaSonyWalkmanth­rougharadiocontest.(ThecompetitionbetweenSakutaroandAkiistoseewhocan∫rsthaveapostcardreadonalate­nightradioprogram.SakutarowinsthecompetitionbymakingupastoryaboutayounggirlwhoresemblesAkiandhasbeenstrickenwithleukemia.ThisupsetsAki,whoinitiatesaseriesofrecordedexchangeswithSakutaroasameansofreconciling.Akieventuallyfallsillwiththeleukemia.Asaresultoftheircourtshipandsustainedcommunicationwithrecordedaudio,avirtualarchiveoftheirromanceremainsintact,asarecordoftheirloveaff­air.Theyleavebehindatraceoftheirbriefromancein1986.Seventeenyearslater,RitsukoleadsSakutarobacktoTakamatsu,whereherediscoversthetapedarchive,andtheworldthatisbothpreservedandlost.

TheWalkmanoperatesasahistoricalsigni∫er(1986),anemblemoftheera,itsrepresentativetechnology,per­haps,butalsoasatrope,amodeofcommunicationandawayofrenderingtheworldthroughprivateaudio.05Itisawaytobringprivacy,intimacy,andinteriorityintoapub­licspace.Itrenderstheinsideoutandtheoutsidein,trans­formingtheworldofaudiointoanisland.TheWalkmanshutstheworldoutforindividuals,replacingitwithapri­vateandinteriorworld.Italsorepositionsthelisteningsubjectatthecenteroftheworld.

05 AccordingtotheSonywebsite,the∫rstWalkman,originallycalledSounda­bout,waslaunchedon22June1979.The∫rstmodelwentonsaleonJuly1.

ViKo_14.indd 197 1/21/08 3:04:52 PM

198 Vizualni kolegij

sovir,azaglasoviromiAki.Saslušalicamaizatvorenihočiju,SakutaroslušaAkikakosviranaglasoviru.Osjeća­jućinjezinublizinu,Sakutarozatvorenihočijuskidaslu­šalice:bezikakvogprekida,jošuvijekčujemoAkikakosvira.Zvukkiše,zvukizvanjskogulaziuaudiodijegezu,razbijajućiunutrašnjostzvukaAkijinogglasovira.(Ucije­lojjescenisloženmeđuodnosglasnoćazvuka,uključujućiiAkijinglas,kojisedoimakaodaprelaziizsnimljenoggovorauutjelovljeniglas).Onajetuprednjime,utjelov­ljena,pretvorenaizfantomskogglasaunemogućuprisut­nost,reprezentaciju.

Utomtrenutku,rezomseprelazinakadarukojemRit­sukoulaziudvoranu.UgledaSakutarasamognapozorni­cikakozuriuglasovir.NozvukAkijinogsviranjaidaljelebdiuzdijegetičkuliniju:nejasnojemoželiRitsukočutiglasovir;dijegezanamtoneotkriva.SakutaročujeAkijinglasovirbezslušalica;avidijezatvorenihočiju.Njegovosjećajsvijetapotvrđenjenjezinimutjelovljenimulas­komkroznjegovaosjetila.Audio­kazetajeodredilapro­stor,speci∫čnomjestoiskuposjeta,svijetizotoka.Tojefantomskisvijet,propastipribližavanjesvjetovaiotoka∞Sakutaroondaisada,Akionda,aRitsukosadasusrećuseutomekstra­senzornomsvijetugdjesezvukoviislikestapajubezjedinstveneperspektiveilireferentnetočke.OndašnjaAki,idalješkolarka,primasadašnjegSakutarazaruku,sedamnaestgodinaposlije.Prisloniseuznjegauodgođenomzagrljaju,kojiimnijeuspiosedamnaestgodi­naranije.Izjavljuje:“Volimte.”

RitsukosvjedočiponovnojmaterijalizacijiAki,netre­micegledausmjerufantomskogzagrljajaSakutaraiAki,no∫lmnepružakadarreakcijekojibipotvrdioštoona

ViKo_14.indd 198 1/21/08 3:04:52 PM

199 Akira Mizuta Lippit

Aclimacticscenetakesplaceinthehighschoolgym­nasium,whereSakutaroreplaysthetapeofAkiplayingthepiano.Shetellshimtowalkthroughthegymnasiumandontothestage,andwheresheinstructshimtostandbeforethepianoandclosehiseyes.Akiinsiststhathekeephiseyesclosed,andwhenheopenshiseyes,sheimmediatelyscoldshim.Asifsheweretherenotatthemomentsherecordedthetape,butseventeenyearslater.Sakutarorespondsbyclosinghiseyes,butimmediatelysayshername,“Aki.”Asif,intheinstantthatheopenedhiseyes,hesawherthere.Akicontinuestospeak,andhervoicebecomesincreasinglyembodied,aneffectthroug­houtoftheuncannylivenessoftheWalkmansoundqua­lity.Thecamerabeginstotrackbackwards,stillfocusingonSakutaro,whoseeyesremainclosed.Themovingcameraestablishesthroughoutthisthepresenceofsomeothersubjectivity,neitherherenortherebuteverywhere.GraduallythepianoenterstheframeandAkicomesintoviewthereatthepiano.Withhisheadsetstillonandhiseyesclosed,SakutarolistenstoAkiplaythepiano.Feelingherproximity,Sakutaroremovestheheadset,eyesstillclosed:withoutanybreak,thesoundofAki’spianoconti­nues.Andthesoundofrain,oftheoutsideenterstheaudiodiegesis,breakingtheinteriorityofAki’spiano.Thesoundlevelsarecomplexanduneventhroughoutthisscene,includingAki’svoice,whichappearstomovefromrecordedaudiotoembodiedvoice.Thesoundoftheraincutsinthenout,establishinganeconomyofsoundnotunlikethemovingcamerathatshiftsorratherdispersesthelocusofsubjectivitythroughouttheframe.Sheisthe­rebeforehim,embodied,transposedfromthephantomaudiotoanimpossiblepresence,arepresentation.

ViKo_14.indd 199 1/21/08 3:04:52 PM

200 Vizualni kolegij

vidi.Umjestotoga,scenasepretapaukadarutonusepijeukojemusunaistojpozornicizagrljenimladiSakutaroiAki,azatimprelaziudugi∫ashbackukojemAkiotkrivaSakutarudajebolesna.Nakonštotascenazavrši,kamerasevraćanavidljivopotresenuRitsuko,kojaje,činise,svje­dočila∫ashbacku.NejasnoještojeRitsukovidjela:Saku­tarovuhalucinaciju,Sakutarovosjećanje,ilipovratakAkinaovajsvijet.PrizorkojemuRitsukosvjedočiostajeneja­san,nepotvrđen.Ganutadosuzatomscenomuskrsnuća,Ritsukoizjuriizdvorane.Utojsceni,svisusesustaviuru­šiliujedan:prošlostisadašnjost,tehnološkiaudioiutje­lovljenizvuk,fantomimeso.Svisuotocisklopljeni,izno­vasklopljeninatrenutakusvijet.Tascenapredstavljasre­dištesvijeta,nemogućesredištekojesenatrenutakpri­maknesvijetu,prijenestanka.

SablasnisustavkojipovezujeSakutara,AkiiRitsukopredstavljasvijetjersadaiovdjetognemogućegtrenutka∞palimpsestvišestrukihsamoćaivišestrukihotoka∞do­nositočkususretaizmeđuprošlostiisadašnjosti,ovdjeitamo,ovdjeionkraj:prijelaz,duh,svemir.

ScenazavršavakadaSakutarootvoriočiiistogtrenutkapogledapremaRitsuko.PotresensusretomsAki,Sakutarožurnonapuštapozornicu,aligaprekinetelefonskipozivprijateljaRyua(jednatehnologijazamijenjenadrugom,Walkmanmobilnimtelefonom,obamodusineutjelovlje­neglasovnekomunikacije,jedan“živ”,drugisnimljen).“UpravosamvidioAki”,govoriSakutaro.“Onanijesjeća­nje”,ustraje.“Akijeumrlasâmaprijesedamnaestgodina”,kaže.“Nakraju,nijemepokušalavidjeti,pakadasamov­djeosjećamkaodajeionajošuvijektu.”Povijestisjeća­nje,∫zikaimeta∫zika,svijetiosjećajsvijetapojavljujuseu

ViKo_14.indd 200 1/21/08 3:04:53 PM

201 Akira Mizuta Lippit

Atthatmoment,theshotcutstoRitsukowhohasen­teredthegymnasium.SheseesSakutaroaloneonthesta­ge,staringattheemptypiano.ButthesoundofAki’spia­noremainssuspendedalongthelineofthediegesis:itisunclearwhetherRitsukocanhearthepiano;thediegesisoffersnoindication.SakutarohearsAki’spianowithouttheheadset;andheseeshertherewithhiseyesclosed.Hissenseoftheworldcon∫rmedbyherembodiedentryth­roughhissenses.Theaudiotapehasestablishedaplace,aspeci∫csiteandsetofsenses,aworldfromanisland.Itisaphantomworld,acollapseandconvergenceofworldsandofislands∞Sakutarothenandnow,Akithen,andRitsukonowmeetinthisextra­sensoryworldwheresoundsandviewsaremergedwithoutauni∫edperspectiveorpointofreference.Akithen,preservedasaschoolgirl,takesthehandofSakutaronow,seventeenyearslater.Sheleansagainsthiminadeferredembrace,onetheynevermana­gedseventeenyearsago.Shesays,“Iloveyou.”

RitsukowitnessestherematerializationofAki,shestaresintentlyinthedirectionofSakutaroandRitsuko’sphantomembrace,althoughthe∫lmdoesnotprovideareactionshottocon∫rmwhatshesees.Instead,thesceneappearstodissolveintoasepia­tonedshotoftheyoungSakutaroandAkiembracingonthesamestage,whichturnsintoanextended∫ashbackinwhichAkirevealstoSakutarothatsheissick.Whenthesceneends,thecame­rareturnstoavisiblyshakenRitsuko,whoappearstohavewitnessedthis∫ashback.ItisunclearwhatexactlyRitsukohasseen:Sakutaro’shallucination,Sakutaro’smemory,orthereturnofAkiintothisworld.Thespectac­lethatRitsukowitnessesremainsambiguous,unveri∫ed.

ViKo_14.indd 201 1/21/08 3:04:53 PM

202 Vizualni kolegij

likuAki,čijeimeprizivapretpovijest.Svijetkojegonatvo­riipredstavljautomtrenutkupadaizvanpovijesti,pretpo­vijestanje,alitemeljnonepovijestanitehnološki.

Vapeći ljubavpredstavljavirtualnuarhivuizgubljenihdrugih:fotogra∫je,zvučnesnimke,suveniri,sjećanja,tekostiipepeo.Tojetehnološkaarhivakojatvorisvijetusamljenihlikovazatočenihuvremenu.Audio­uređaji,uključujućiaudio­kazetu,radioimobilnitelefon,zadaju∫lmskinarativ,uspostavljajućinačinprijelazaizmeđulju­di,mjestaivremena;izmeđujednogsvijetaidrugog.Zvukomogućujeprolazkrozsvijet,daprizovemoNancy­ja.Audio­kazeta,ilipreciznijeSonyjevWalkman,isamapostajemjesto;uzimaidajemjesto,uzimajućimjestoodmjestaiuspostavljajućilokusnerazriješenevezekojazapravonijeprekinutaAkijinomsmrću.Njezinaneisporu­čenaporuka,glaskojiputujesedamnaestgodina,napo­konsevraćaurukamaRitsuko,kojanevoljkopredajekaze­tu.Ili,moglobisereći,Akijinoproštaj∞njezinizgovoren,snimljen,aline­preslušanglas∞ostajeprijelazansvedokneuđeuušinajprijeRitsuko,azatimSakutara,prijenegojepuštenudijegezuiizvannje.Prostorkojiotvaraaudio­kazeta,Walkman,tefantomskiinemirniAkijinglas,omo­gućujudasevezakonačnosmiri,danađesvojemjestou“središtusvijeta”,ubeskrajnomiudaljenomipretpovije­snomUluruuAustraliji.SakutaroiRitsukoodnoseAkijinpepeoinjezinglas,tragovenjezinaživotaitijelauUluru,mjestokojejeAkividjelasamonasnimkamanađenimutuđemfotoaparatu.Tojeodgođenoputovanje,putovanjenakojeSakutaroiAkinikadanisuzajednootišli.

Potragazasredištem,prvootokaYume(Yumejima,otoksnova),zatimUlurauAustraliji,postajezaAkiiSaku­

ViKo_14.indd 202 1/21/08 3:04:53 PM

203 Akira Mizuta Lippit

Movedtotearsbythissceneofresurrection,Ritsukorus­hesoutofthegymnasium.Inthisscene,allofthesystemshavecollapsedintoone:pastandpresent,technologicalaudioandembodiedsound,phantomand∫esh.Eachislandassembled,reassembledforamomentintoaworld.Thescenerepresentsthecenteroftheworld,animpossi­blecenterthatconvergesintoaworldforoneinstantbeforevanishing.

TheghostlyeconomythatbringsSakutaro,Aki,andRitsukotogetherconstitutesaworldbecausethehereandnowofthisimpossiblemoment­­apalimpsestofmultip­lesolitudesandmultipleislands­­yieldsapointofcon­tactbetweenthepastandpresent,thehereandthere,thehereandbeyond:apassage,aspirit,acosmos.

ThesceneendswhenSakutaroopenshiseyesandimmediatelylooksinthedirectionofRitsuko.ShakenbyhisencounterwithAki,Sakutarobeginstorushawayfromthestagewhenhereceivesacallfromhisfriend,Ryu(onetechnologydisplacedbythenext,Walkmantomobi­lephone,bothmodesofdisembodiedvocalcommunicati­on,onelive,theotherrecorded).Thesoundofhisphonepenetratesthisspacefromtheoutside,infusingitwithanotherphantom,anotherworld,elsewhere.“IjustsawAki,”saysSakutaro.“She’snotamemory,”heinsists.“Akidiedaloneseventeenyearsago,”hesays.“Attheend,shedidn’ttrytoseeme,sowhenI’mhere,Ifeelasifshe’sstillhere.”Historyandmemory,physicsandmetaphysics,theworldandasenseoftheworldappearinthe∫gureofAki,whosenamereferstoprehistory.Theworldsheformsandperformsatthemomentfallsoutsidehistory,prehistoricbutfundamentallyahistoricalandtechnological.

ViKo_14.indd 203 1/21/08 3:04:53 PM

204 Vizualni kolegij

tarasredištenjihovogzajedničkogsvijeta.Središnjemjes­tonjihovažalovanja;kvazi­imaginarnomjestogdjejesa­čuvananjihovavječnost,dalekoubeskrajnomizvanjsko­me.UUluru,svetommjestuzamrtve,SakutarostavljaslušaliceislušaposljednjuAkijinuporuku.Onaseprisje­ćavremenakojesuprovelizajednoizahvaljujemunablis­kosti.Prizivajućinelagodnuvremenitost,izjavljuje:“Nika­danećuzaboravitidragocjenovrijemekojesmoprovelizajedno.”Njezinosjećanjećejenadživjeti.Uočisvojesmr­ti,utrenutkusvojesmrti,prizivabudućesjećanje:“Nika­danećuzaboraviti.”Zvučnasnaganjezineprisutnostikaosnimljenogaudiačininjezinutvrdnjuistinitom:onamo­žegovoritisada,sedamnaestgodinanakonsvojesmrti,oprošlostikojunijezaboravila.Njezinosjećanjejepreživje­lo,nadživjelojeinju.AkimoliSakutaradanjezin“pepeoraspuvjetroviUlurua”,azatimdaživisvojživot,danasta­visaživotomkojijedoslovnozastaodaživi“svojesada(ima wo ikite).”Prošlostisadašnjosti,živiimrtvi,Takamat­suiUluruspajajuseujednomsvijetu∞središtusvijeta,aliinjegovomkraju.SvijetkojinaživotuodržavaAkijinglas∞svijetsadržanuWalkmanu,kojijeisâmkonačanpovije­snistroj∞privodisekraju.Nakrajusvijetainakrajuvre­mena,ovogvremenaposebnogzaovajsvijet,Akisevraćaizfantomskogmjestatehnologijeiopetsevraćaseunje­ga,uprostoropsjednuteaudiokazete.Postalajene­čov­jek,nevišečovjek,fantomisuveren;alitimeSakutaraoslobađanjegovaegzila,njegovaotoka.Onsevraćaskrajasvijeta,sasvojegotoka,uizvanjskoiusvijet.Nakraju,uovome∫lmunepostojemjesta,samosvjetovi.

(prevelaTanjaVrvilo)

ViKo_14.indd 204 1/21/08 3:04:54 PM

205 Akira Mizuta Lippit

Crying Out Loveconstitutesavirtualarchiveoflostothers:photographs,audiorecordings,souvenirs,memo­ries,andbonesandashes.Itisatechnologicalarchivethatformsaworldofsolitary∫guressuspendedintime.Audiodevicesincludingtheaudiotape,radio,andmobilephonedictatethis∫lm’snarrative,establishingamodeofpassagebetweenpeople,places,andtimes;betweenoneworldandanother.Soundmakespossibleapassageth­roughtheworld,toinvokeNancy.Theaudiotape,butmorespeci∫callytheSonyWalkman,becomesitselfaplace;ittakesandgivesplace,takingtheplaceofplaceandestablishingalocusfortheunresolvedaffairthatdidnotinfactendwithAki’sdeath.Herundeliveredmissive,thevoicethattravelsacrossseventeenyears,∫nallyreturnsthroughthehandsofRitsuko,wholimpstodeli­verthetape.Or,onecouldsay,Aki’sfarewell­­herutte­red,recorded,butunheardgoodbye­­hasremainedintransitduringthistimeuntilitenterstheearsof∫rstRit­suko,thenSakutaro,beforeitisreleasedintoandoutofthediegesis.Theplaceopenedupbytheaudiotape,bytheWalkman,andthephantomandrestlessvoiceofAki,allowstherelationshipto∫nallyrest,totakeitsplaceatthe“centeroftheworld,”herethevastanddistantandprehistoricUluru,Australia.SakutaroandRitsukotakeAki’sashesandhervoice,tracesofherlifeandbody∞toUluru,aplacethatAkisawonlyinphotographsshefoundleftinanother’scamera.Itisapostponedvoyage,onethatSakutaroandAkinevercompletedtogether.

Thepursuitofacenter,∫rstYumeIsland(Yumejima,dreamisland)thenUluru,Australia,becomesforAkiandSakutarothecenteroftheirworldtogether.Thecentral

ViKo_14.indd 205 1/21/08 3:04:54 PM

206 Vizualni kolegij

ViKo_14.indd 206 1/21/08 3:04:54 PM

207 Akira Mizuta Lippit

siteoftheirmourning;aquasi­imaginaryplacewheretheireternityispreserved,farawayinavastexteriority.InUluru,asacredplaceforthedead,SakutaroputsonhisheadsetandlistenstoAki’s∫nalcommunication.Sherecallstheirtimetogetherandthankshimforhavingbeensoclose.Invokinganuncannytemporality,shedeclares“Iwillneverforgettheprecioustimewespenttogether.”Hermemorywillsurviveher.Ontheeveofherdeath,atthemomentofherdeath,sheinvokesafuturememory:“Iwillneverforget.”Thesonicforceofherpresenceasarecordedaudiorendersherclaimtrue:shecanspeaknow,seventeenyearsafterherdeath,ofapastshehasnotforgotten.Hermemoryhassurvivedandsurvivedher.AkiasksSakutaroto“scatterherashesonthewindsofUluru,”thentolivehislife,togoonwithhislifewhichhasbeensuspended,literallytolive“hisnow(ima wo ikite).”Thepastandpresent,thelivinganddead,TakamatsuandUlu­ruarebroughttogetherinoneworld∞thecenteroftheworldbutalsoitsend.TheworldkeptalivebyAki’svoice∞aworldcontainedintheWalkman,itselfa∫nitehistoricalapparatus∞comestoanend.Attheendoftheworldandattheendoftime,thistimeparticulartothisworld,Akireturnsfromandreturnstothephantomsiteoftechnolo­gy,tothespaceofahauntedaudiocassette.Shehasbeco­menon­human,nolongerhuman,phantomandsovere­ign;butinsodoingreleasesSakutarofromhisexile,fromhisisland.Hereturnsfromtheendoftheworld,fromhisisland,intotheoutsideandintotheworld.Intheend,the­rearenoplacesinthis∫lm,onlyworlds.

ViKo_14.indd 207 1/21/08 3:04:54 PM

208 Vizualni kolegij

ViKo_14.indd 208 1/21/08 3:04:55 PM

ViKo_14.indd 209 1/21/08 3:04:55 PM

ViKo_14.indd 210 1/21/08 3:04:57 PM

ViKo_14.indd 211 1/21/08 3:04:59 PM

ViKo_14.indd 212 1/21/08 3:05:01 PM

ViKo_14.indd 213 1/21/08 3:05:01 PM

nakladnik [publisher]: Multimedijalni institut [Multimedia Institute]urednici [editors]: Tanja Vrvilo, Petar Milatprijevod na hrvatski [translators]: Vedran Pavlić, Tanja Vrvilolektura i stručna redaktura [copyediting]: Tonči Valentićdizajn [layout]: Rutatisak [print]: Tiskara Zelina, 2007.naklada [print run]: 300

ISBN: 953-7372-02-2

ViKo_14.indd 214 1/21/08 3:05:02 PM

izdavanje ove publikacije je potpomogao [this publication is supported by]:Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba[Municipality Zagreb – Office for Education, Culture and Sports]

program Vizualnog kolegija potpomažu [Vizualni kolegij is supported by]:Ministarstvo kulture RH i Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba[Republic of Croatia Ministry of Culture, Municipality Zagreb – Office for Education, Culture and Sports]

Vizualni kolegij je osnovan kao segment projekta Swarm Intelligences [Inteligencije roje] kojeg su pokrenuli [Vizualni kolegij was established as a segment of Swarm Intelligences – a project founded by]: [BLOK], Community Art, Multimedijalni institut, Platforma 9.81

www.mi2.hrwww.swarm-intelligences.org

ViKo_14.indd 215 1/21/08 3:05:02 PM

ViKo_14.indd 216 1/21/08 3:05:02 PM